15-10-2010, 03:09 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Vrijeme u kojem živimo karakterišu istraživanja u najrazličitijim područjima. Bilo da su fundamentalna ili primijenjena, ako su dobro teorijski i metodološki temeljena, ona proširuju naša saznanja o pojavama, dajući im nove dimenzije, pomažući da sistematizujemo svoja iskustva, da suzimo okvir svojih zaključivanja i procjena. No, treba imati u vidu da istraživanja, sama po sebi, ne daju dokaze, već samo sustav objektivnih informacija. Rezultate istraživanja treba protumačiti, a svaka interpretacija koja se tiče značenja i važnosti dobivenih činjenica stvar je procjene, dakle subjektivna kategorija. Svakako da što se više studija uradi u jednoj oblasti, a po mogućstvu i u srodnim disciplinama, koje se, svaka sa svog stajališta, bave određenim problemima, to na raspolaganju stoji više informacija, čija konzistentnost omogućuje znanstveniku da ih prihvati kao pouzdane dokaze za svoje polazne pretpostavke. Sve ovo vrijedi i za oblast glazbenih sposobnosti i njihovog razvitka: dobro teorijski i metodološki temeljena i pravilno provedena istraživanja najpouzdaniji su način saznavanja pojava. Intuicija i iskustvo kao izvori znanja imaju svoje mjesto, ali često ne jamče objektivnost i kvalitetu informacija: zdravorazumske procjene, opće pedagoške sposobnosti, osobno iskustvo, iskustvo u radu sa djecom i afinitet za tu vrstu rada mogu, ne rijetko, da odvedu u pogrešnom pravcu, jer se događa da opažamo ono što želimo vidjeti, dakle ono što je sukladno našim očekivanjima, a da toga nismo svjesni .
Psihologija glazbe bavi se glazbom kao specifičnom vrstom čovjekovog iskustva i njen predmet je sustavno, znanstveno proučavanje relacija između glazbenih pojava, pravila i glazbenog ponašanja, s jedne strane, i psiholoških zakonitosti, s druge. To je široka oblast koja uključuje izučavanje sljedećih teorijskih pitanja: percepciju glazbe, prirodu glazbenih sposobnosti, estetski doživljaj glazbe i emotivno reagiranje na glazbu. Sem toga, psihološki pristup glazbi podrazumijeva, mada u manjoj mjeri, i bavljenje praktičnim pitanjima primjene glazbe u različitim oblastima života - terapiji, industriji i obrazovanju...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Biografija Carla Orffa 5
1.2 Sustav Orfova instrumentarija 6
1.3 Opis pojedinih instrumenata 7
1.3.1 Udaraljke 7
1.3.2 Upute za notni tekst 13
1.4 Primjena Orfovog instrumentarija u nastavi osnovne škole 14
1.4.1 Mjesto za muziku – muzički kutak škole 19
1.4.2 Mogućnosti uporabe određenih kompozicija 21
1.5 Vježbe za Orfov instrumentarij 26
1.5.1 Vježbe za instrumente s pločicama 26
1.5.2 Vježbe za udaraljke 28
1.5.3 Vježbe za školske frulice 28
ZAKLJUČAK 30
LITERATURA 33
Vrijeme u kojem živimo karakterišu istraživanja u najrazličitijim područjima. Bilo da su fundamentalna ili primijenjena, ako su dobro teorijski i metodološki temeljena, ona proširuju naša saznanja o pojavama, dajući im nove dimenzije, pomažući da sistematizujemo svoja iskustva, da suzimo okvir svojih zaključivanja i procjena. No, treba imati u vidu da istraživanja, sama po sebi, ne daju dokaze, već samo sustav objektivnih informacija. Rezultate istraživanja treba protumačiti, a svaka interpretacija koja se tiče značenja i važnosti dobivenih činjenica stvar je procjene, dakle subjektivna kategorija. Svakako da što se više studija uradi u jednoj oblasti, a po mogućstvu i u srodnim disciplinama, koje se, svaka sa svog stajališta, bave određenim problemima, to na raspolaganju stoji više informacija, čija konzistentnost omogućuje znanstveniku da ih prihvati kao pouzdane dokaze za svoje polazne pretpostavke. Sve ovo vrijedi i za oblast glazbenih sposobnosti i njihovog razvitka: dobro teorijski i metodološki temeljena i pravilno provedena istraživanja najpouzdaniji su način saznavanja pojava. Intuicija i iskustvo kao izvori znanja imaju svoje mjesto, ali često ne jamče objektivnost i kvalitetu informacija: zdravorazumske procjene, opće pedagoške sposobnosti, osobno iskustvo, iskustvo u radu sa djecom i afinitet za tu vrstu rada mogu, ne rijetko, da odvedu u pogrešnom pravcu, jer se događa da opažamo ono što želimo vidjeti, dakle ono što je sukladno našim očekivanjima, a da toga nismo svjesni .
Psihologija glazbe bavi se glazbom kao specifičnom vrstom čovjekovog iskustva i njen predmet je sustavno, znanstveno proučavanje relacija između glazbenih pojava, pravila i glazbenog ponašanja, s jedne strane, i psiholoških zakonitosti, s druge. To je široka oblast koja uključuje izučavanje sljedećih teorijskih pitanja: percepciju glazbe, prirodu glazbenih sposobnosti, estetski doživljaj glazbe i emotivno reagiranje na glazbu. Sem toga, psihološki pristup glazbi podrazumijeva, mada u manjoj mjeri, i bavljenje praktičnim pitanjima primjene glazbe u različitim oblastima života - terapiji, industriji i obrazovanju...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Biografija Carla Orffa 5
1.2 Sustav Orfova instrumentarija 6
1.3 Opis pojedinih instrumenata 7
1.3.1 Udaraljke 7
1.3.2 Upute za notni tekst 13
1.4 Primjena Orfovog instrumentarija u nastavi osnovne škole 14
1.4.1 Mjesto za muziku – muzički kutak škole 19
1.4.2 Mogućnosti uporabe određenih kompozicija 21
1.5 Vježbe za Orfov instrumentarij 26
1.5.1 Vježbe za instrumente s pločicama 26
1.5.2 Vježbe za udaraljke 28
1.5.3 Vježbe za školske frulice 28
ZAKLJUČAK 30
LITERATURA 33