10-10-2010, 02:18 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U odnosu na prosečnog turistu, turistu~lovca karakteriše veća novčana potrošnja. U prethodnim decenijama, naše društvo beležilo je značajniji devizni priliv od stranih lovaca. Danas stranih lovaca turista gotovo da nema.
Lov je, pored sakupljanja plodova u prirodnom ambijentu, bio prva delatnost homo sapiens-a. Sa razvojem čoveka, ljudskog društva, kulture i civilizacije lovno-privređivanje se menjalo i to ne samo u domenu načina, vidova organizovanja, korišćenih oruđa (oružja) i druge opreme, već i u pogledu svrhe lovljenja divljih životinja. Prvobitna motivacija čoveka-lovca na odstrel divljih životinja bila je usmerena ostvarenju dva primarna cilja i to: opstanak (obezbeđenje glavnih prehrambenih artikala i drugih potrepština) i bezbednost (odbrana i zaštita od opasnih divljih životinja).
Lovci su kao izletnici, turisti motivisani praiskonskom potrebom čoveka da pribavlja hranu i krzno, osvaja trofeje, ali i da pobegne od stresne i iscrpljujuće gradske svakodnevice i uživa u prirodi. Reč je o lovnom turizmu koji je jedan od važnijih oblika turizma u Evropi. Po pravilu je elitnog karaktera zbog cena aranžmana i troškova lova. Lovac koji odlazi u lov izvan svoje matične lovne organizacije je turista. Interes Srbije, Vojvodine i opštine Srbobran za razvoj lovnog turizma proizlazi iz njegove ekonomske važnosti. Srbija raspolaže bogatom florom i faunom što je osnova za razvoj lovnog turizma, osim toga, Srbija ima dugu lovnu tradiciju, raspolaže potencijalnim kapacitetima te ima profesionalne lovce entuzijaste i većinom stručne ljude adekvatne stručne spreme. Zato postoji interes stranih lovaca za naše lovne destinacije. Današnji problemi srpskog lovstva i lovnog turizma odnose se na neadekvatnu smeštajnu ponudu, učestalu nestručnost zaposlenih u području lovnog turizma, nesređene statističke izvore, manjak promocije i na druge važne probleme koje je neophodno rešiti ako želimo da prihod i promet po osnovi lovnog turizma postane značajna stavka u ekonomskom bilansu zemlje...
Definisanje i opis predmeta istraživanja
Predmet istraživanja obuhvata analizu razvoja stranog lovnog turizma u zemlji, sa osvrtom na Srbobransku opstinu, odnosno, analizu grupe ekonomskih faktora - lovne privrede, lovne infrastrukture, turističke industrije. Potom se analizira grupa normativnih faktora- zakoni i druga regulativa, kao i drugi faktori- lovna društva, turističke organizacije i sl.
Cilj, zadaci i hipoteze završnog rada
Cilj istraživanja je identifikovanje i definisanje faktora koji su uslovili smanjivanje stranog lovnog turizma u zemlji. Jedan od ciljeva ovog rada je prezentacija lovišta opštine Srbobran i okoline kao područja pogodnog za razvoj lovnog i drugih vidova turizma.
Osnovni zadatak rada je utvrđivanje postojećeg stanja kako lovnog, tako i drugih vidova turizma, koji bi se mogli razviti na ovom području. Pri izradi rada korišćeni su primarni i sekundarni izvori podataka, da bi se izvršila detaljna analiza internih resursa i utvrdile tendencije i trendovi u okruženju.
Osnovna hipoteza u radu je da se kroz promene u ekonomskim, normativnim i drugim faktorima može povećati atraktivnost zemlje za strane turiste-lovce i povećati devizni priliv po tom osnovu. Na osnovu analize relevantnih dokumenata i situacije na terenu, na kraju rada će ova hipoteza biti potvrđena ili opovrgnuta...
SADRŽAJ:
SADRŽAJ: 2
I POGLAVLJE 3
1 Uvodne napomene 3
1.1 Definisanje i opis predmeta istraživanja 4
1.2 Cilj, zadaci i hipoteze završnog rada 4
1.3 Ciljna grupa 5
1.4 Metodologija rada 5
1.5 Ključne reči 5
1.6 Kratak pregled sadržaja poglavlja 5
II POGLAVLJE 6
2 Lovni turizam u zemlji i u okruženju 6
2.1 Lovni turizam u Vojvodini 6
2.1.1 Ugostiteljski objekti za smeštaj lovaca-turista 7
2.1.2 Mogućnosti unapređenja ugostiteljskih objekata za smeštaj lovaca-turista 9
2.2 Lovni turizam u Hrvatskoj 10
2.2.1 Lovno zakonodavstvo u Hrvatskoj 10
2.2.2 Osnovna obeležja lovstva i lovnog turima u Hrvatskoj 11
2.3 Kretanja na evropskom tržištu lovnog turizma 12
III POGLAVLJE 13
3 Faktori lovnog turizma u zemlji 13
3.1 Lov i lovni turizam 13
3.1.1 Nastanak i razvoj lovnog turizma 13
3.1.2 Nastanak i razvoj lovnog turizma u našoj zemlji 14
3.1.3 Opadanje i loši rezultati našeg lovnog turizma 16
3.1.4 Perspektive renesanse lovnog turizma Vojvodine 17
3.2 Lovna privreda, nosioci i postojeće i planirane aktivnosti, ponuda, naknade 17
3.2.1 Lovište kao turistička destinacija 17
3.2.2 Pojam i klasifikacija lovišta 18
3.2.3 Lovište kao turistička destinacija 19
3.2.4 Atraktivnost lovnoturističke destinacije 20
3.3 Zakoni i drugi propisi koji se odnose na dolazak, lov i iznošenje divljači i trofeja 21
3.3.1 Gazdovanje lovištima u Vojvodini 22
3.3.2 Zaštita lica u lovu 26
3.4 Organizacione predpostavke dinamiziranja stranog lovnog turizma, promotivne aktivnosti, prodaja aranžmana, organizacija lova i boravka stranih lovaca u opštini Srbobran 34
3.4.1 Prirodno-geografske odlike staništa 35
3.4.2 Turistički potencijali lovišta u opštini Srbobran 36
3.4.3 Preporuke za razvoj lovnog turizma 38
ZAKLJUČAK 40
LITERATURA 43
U odnosu na prosečnog turistu, turistu~lovca karakteriše veća novčana potrošnja. U prethodnim decenijama, naše društvo beležilo je značajniji devizni priliv od stranih lovaca. Danas stranih lovaca turista gotovo da nema.
Lov je, pored sakupljanja plodova u prirodnom ambijentu, bio prva delatnost homo sapiens-a. Sa razvojem čoveka, ljudskog društva, kulture i civilizacije lovno-privređivanje se menjalo i to ne samo u domenu načina, vidova organizovanja, korišćenih oruđa (oružja) i druge opreme, već i u pogledu svrhe lovljenja divljih životinja. Prvobitna motivacija čoveka-lovca na odstrel divljih životinja bila je usmerena ostvarenju dva primarna cilja i to: opstanak (obezbeđenje glavnih prehrambenih artikala i drugih potrepština) i bezbednost (odbrana i zaštita od opasnih divljih životinja).
Lovci su kao izletnici, turisti motivisani praiskonskom potrebom čoveka da pribavlja hranu i krzno, osvaja trofeje, ali i da pobegne od stresne i iscrpljujuće gradske svakodnevice i uživa u prirodi. Reč je o lovnom turizmu koji je jedan od važnijih oblika turizma u Evropi. Po pravilu je elitnog karaktera zbog cena aranžmana i troškova lova. Lovac koji odlazi u lov izvan svoje matične lovne organizacije je turista. Interes Srbije, Vojvodine i opštine Srbobran za razvoj lovnog turizma proizlazi iz njegove ekonomske važnosti. Srbija raspolaže bogatom florom i faunom što je osnova za razvoj lovnog turizma, osim toga, Srbija ima dugu lovnu tradiciju, raspolaže potencijalnim kapacitetima te ima profesionalne lovce entuzijaste i većinom stručne ljude adekvatne stručne spreme. Zato postoji interes stranih lovaca za naše lovne destinacije. Današnji problemi srpskog lovstva i lovnog turizma odnose se na neadekvatnu smeštajnu ponudu, učestalu nestručnost zaposlenih u području lovnog turizma, nesređene statističke izvore, manjak promocije i na druge važne probleme koje je neophodno rešiti ako želimo da prihod i promet po osnovi lovnog turizma postane značajna stavka u ekonomskom bilansu zemlje...
Definisanje i opis predmeta istraživanja
Predmet istraživanja obuhvata analizu razvoja stranog lovnog turizma u zemlji, sa osvrtom na Srbobransku opstinu, odnosno, analizu grupe ekonomskih faktora - lovne privrede, lovne infrastrukture, turističke industrije. Potom se analizira grupa normativnih faktora- zakoni i druga regulativa, kao i drugi faktori- lovna društva, turističke organizacije i sl.
Cilj, zadaci i hipoteze završnog rada
Cilj istraživanja je identifikovanje i definisanje faktora koji su uslovili smanjivanje stranog lovnog turizma u zemlji. Jedan od ciljeva ovog rada je prezentacija lovišta opštine Srbobran i okoline kao područja pogodnog za razvoj lovnog i drugih vidova turizma.
Osnovni zadatak rada je utvrđivanje postojećeg stanja kako lovnog, tako i drugih vidova turizma, koji bi se mogli razviti na ovom području. Pri izradi rada korišćeni su primarni i sekundarni izvori podataka, da bi se izvršila detaljna analiza internih resursa i utvrdile tendencije i trendovi u okruženju.
Osnovna hipoteza u radu je da se kroz promene u ekonomskim, normativnim i drugim faktorima može povećati atraktivnost zemlje za strane turiste-lovce i povećati devizni priliv po tom osnovu. Na osnovu analize relevantnih dokumenata i situacije na terenu, na kraju rada će ova hipoteza biti potvrđena ili opovrgnuta...
SADRŽAJ:
SADRŽAJ: 2
I POGLAVLJE 3
1 Uvodne napomene 3
1.1 Definisanje i opis predmeta istraživanja 4
1.2 Cilj, zadaci i hipoteze završnog rada 4
1.3 Ciljna grupa 5
1.4 Metodologija rada 5
1.5 Ključne reči 5
1.6 Kratak pregled sadržaja poglavlja 5
II POGLAVLJE 6
2 Lovni turizam u zemlji i u okruženju 6
2.1 Lovni turizam u Vojvodini 6
2.1.1 Ugostiteljski objekti za smeštaj lovaca-turista 7
2.1.2 Mogućnosti unapređenja ugostiteljskih objekata za smeštaj lovaca-turista 9
2.2 Lovni turizam u Hrvatskoj 10
2.2.1 Lovno zakonodavstvo u Hrvatskoj 10
2.2.2 Osnovna obeležja lovstva i lovnog turima u Hrvatskoj 11
2.3 Kretanja na evropskom tržištu lovnog turizma 12
III POGLAVLJE 13
3 Faktori lovnog turizma u zemlji 13
3.1 Lov i lovni turizam 13
3.1.1 Nastanak i razvoj lovnog turizma 13
3.1.2 Nastanak i razvoj lovnog turizma u našoj zemlji 14
3.1.3 Opadanje i loši rezultati našeg lovnog turizma 16
3.1.4 Perspektive renesanse lovnog turizma Vojvodine 17
3.2 Lovna privreda, nosioci i postojeće i planirane aktivnosti, ponuda, naknade 17
3.2.1 Lovište kao turistička destinacija 17
3.2.2 Pojam i klasifikacija lovišta 18
3.2.3 Lovište kao turistička destinacija 19
3.2.4 Atraktivnost lovnoturističke destinacije 20
3.3 Zakoni i drugi propisi koji se odnose na dolazak, lov i iznošenje divljači i trofeja 21
3.3.1 Gazdovanje lovištima u Vojvodini 22
3.3.2 Zaštita lica u lovu 26
3.4 Organizacione predpostavke dinamiziranja stranog lovnog turizma, promotivne aktivnosti, prodaja aranžmana, organizacija lova i boravka stranih lovaca u opštini Srbobran 34
3.4.1 Prirodno-geografske odlike staništa 35
3.4.2 Turistički potencijali lovišta u opštini Srbobran 36
3.4.3 Preporuke za razvoj lovnog turizma 38
ZAKLJUČAK 40
LITERATURA 43