10-10-2010, 02:31 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
...Stjepan Zimmermann je rođen 24. prosinca 1884. u Virovitici gdje je proveo djetinjstvo. Posle završene gimnazije koju je pohađao u Varaždinu i Zagrebu, upisao je bogo-loviju, ali je ubrzo, zanimajući se prvenstveno za filozofijska pitanja, napustio studije uputivši se u Beč. Nakon jednosemestralnog prekida, ponovno se vraća na Bogoslovni fakultet, završava ga 1907. godine i te iste godine biva zaređen za svećenika. Za vrijeme prekida u Beču pohadao je predavanja Jodla, poznatog povjesnika etike, a posjećivao je također i Jerusalemova predavanja. No, njihova predavanja nisu zadovoljila njegove filozofijske interese jer su se pretežno osnivala na etici. U to je doba etika predstavljala polazište za utemeljenje filozofijskog sustava, jer je, kako to Zimmermann iskazuje u svojoj autobiografiji pod metaforičkim naslovom Tragom života, trebalo je utvrditi kao izvjesno postojanje jamstva razlikovanja dobra od zla. Upravo slušanje etičkog tečaja poučilo ga je da narečeno razlikovanje nije moguće izvesti bez razvijanja cijeloga niza filozofijskih disciplina, a prije svega bez jasne spoznajne orijentacije: »... polazili smo s etičkog stajališta, da je sav život podvrgnut moralnom zakonu. Ova filozofska istina služi osnovicom spoznajne oriejentacije i aktivnog oblikovanja u konkretnoj struji života«. Na koji se način, međutim, treba orijentirati u osnovnim filozofijskim pitanjima? Da bi odgovorio na to pitanje Zimmermann nastavlja sa studijem filozofije u Rimu, tadašnjem centru neoskolastičke škole. Na Papinskom je sveučilištu doktorirao 22. lipnja 1910. godine. Tijekom studija u njemu je sazrelo uvjerenje o potrebi utemeljenja nove spoznajne teorije kao pretpostavke svih drugih filozofijskih disciplina. Tome poslu posvetio je veći dio svojeg opusa. Vrativši se, nakon trogodišnjeg boravka u Rimu, natrag u Zagreb 1910. godine, započinje s nastavničkim radom, najprije kao vjeroučitelj u Glini (1910-11.), a zatim kao profesor logike i psihologije na Nadbiskupskoj gimnaziji, objavljujući ujedno i prve sustavne kritičke studije o Kantu. Na to su ga svakako potaknula tumačenja Kanta na Gregorijani, ali i oskudno poznavanje Kantove filozofije u hrvatskoj kulturnoj javnosti (Franjo Marković čak mu je predlagao objavljivanje pojedinih prevedenih navoda iz Kantovih djela). Potom se habilitirao na Filozofskom fakultetu radom Opća noetika 1918. godine održavži nastupno predavanje pod naslovom »Problem istine«. Iste je godine, nakon mnogih javnih polemika izazvanih pritiskom na sveučilišne vlasti da se svećeniku ne dozvoli naslavnički rad na svjetovnom fakultetu, imenovan izvanrednim profesorom na Bogoslovnom fakultetu ...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Podrijetlo etike 5
1.2 Antička etika 6
1.3 Etički principi u filozofiji Stjepana Zimmermana 8
ZAKLJUČAK 17
LITERATURA 17
...Stjepan Zimmermann je rođen 24. prosinca 1884. u Virovitici gdje je proveo djetinjstvo. Posle završene gimnazije koju je pohađao u Varaždinu i Zagrebu, upisao je bogo-loviju, ali je ubrzo, zanimajući se prvenstveno za filozofijska pitanja, napustio studije uputivši se u Beč. Nakon jednosemestralnog prekida, ponovno se vraća na Bogoslovni fakultet, završava ga 1907. godine i te iste godine biva zaređen za svećenika. Za vrijeme prekida u Beču pohadao je predavanja Jodla, poznatog povjesnika etike, a posjećivao je također i Jerusalemova predavanja. No, njihova predavanja nisu zadovoljila njegove filozofijske interese jer su se pretežno osnivala na etici. U to je doba etika predstavljala polazište za utemeljenje filozofijskog sustava, jer je, kako to Zimmermann iskazuje u svojoj autobiografiji pod metaforičkim naslovom Tragom života, trebalo je utvrditi kao izvjesno postojanje jamstva razlikovanja dobra od zla. Upravo slušanje etičkog tečaja poučilo ga je da narečeno razlikovanje nije moguće izvesti bez razvijanja cijeloga niza filozofijskih disciplina, a prije svega bez jasne spoznajne orijentacije: »... polazili smo s etičkog stajališta, da je sav život podvrgnut moralnom zakonu. Ova filozofska istina služi osnovicom spoznajne oriejentacije i aktivnog oblikovanja u konkretnoj struji života«. Na koji se način, međutim, treba orijentirati u osnovnim filozofijskim pitanjima? Da bi odgovorio na to pitanje Zimmermann nastavlja sa studijem filozofije u Rimu, tadašnjem centru neoskolastičke škole. Na Papinskom je sveučilištu doktorirao 22. lipnja 1910. godine. Tijekom studija u njemu je sazrelo uvjerenje o potrebi utemeljenja nove spoznajne teorije kao pretpostavke svih drugih filozofijskih disciplina. Tome poslu posvetio je veći dio svojeg opusa. Vrativši se, nakon trogodišnjeg boravka u Rimu, natrag u Zagreb 1910. godine, započinje s nastavničkim radom, najprije kao vjeroučitelj u Glini (1910-11.), a zatim kao profesor logike i psihologije na Nadbiskupskoj gimnaziji, objavljujući ujedno i prve sustavne kritičke studije o Kantu. Na to su ga svakako potaknula tumačenja Kanta na Gregorijani, ali i oskudno poznavanje Kantove filozofije u hrvatskoj kulturnoj javnosti (Franjo Marković čak mu je predlagao objavljivanje pojedinih prevedenih navoda iz Kantovih djela). Potom se habilitirao na Filozofskom fakultetu radom Opća noetika 1918. godine održavži nastupno predavanje pod naslovom »Problem istine«. Iste je godine, nakon mnogih javnih polemika izazvanih pritiskom na sveučilišne vlasti da se svećeniku ne dozvoli naslavnički rad na svjetovnom fakultetu, imenovan izvanrednim profesorom na Bogoslovnom fakultetu ...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Podrijetlo etike 5
1.2 Antička etika 6
1.3 Etički principi u filozofiji Stjepana Zimmermana 8
ZAKLJUČAK 17
LITERATURA 17