16-10-2010, 01:27 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Predgovor:
Zašto baš međunarodno privatno pravo, i zašto baš priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka? Već prva rečenica u razradi u radu, na strani br 6, "Međunarodno privatno pravo je grana koja uređuje privatnopravne odnose, gde spadaju:
• građanska stanja fizičkih i pravnih lica,
• obligacionopravni odnosi,
• stvarnopravni odnosi,
• trgovinski odnosi,
• bračni i porodični odnosi i naslednopravni odnosi".
daje odgovor na ova pitanja. Razvojem saobraćaja, napretkom komunikacionih tehnologija, otvaranjem granica, padom "gvozdene zavese", došlo je do naglog povećanja međunarodne saradnje, kako na državnom, tako i na ekonomskom planu. Pogledajmo, samo na trenutak, istoriju. 1970., Evropa je bila podeljena "gvozdenom zavesom", na istočni, komunistički i zapadni, dekadentni kapitalistički deo. Kina je imala hermetički zatvorene granice, rat u punom jeku između Severne i Južne Koreje, sa ratnim aktivnostima u Vijetnamu, Afrika je imala probleme sa aparthejdom... Samo dvadeset godina kasnije, nema više Berlinskog zida, SSSR se otvara prema svetu, Kina prelazi u tranziciju ka kapitalizmu, aparthejd je mrtav, a Južna i Severna Koreja počinju diplomatske odnose. Danas, 2010, svega dvadeset godina kasnije, ekonomija je, kao kišobran, prekriva granice, briše razlike, i dovodi nas u situaciju da , na primer, u jednom gotovom automobilu imamo delove koji su pravljeni u 10 različitih država, od sirovina koje su nabavljene iz još 5 država, sa radnicima koji su na privremenom ili stalnom radu iz ukupno 20 država. Uđimo samo, virtuelno, u jedan supermarket u Beogradu i pogledajmo: beli luk iz Kine, pangaius riba iz Vijetnama, pasulj iz Bosne, masline iz Grčke, morska riba iz Španije, kafa iz Brazila...
Čitav ovaj asortiman je dobavljen sklapanjem ugovora sa posrednicima, proizvođačima, veletrgovinama koje su većinom van granica naše zemlje. Međunarodno privatno pravo obuhvata sve pravne odnose koji se javljaju pri sklapanju ugovora između lica iz različitih država. Imajući u vidu naglu globalizaciju koja je od naše planete učinila globalno selo, verujem da je međunarodno pravo grana prava koja tek treba da se razvija i proučava, jer je njena primena osnov međunarodne ekonomije i nezaustavljivog procesa globalizacije. Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka je, po meni, i najinteresantniji deo ove pravne oblasti, jer je međunarodna saradnja uslovljena reciprocitetom pri donošenju i izvršenju sudskih i arbitražnih odluka.
Pravne norme koje pripadaju grani međunarodnog privatnog prava imaju problem izbora merodavnog prava, odnosno, izbegavanje mogućeg sukoba zakona koji proističe iz postojanja međunarodno obeleženih situacija. Na primer, kada ugovor sklapaju državljani različitih država ili prodavac iz jedne zemlje prodaje robu kupcu iz druge, koji je plasira na tržište treće zemlje, postavlja se pitanje primene prava jedne, druge ili treće države sa kojom je dati ugovor povezan. To je pitanje koje proističe iz postojanja više paralelnih državnih sistema privatnog prava. Odgovor na njega daju posebne norme međunarodnog privatnog prava, tzv. kolizione norme. Ovde se nužno postavlja pitanje međunarodne nadležnosti sudova i drugih organa da postupaju u datoj stvari, kao i pitanje priznanja i izvršenja strane odluke. U našem osnovnom zakonu u oblasti međunarodnog privatnog prava ...
Predgovor:
Zašto baš međunarodno privatno pravo, i zašto baš priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka? Već prva rečenica u razradi u radu, na strani br 6, "Međunarodno privatno pravo je grana koja uređuje privatnopravne odnose, gde spadaju:
• građanska stanja fizičkih i pravnih lica,
• obligacionopravni odnosi,
• stvarnopravni odnosi,
• trgovinski odnosi,
• bračni i porodični odnosi i naslednopravni odnosi".
daje odgovor na ova pitanja. Razvojem saobraćaja, napretkom komunikacionih tehnologija, otvaranjem granica, padom "gvozdene zavese", došlo je do naglog povećanja međunarodne saradnje, kako na državnom, tako i na ekonomskom planu. Pogledajmo, samo na trenutak, istoriju. 1970., Evropa je bila podeljena "gvozdenom zavesom", na istočni, komunistički i zapadni, dekadentni kapitalistički deo. Kina je imala hermetički zatvorene granice, rat u punom jeku između Severne i Južne Koreje, sa ratnim aktivnostima u Vijetnamu, Afrika je imala probleme sa aparthejdom... Samo dvadeset godina kasnije, nema više Berlinskog zida, SSSR se otvara prema svetu, Kina prelazi u tranziciju ka kapitalizmu, aparthejd je mrtav, a Južna i Severna Koreja počinju diplomatske odnose. Danas, 2010, svega dvadeset godina kasnije, ekonomija je, kao kišobran, prekriva granice, briše razlike, i dovodi nas u situaciju da , na primer, u jednom gotovom automobilu imamo delove koji su pravljeni u 10 različitih država, od sirovina koje su nabavljene iz još 5 država, sa radnicima koji su na privremenom ili stalnom radu iz ukupno 20 država. Uđimo samo, virtuelno, u jedan supermarket u Beogradu i pogledajmo: beli luk iz Kine, pangaius riba iz Vijetnama, pasulj iz Bosne, masline iz Grčke, morska riba iz Španije, kafa iz Brazila...
Čitav ovaj asortiman je dobavljen sklapanjem ugovora sa posrednicima, proizvođačima, veletrgovinama koje su većinom van granica naše zemlje. Međunarodno privatno pravo obuhvata sve pravne odnose koji se javljaju pri sklapanju ugovora između lica iz različitih država. Imajući u vidu naglu globalizaciju koja je od naše planete učinila globalno selo, verujem da je međunarodno pravo grana prava koja tek treba da se razvija i proučava, jer je njena primena osnov međunarodne ekonomije i nezaustavljivog procesa globalizacije. Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka je, po meni, i najinteresantniji deo ove pravne oblasti, jer je međunarodna saradnja uslovljena reciprocitetom pri donošenju i izvršenju sudskih i arbitražnih odluka.
Pravne norme koje pripadaju grani međunarodnog privatnog prava imaju problem izbora merodavnog prava, odnosno, izbegavanje mogućeg sukoba zakona koji proističe iz postojanja međunarodno obeleženih situacija. Na primer, kada ugovor sklapaju državljani različitih država ili prodavac iz jedne zemlje prodaje robu kupcu iz druge, koji je plasira na tržište treće zemlje, postavlja se pitanje primene prava jedne, druge ili treće države sa kojom je dati ugovor povezan. To je pitanje koje proističe iz postojanja više paralelnih državnih sistema privatnog prava. Odgovor na njega daju posebne norme međunarodnog privatnog prava, tzv. kolizione norme. Ovde se nužno postavlja pitanje međunarodne nadležnosti sudova i drugih organa da postupaju u datoj stvari, kao i pitanje priznanja i izvršenja strane odluke. U našem osnovnom zakonu u oblasti međunarodnog privatnog prava ...