14-10-2010, 02:21 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Analiza uticaja na poslovanje (eng. Business Impact Analysis) jedan je od ključnih koraka u upravljanja kontinuitetom poslovanja. Naime, nije dovoljno samo odrediti disaster recovery lokaciju i napisati planove oporavka za poslovno kritične funkcije, nego je potrebno odrediti i tzv. ciljano vreme oporavka. Ciljano vreme oporavka je ništa drugo nego maksimalno vreme koje si organizacija može priuštiti da joj pojedini ključni poslovni procesi ne funkcionišu.
Pored toga, potrebno je odrediti medjuzavisnost između različitih poslovnih procesa – npr. većina poslovnih procesa zavisi od informatičke potpore, što znači da će se taj poslovni proces odnosno funkcija moraju prvo oporaviti.
Zašto su nam te informacije bitne? Iz jednostavnog razloga što u sledećem koraku upravljanja kontinuitetom poslovanja puno jednostavnije možemo odrediti strategiju za nivo opremljenosti rezervne lokacije – ako je poslovni proces potrebno oporaviti u roku 4 sata, onda će investicija u rezervnu lokaciju biti bitno veća (morat će biti unapred instaliran sav hardver, softver, komunikacije i baze podataka), međutim ako je rok oporavka 4 dana onda će investicija u rezervnu lokaciju biti puno manja (tokom tih 4 dana može se nabaviti većina opreme što znači da se unapred ne mora investirati previše novca).
Dakle, pažljivo napravljena i odmerena analiza uticaja na poslovanje može doneti velike uštede dotičnoj organizaciji, a da se pri tome ne naruši sigurnost poslovanja.
Šta obično sadrži analiza uticaja na poslovanje?
Tokom analize uticaja na poslovanje obično se procenjuju sledeći elementi vezani za pojedinu poslovno kritičnu funkciju:
• koliko tržišnog udela organizacija može izgubiti
• kako će klijenti karakterisati takav prekid poslovanja
• kako će to uticati na ugled organizacije
• koliko podataka organizacija može izgubiti
• kakve su direktne finansijske posledice (zakonske ili ugovorne kazne) itd....
Kontinuitetno poslovanje
Kako se upravlja kontinuitetom poslovanja
Šta je zapravo kontinuitet poslovanja ili business continuity?
Osiguravanje kontinuiteta poslovanja zapravo je deo informacijske sigurnosti, jer je osnovna ideja kako zaštititi svoje informacije u slučaju neke veće havarije (dakle, osiguravanje dostupnosti informacija). Nažalost, havarije koje mogu bitni kobne za poslovanje su sve više prisutne – tu se ne misli samo na terorističke napade, nego i na potrese, požare, poplave, kvarove hardvera, softvera i sl.
Upravljanje kontinuitetom poslovanja predviđa pisanje planova koji određuju na koji način je potrebno postupiti u takvim situacijama, ali isto tako se priprema rezervna lokacija na kojoj će se oporaviti informacijski sistemi i poslovne funkcije, određuje se koje je maksimalno vreme za oporavak, pripremaju se postupci komunikacije u slučaju krize i sl.
Nedavno su objavljene norme BS 25999-1 i BS 25999-2 koje detaljnije opisuju upravljanje kontinuitetom poslovanja.
Za upravljanje kontinuitetom poslovanja do sada je najviše bila korišćena metodologija američkog Disaster Recovery Instituta, koja je potpuno je kompatibilna sa gore navedenom regulativom. Disaster Recovery Institut je propisao deset profesionalnih praksi za koje kaže da je potrebno poštovati kada se implementira upravljanje kontinuitetom poslovanja; ako se o bilo kojoj od njih ne vodi dovoljno računa, postoji velika šansa da takvi planovi neće funkcionisati u praksi ako stvarno dođe do havarije. Proći ćemo jedan po jedan:
Praksa br. 1: Inicijativa i upravljanje projektom
Disaster Recovery Institut zahteva da se uvođenje kontinuiteta poslovanja posmatra kao projekat, u kojem će se znati „glava i rep“ – drugim rečima, što se želi postići, koji su koraci, koji su rokovi, resursi, odgovornosti, rizici i sl. Ovakav pristup je potreban jer postoji jako puno aktivnosti koje je potrebno obaviti, pa ukoliko nema sistemskog pristupa verovatnosti će nešto poći krivo...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 KONTINUITETNO POSLOVANJE 4
1.1 Kako se upravlja kontinuitetom poslovanja 4
1.2 Strategija kontinuiteta poslovanja 6
1.3 Sadržaj plana kontinuiteta poslovanja 8
1.4 Faze izrade plana kontinuiteta poslovanja 9
1.5 Plan kontinuiteta poslovanja - faza održavanja prihvaćenog plana 10
1.5.1 Povezanost s ostalim fazama u upravljanju kontinuitetom poslovanja 10
1.5.2 Učestalost 11
1.6 Plan kontinuiteta poslovanja - faza testiranja i prihvatanja od strane organizacije 12
1.7 Plan kontinuiteta poslovanja - faza dizajna rešenja i implementacije 13
1.7.1 Faza implementacije 14
1.8 Plan kontinuiteta poslovanja - faza analize 14
1.8.1 Analiza pretnji 14
1.8.2 Scenario uticaja 15
1.9 Veza između kontinuiteta poslovanja i informacijske sigurnosti 15
2 OPORAVAK OD KATASTROFE 17
2.1 Pojam katastrofe 17
2.2 Rizik kao pokazatelj neželjenih događaja i njihovih posledica 17
2.3 Procena rizika 19
2.4 Kvantitativni pristup 19
2.5 Kvalitativan pristup 20
2.6 Metode 20
2.6.1 Metoda 1: Matrica predefinisanih vrednosti 20
2.6.2 Metoda 2 – Rangiranje pretnji prema proceni rizika 22
2.6.3 Metoda 3 – Procena verovatnosti ostvarenja i mogućih posledica 23
2.7 Evaluacija metoda za kvalitativnu procenu rizika 24
2.8 Analiza procene rizika 25
2.9 Razmatranje i uočavanje opasnosti 25
2.10 Planiranje reakcije na rizik 26
2.11 Kontrola primene reakcije na rizik 26
2.12 Odlučivanje 27
2.13 Analiza istraživanja oporavka preduzeća 28
2.13.1 Faktori izbora strategije oporavka 30
2.13.2 Analitički okvir za izbor strategije oporavka 34
2.13.3 Testiranje analitičkog okvira 35
2.13.4 Rezultati istraživanja 36
ZAKLJUČAK 39
LITERATURA 40
Analiza uticaja na poslovanje (eng. Business Impact Analysis) jedan je od ključnih koraka u upravljanja kontinuitetom poslovanja. Naime, nije dovoljno samo odrediti disaster recovery lokaciju i napisati planove oporavka za poslovno kritične funkcije, nego je potrebno odrediti i tzv. ciljano vreme oporavka. Ciljano vreme oporavka je ništa drugo nego maksimalno vreme koje si organizacija može priuštiti da joj pojedini ključni poslovni procesi ne funkcionišu.
Pored toga, potrebno je odrediti medjuzavisnost između različitih poslovnih procesa – npr. većina poslovnih procesa zavisi od informatičke potpore, što znači da će se taj poslovni proces odnosno funkcija moraju prvo oporaviti.
Zašto su nam te informacije bitne? Iz jednostavnog razloga što u sledećem koraku upravljanja kontinuitetom poslovanja puno jednostavnije možemo odrediti strategiju za nivo opremljenosti rezervne lokacije – ako je poslovni proces potrebno oporaviti u roku 4 sata, onda će investicija u rezervnu lokaciju biti bitno veća (morat će biti unapred instaliran sav hardver, softver, komunikacije i baze podataka), međutim ako je rok oporavka 4 dana onda će investicija u rezervnu lokaciju biti puno manja (tokom tih 4 dana može se nabaviti većina opreme što znači da se unapred ne mora investirati previše novca).
Dakle, pažljivo napravljena i odmerena analiza uticaja na poslovanje može doneti velike uštede dotičnoj organizaciji, a da se pri tome ne naruši sigurnost poslovanja.
Šta obično sadrži analiza uticaja na poslovanje?
Tokom analize uticaja na poslovanje obično se procenjuju sledeći elementi vezani za pojedinu poslovno kritičnu funkciju:
• koliko tržišnog udela organizacija može izgubiti
• kako će klijenti karakterisati takav prekid poslovanja
• kako će to uticati na ugled organizacije
• koliko podataka organizacija može izgubiti
• kakve su direktne finansijske posledice (zakonske ili ugovorne kazne) itd....
Kontinuitetno poslovanje
Kako se upravlja kontinuitetom poslovanja
Šta je zapravo kontinuitet poslovanja ili business continuity?
Osiguravanje kontinuiteta poslovanja zapravo je deo informacijske sigurnosti, jer je osnovna ideja kako zaštititi svoje informacije u slučaju neke veće havarije (dakle, osiguravanje dostupnosti informacija). Nažalost, havarije koje mogu bitni kobne za poslovanje su sve više prisutne – tu se ne misli samo na terorističke napade, nego i na potrese, požare, poplave, kvarove hardvera, softvera i sl.
Upravljanje kontinuitetom poslovanja predviđa pisanje planova koji određuju na koji način je potrebno postupiti u takvim situacijama, ali isto tako se priprema rezervna lokacija na kojoj će se oporaviti informacijski sistemi i poslovne funkcije, određuje se koje je maksimalno vreme za oporavak, pripremaju se postupci komunikacije u slučaju krize i sl.
Nedavno su objavljene norme BS 25999-1 i BS 25999-2 koje detaljnije opisuju upravljanje kontinuitetom poslovanja.
Za upravljanje kontinuitetom poslovanja do sada je najviše bila korišćena metodologija američkog Disaster Recovery Instituta, koja je potpuno je kompatibilna sa gore navedenom regulativom. Disaster Recovery Institut je propisao deset profesionalnih praksi za koje kaže da je potrebno poštovati kada se implementira upravljanje kontinuitetom poslovanja; ako se o bilo kojoj od njih ne vodi dovoljno računa, postoji velika šansa da takvi planovi neće funkcionisati u praksi ako stvarno dođe do havarije. Proći ćemo jedan po jedan:
Praksa br. 1: Inicijativa i upravljanje projektom
Disaster Recovery Institut zahteva da se uvođenje kontinuiteta poslovanja posmatra kao projekat, u kojem će se znati „glava i rep“ – drugim rečima, što se želi postići, koji su koraci, koji su rokovi, resursi, odgovornosti, rizici i sl. Ovakav pristup je potreban jer postoji jako puno aktivnosti koje je potrebno obaviti, pa ukoliko nema sistemskog pristupa verovatnosti će nešto poći krivo...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 KONTINUITETNO POSLOVANJE 4
1.1 Kako se upravlja kontinuitetom poslovanja 4
1.2 Strategija kontinuiteta poslovanja 6
1.3 Sadržaj plana kontinuiteta poslovanja 8
1.4 Faze izrade plana kontinuiteta poslovanja 9
1.5 Plan kontinuiteta poslovanja - faza održavanja prihvaćenog plana 10
1.5.1 Povezanost s ostalim fazama u upravljanju kontinuitetom poslovanja 10
1.5.2 Učestalost 11
1.6 Plan kontinuiteta poslovanja - faza testiranja i prihvatanja od strane organizacije 12
1.7 Plan kontinuiteta poslovanja - faza dizajna rešenja i implementacije 13
1.7.1 Faza implementacije 14
1.8 Plan kontinuiteta poslovanja - faza analize 14
1.8.1 Analiza pretnji 14
1.8.2 Scenario uticaja 15
1.9 Veza između kontinuiteta poslovanja i informacijske sigurnosti 15
2 OPORAVAK OD KATASTROFE 17
2.1 Pojam katastrofe 17
2.2 Rizik kao pokazatelj neželjenih događaja i njihovih posledica 17
2.3 Procena rizika 19
2.4 Kvantitativni pristup 19
2.5 Kvalitativan pristup 20
2.6 Metode 20
2.6.1 Metoda 1: Matrica predefinisanih vrednosti 20
2.6.2 Metoda 2 – Rangiranje pretnji prema proceni rizika 22
2.6.3 Metoda 3 – Procena verovatnosti ostvarenja i mogućih posledica 23
2.7 Evaluacija metoda za kvalitativnu procenu rizika 24
2.8 Analiza procene rizika 25
2.9 Razmatranje i uočavanje opasnosti 25
2.10 Planiranje reakcije na rizik 26
2.11 Kontrola primene reakcije na rizik 26
2.12 Odlučivanje 27
2.13 Analiza istraživanja oporavka preduzeća 28
2.13.1 Faktori izbora strategije oporavka 30
2.13.2 Analitički okvir za izbor strategije oporavka 34
2.13.3 Testiranje analitičkog okvira 35
2.13.4 Rezultati istraživanja 36
ZAKLJUČAK 39
LITERATURA 40