10-10-2010, 02:13 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Procesi formiranja i funkcionisanja sistema ekonomije i demokratizacije političke sfere, kao suština tranzicije, zahtevaju ozbiljan pristup države u ekonomskom i političkom životu kao i način rada državne administracije. Nije moguća tranzicija društva i ekonomije bez tranzicije države i državne administracije. Globalizacija se uglavnom shvata na dva nivoa: kao protok novca i trgovine, i drugi, kretanje ljudi i kulturna komunikacija. Protok novca i trgovine su u osnovi glavni pokretači globalizacije. Međutim, jedna druga, manje vidljiva strana globalizacije je posebno važna. To je stvaranje međunarodnog sistema pravila, i taj deo globalizacije se stalno ubrzava. Ova dimenzija globalizacije ne sme biti zanemarena kada govorimo o organizaciji i ulozi države.
U otvorenoj svetskoj ekonomiji, u svetu bez ekonomskih granica, uloga Vlade opada. Ipak je potrebno da vlada ima minimum sposobnosti za praktično delovanje, da uskladi svoju organizaciju i način rada brzini informatičkog društva. Prilagodljivost promenama i globalnbim trendovima je uslov ne samo napretka već i opstanka. Zato država odnosno državna administracija moraju biti otvorene, orijentisane na rezultate i na probleme. Vlada ne sme da prestane biti strana koja postavlja pravila, koja obezbeđuje, garantuje, plaća nadoknadu. Važno je da shvatimo da politizacija ekonomije vodi u nepodnošljivo širenje državne moći. ...
Ekonomija i ekonomski rast
Pojam ekonomski rast podrazumeva širenje i rast proizvodne mreže, industrijske baze ili rast regionalne ekonomije, kao i sve posledice tog rasta: porast zaposlenosti i porast zarada. Propratne pojave mogu da budu i u vidu integracije lokalnih i regionalnih ekonomija u nacionalnu ili globalnu ekonomiju. Negativni efekti ekonomskog rasta postoje i javljaju se, pre svega, u vidu ekoloških problema: uništavanja prirode i čovekove okoline.
Na drugoj strani, pojam ekonomski razvoj nije sinonim prethodnom terminu. Pod ekonomskim razvojem podrazumevamo pozitivne promene i procese koji su usmereni na poboljšavanje uslova života i koji se ostvaruju nekim od ekonomskih instrumenata.
Industrijski regioni 80-ih i 90-ih godina se znatno razlikuju u svojoj fizionomiji od napora koji se čine u pravcu razvoja na globalnom planu, moraju u svakom slucaju koordinirati i vezati za regionalne specificnosti. E.S.Simson (1994) smatra da uspešnost razvoja direktno zavisi od sposobnosti regije da razvije i održi takvo socio-ekonomsko okruženje koje će i za strane investicije i za domaću eksploataciju onoga što regija poseduje. Medutim, javlja se situacija u kojoj regije koje su veoma slicne u svojim prednostima ipak nisu podjednakog stepena razvijenosti. Zašto? Odgovor leži u tome što pojedine regije nisu stvorile odgovarajuću klimu za investiranje, već su nasuprot, razvile niz instrumenata i takvo odbijajuće okruženje da su ih potencijalni investitori zaobilazili (korupcija, nesigurnost). Tako su, danas mnoge nerazvijene regije, ostale bez transfera tehnologija, inovacija i stvaranja proizvodne mreže.
Morrill (1970), pak, smatra da su najvažnije barjere regionalnom razvoju:
- Konflikti izmedu razvojne politike i postojećih stavova
- Tradicija
- Kultura
- Nekonkurentnost industrijski siromašnih regija
- Zavisnost u proizvodnim odnosima (ostaci kolonijalnih odnosa)...
SADRŽAJ
Uvod 3
1 Ekonomija i ekonomski rast 3
1.1 Podela zemalja po ekonomskoj moći 6
1.2 Projekat ekonomskih integracija 8
1.3 Teorije integracija 11
1.4 Zajednička politika razvijenih zemalja 13
2 Značaj ekonomskih integracija 16
2.1 Funkcije centralne banke 21
2.2 Monetarna obaveza i uloga institucija 29
2.3 Značaj deviznog kursa za ekonomiju 33
2.4 Devizni kurs Bretonskog sistema 35
2.5 Karakteristike fiksnog deviznog kursa 38
2.6 Instrumenti Bretonvudskog sistema 39
2.7 Devizna kontrola Bretonvudskog sistema 40
Zaključak 41
Literatura 42
Procesi formiranja i funkcionisanja sistema ekonomije i demokratizacije političke sfere, kao suština tranzicije, zahtevaju ozbiljan pristup države u ekonomskom i političkom životu kao i način rada državne administracije. Nije moguća tranzicija društva i ekonomije bez tranzicije države i državne administracije. Globalizacija se uglavnom shvata na dva nivoa: kao protok novca i trgovine, i drugi, kretanje ljudi i kulturna komunikacija. Protok novca i trgovine su u osnovi glavni pokretači globalizacije. Međutim, jedna druga, manje vidljiva strana globalizacije je posebno važna. To je stvaranje međunarodnog sistema pravila, i taj deo globalizacije se stalno ubrzava. Ova dimenzija globalizacije ne sme biti zanemarena kada govorimo o organizaciji i ulozi države.
U otvorenoj svetskoj ekonomiji, u svetu bez ekonomskih granica, uloga Vlade opada. Ipak je potrebno da vlada ima minimum sposobnosti za praktično delovanje, da uskladi svoju organizaciju i način rada brzini informatičkog društva. Prilagodljivost promenama i globalnbim trendovima je uslov ne samo napretka već i opstanka. Zato država odnosno državna administracija moraju biti otvorene, orijentisane na rezultate i na probleme. Vlada ne sme da prestane biti strana koja postavlja pravila, koja obezbeđuje, garantuje, plaća nadoknadu. Važno je da shvatimo da politizacija ekonomije vodi u nepodnošljivo širenje državne moći. ...
Ekonomija i ekonomski rast
Pojam ekonomski rast podrazumeva širenje i rast proizvodne mreže, industrijske baze ili rast regionalne ekonomije, kao i sve posledice tog rasta: porast zaposlenosti i porast zarada. Propratne pojave mogu da budu i u vidu integracije lokalnih i regionalnih ekonomija u nacionalnu ili globalnu ekonomiju. Negativni efekti ekonomskog rasta postoje i javljaju se, pre svega, u vidu ekoloških problema: uništavanja prirode i čovekove okoline.
Na drugoj strani, pojam ekonomski razvoj nije sinonim prethodnom terminu. Pod ekonomskim razvojem podrazumevamo pozitivne promene i procese koji su usmereni na poboljšavanje uslova života i koji se ostvaruju nekim od ekonomskih instrumenata.
Industrijski regioni 80-ih i 90-ih godina se znatno razlikuju u svojoj fizionomiji od napora koji se čine u pravcu razvoja na globalnom planu, moraju u svakom slucaju koordinirati i vezati za regionalne specificnosti. E.S.Simson (1994) smatra da uspešnost razvoja direktno zavisi od sposobnosti regije da razvije i održi takvo socio-ekonomsko okruženje koje će i za strane investicije i za domaću eksploataciju onoga što regija poseduje. Medutim, javlja se situacija u kojoj regije koje su veoma slicne u svojim prednostima ipak nisu podjednakog stepena razvijenosti. Zašto? Odgovor leži u tome što pojedine regije nisu stvorile odgovarajuću klimu za investiranje, već su nasuprot, razvile niz instrumenata i takvo odbijajuće okruženje da su ih potencijalni investitori zaobilazili (korupcija, nesigurnost). Tako su, danas mnoge nerazvijene regije, ostale bez transfera tehnologija, inovacija i stvaranja proizvodne mreže.
Morrill (1970), pak, smatra da su najvažnije barjere regionalnom razvoju:
- Konflikti izmedu razvojne politike i postojećih stavova
- Tradicija
- Kultura
- Nekonkurentnost industrijski siromašnih regija
- Zavisnost u proizvodnim odnosima (ostaci kolonijalnih odnosa)...
SADRŽAJ
Uvod 3
1 Ekonomija i ekonomski rast 3
1.1 Podela zemalja po ekonomskoj moći 6
1.2 Projekat ekonomskih integracija 8
1.3 Teorije integracija 11
1.4 Zajednička politika razvijenih zemalja 13
2 Značaj ekonomskih integracija 16
2.1 Funkcije centralne banke 21
2.2 Monetarna obaveza i uloga institucija 29
2.3 Značaj deviznog kursa za ekonomiju 33
2.4 Devizni kurs Bretonskog sistema 35
2.5 Karakteristike fiksnog deviznog kursa 38
2.6 Instrumenti Bretonvudskog sistema 39
2.7 Devizna kontrola Bretonvudskog sistema 40
Zaključak 41
Literatura 42