14-10-2010, 02:03 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Nakon Drugog svjetskog rata zemlje najstarijeg kontinetna uglavnom su bile razorene, industrija i cjelokupna ekonomija su se još uvijek oporavljale od ratnih strahota. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman pozvao je 9. svibnja 1950. na ujedinjenje zemlje koje su se, umalo, uništile tijekom Drugog svjetskog rata.
Godinu dana kasnije, njegova ideja prerasla je u Europsku zajednicu za ugljen i čelik. Prvi korak samo je naizgled bio skroman, jer je udruživanjem industrije ugljena i čelika Francuske, Italije, Njemačke i zemalja Beneluxa, njihovim stavljanjem pod kišobran nadnacionalnih institucija, faktički uspostavljena kontrola nad vojnom industrijom.
Bio je to začetak nove Europe i Stari kontinent poslije toga više nikad nije bio isti. Uslijedili su Rimski ugovori iz 1957. kojima su otvorene perspektive europskih integracija. Građena je infrastruktura koja je prelazila državne granice, usuglašenim standardima pravljeno je veće i produktivnije tržiste, a države su mogle graditi carinsku uniju bez ozbiljnih ekonomskih gubitaka. Maastrichtski dokument je 1992. zajednicu pretvorio u Uniju, što je značilo da se iz klasičnog trgovinskog sustava iskoračilo ka ekonomskom i političkom partnerstvu....
...Pojava kapitalističkog načina proizvodnje praćena je snažnim razvitkom proizvodnih snaga, osnivanjem naroda i jakih država. Međutim, paralelno dolazi do jačanja nacionalizma i međudržavnih konflikata oko granica, podjele kolonija. U osnovi ovih sporova ležala je težnja velikih europskih sila da drugim državama i narodima nametnu svoj utjecaj i hegemoniju. Osobito su se isticale Francuska i Velika Britanija s jedne strane i Njemačka s druge strane. U XX. stoljeću je istodobno jačala svijest da bi bilo neophodno da se umjesto oružanih sukoba razvije proces ujedinjenja europskih država. Hitlerova vizija ujedinjene Europe doživjela je osudu i politički slom 1945. godine. Svrstavanje Francuske i Velike Britanije među pobjednike u II svjetskom ratu je samo prikrivala suštinsko gubljenje gospodarske i političke moći ovih država. S druge strane, Sovjetski Savez je platio visoku cijenu pobjede, dok su Sjedinjene Američke Države izašle iz velikog sukoba kao netaknute. Uslijed ovakve raspodjele snaga, u zapadnoeuropskim državama jača svijest o nužnosti prevladavanja povijesnih razilaženja i da je potrebno što prije otpočeti procese integracije radi eliminiranja mogućnosti pojave novih ratnih sukoba.
I pored toga što je danas trenutno mnogo država suglasno s načelima koja konstituiraju Europsku Uniju, postoje razlike u koncepcijama njenog daljnjeg razvitka. Pristalice zaštite državnog suvereniteta naglašavaju povijesnu razliku koja postoji između europskih država i država članica američke federacije i zato se zalažu za suradnju vlada u okviru stalnih Europskih insitucija uz puno poštovanje državnog suvereniteta i odlučivanje o najvažnijim pitanjima konsenzusom. Sa druge strane, pristalice federalizacije Unije smatraju da države moraju prihvatiti da budu podvrgnute u većoj mjeri vlasti nadnacionalnih europskih tijela u kojima bi se odlučivalo većinom glasova. Van ovih rasprava i procesa integracija, većina zemalja Istočne i Centralne Europe zainteresirane su da se priključe Europskoj Uniji, što će predstavljati značajan izazov za Europsku Uniju tijekom 21. stoljeća...
Sadržaj :
UVOD 3
I POGLAVLJE 6
1 Povijesni razvoj Europske unije 6
1.1 Povijest ideje europskog ujedinjenja 9
1.2 Ideja europskog ujedinjenje posle Prvog svjetskog rata 10
II POGLAVLJE 13
2 Jean Monnet i Schumanov plan 13
2.1.1 Kako je stvoren Schumanov plan? 19
2.2 Tko je bio Jean Monnet? 23
2.3 Schumanova deklaracija – dokument 25
III POGLAVLJE 28
3 Proces formiranja Europske unije 28
3.1.1 EZUC - Europska zajednica za ugljen i čelik 28
3.1.2 EOZ - Europska obrambena Zajednica 29
3.1.3 EEZ i EZAE - Ekonomska zajednica za atomsku energiju 29
3.1.4 Jedinstveni europski akt 30
3.1.5 Rimski ugovori 32
3.2 Od Europske ekonomske zajednice do Europske unije 33
3.3 Ugovor o Europskoj Uniji 34
3.4 Stvaranje Europske unije 35
ZAKLJUČAK 37
LITERATURA 39
Nakon Drugog svjetskog rata zemlje najstarijeg kontinetna uglavnom su bile razorene, industrija i cjelokupna ekonomija su se još uvijek oporavljale od ratnih strahota. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman pozvao je 9. svibnja 1950. na ujedinjenje zemlje koje su se, umalo, uništile tijekom Drugog svjetskog rata.
Godinu dana kasnije, njegova ideja prerasla je u Europsku zajednicu za ugljen i čelik. Prvi korak samo je naizgled bio skroman, jer je udruživanjem industrije ugljena i čelika Francuske, Italije, Njemačke i zemalja Beneluxa, njihovim stavljanjem pod kišobran nadnacionalnih institucija, faktički uspostavljena kontrola nad vojnom industrijom.
Bio je to začetak nove Europe i Stari kontinent poslije toga više nikad nije bio isti. Uslijedili su Rimski ugovori iz 1957. kojima su otvorene perspektive europskih integracija. Građena je infrastruktura koja je prelazila državne granice, usuglašenim standardima pravljeno je veće i produktivnije tržiste, a države su mogle graditi carinsku uniju bez ozbiljnih ekonomskih gubitaka. Maastrichtski dokument je 1992. zajednicu pretvorio u Uniju, što je značilo da se iz klasičnog trgovinskog sustava iskoračilo ka ekonomskom i političkom partnerstvu....
...Pojava kapitalističkog načina proizvodnje praćena je snažnim razvitkom proizvodnih snaga, osnivanjem naroda i jakih država. Međutim, paralelno dolazi do jačanja nacionalizma i međudržavnih konflikata oko granica, podjele kolonija. U osnovi ovih sporova ležala je težnja velikih europskih sila da drugim državama i narodima nametnu svoj utjecaj i hegemoniju. Osobito su se isticale Francuska i Velika Britanija s jedne strane i Njemačka s druge strane. U XX. stoljeću je istodobno jačala svijest da bi bilo neophodno da se umjesto oružanih sukoba razvije proces ujedinjenja europskih država. Hitlerova vizija ujedinjene Europe doživjela je osudu i politički slom 1945. godine. Svrstavanje Francuske i Velike Britanije među pobjednike u II svjetskom ratu je samo prikrivala suštinsko gubljenje gospodarske i političke moći ovih država. S druge strane, Sovjetski Savez je platio visoku cijenu pobjede, dok su Sjedinjene Američke Države izašle iz velikog sukoba kao netaknute. Uslijed ovakve raspodjele snaga, u zapadnoeuropskim državama jača svijest o nužnosti prevladavanja povijesnih razilaženja i da je potrebno što prije otpočeti procese integracije radi eliminiranja mogućnosti pojave novih ratnih sukoba.
I pored toga što je danas trenutno mnogo država suglasno s načelima koja konstituiraju Europsku Uniju, postoje razlike u koncepcijama njenog daljnjeg razvitka. Pristalice zaštite državnog suvereniteta naglašavaju povijesnu razliku koja postoji između europskih država i država članica američke federacije i zato se zalažu za suradnju vlada u okviru stalnih Europskih insitucija uz puno poštovanje državnog suvereniteta i odlučivanje o najvažnijim pitanjima konsenzusom. Sa druge strane, pristalice federalizacije Unije smatraju da države moraju prihvatiti da budu podvrgnute u većoj mjeri vlasti nadnacionalnih europskih tijela u kojima bi se odlučivalo većinom glasova. Van ovih rasprava i procesa integracija, većina zemalja Istočne i Centralne Europe zainteresirane su da se priključe Europskoj Uniji, što će predstavljati značajan izazov za Europsku Uniju tijekom 21. stoljeća...
Sadržaj :
UVOD 3
I POGLAVLJE 6
1 Povijesni razvoj Europske unije 6
1.1 Povijest ideje europskog ujedinjenja 9
1.2 Ideja europskog ujedinjenje posle Prvog svjetskog rata 10
II POGLAVLJE 13
2 Jean Monnet i Schumanov plan 13
2.1.1 Kako je stvoren Schumanov plan? 19
2.2 Tko je bio Jean Monnet? 23
2.3 Schumanova deklaracija – dokument 25
III POGLAVLJE 28
3 Proces formiranja Europske unije 28
3.1.1 EZUC - Europska zajednica za ugljen i čelik 28
3.1.2 EOZ - Europska obrambena Zajednica 29
3.1.3 EEZ i EZAE - Ekonomska zajednica za atomsku energiju 29
3.1.4 Jedinstveni europski akt 30
3.1.5 Rimski ugovori 32
3.2 Od Europske ekonomske zajednice do Europske unije 33
3.3 Ugovor o Europskoj Uniji 34
3.4 Stvaranje Europske unije 35
ZAKLJUČAK 37
LITERATURA 39