10-10-2010, 01:17 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U današnje vreme WEB aplikacije su dominantna i najsofisticiranija tehnologija korišćena u različitim poslovima na internetu. Njihovo ubrzano širenje je omogućeno uslugama koje pružaju korisnicima razmenu i izmenu informacija nezavisno od platforme kroz infrastrukturu interneta.
Pojam sigurne aplikacije odnosi se na njenu otpornost prema različitim vrstama napada. Poslednjih godina statistike ukazuju na to da se najviše sigurnosnih propusta odnosi na aplikacioni sloj. Drugim rečima, pisanje sigurnog koda je od vitalnog značaja za održavanje sistema sigurnim. Princip zatvorenog kôda ne predstavlja ozbiljnu prepreku za napadača: upotrebom disasemblera može se ponovo doći do osnovnog koda. Nezaštićen program je tempirana bomba – on funkcioniše dok su mu okolnosti naklonjene. Ovakvo izlaganje igri slučaja apsolutno je neprihvatljivo u bilo kojem ozbiljnom projektu. Sigurnost se ne sme zasnivati na spoljnoj sigurnosti mreže na štetu unutrašnje sigurnosti koda.
Primeri WEB aplikacija su pretraživači, WEB-mail aplikacije, aplikacije za kupovinu ili različiti portali. WEB aplikacije se najčešće sastoje od programskog koda koji se nalazi i izvršava na klijent strani, te su u interakciji sa bazama podataka i ostalim izvorima dinamičkog sadržaja. Upravo zbog njihove raširenosti, WEB aplikacije su postale sigurnosne kritične tačke u komunikaciji između klijenta i servera. Sama priroda WEB aplikacija da imaju mogućnost procesiranja, upoređivanja i širenja informacija preko interneta, prikazuje WEB aplikacije na dva osnovna načina...
VRSTE NAPADA
Kada govorimo o bezbednosti i zaštiti računarskih mreža moramo pre svega naglasiti šta je to od čega se mreža štiti odnosno moramo upoznati moguće vrste napada. U ovom delu seminarskog rada ćemo identifikovati, kategorisati i opisati već poznate klase napada koji predstavljaju pretnje za WEB aplikacije, i potruditi se da navedemo adekvatnu zaštitu.
To su pre svega:
• Napadi vezani uz autentifikaciju
• Napadi vezani za autorizaciju
• Napadi na klijentsku stranu
• Napadi vezani za izvršavanje naredbi
• Otkrivanje poverljivih informacija
• Logički napadi
Napadi vezani uz autentifikaciju korisnika se dele na napade korišćenjem sile (engl. Brute force), napade koji su posledica nedovoljne nivoa provere identiteta i napade koji su posledica nedovoljne zaštite korisnikove lozinke. Brute force napadi predstavljaju automatizovani proces koji se koristi metodom pogađanja i promašaja kako bi se otkrilo korisničko ime, lozinka, kriptografski ključ ili broj kreditne kartice. Ukoliko Veb aplikacija omogućava napadaču pristup osetljivom sadržaju, a da se pritom napadač nije propisno autentificirao, tada je reč o nedovoljnoj autentifikacija.
Nedovoljnom zaštitom korisnikove lozinke se omogućava napadaču da ilegalno dobije, promeni ili obnovi lozinku drugog korisnika. Napadi vezani u autorizaciju se dele na napade vezane uz pogađanje merodavnog identifikacionog broja (engl. Credential / Session prediction), nedovoljnu autorizaciju, nedovoljna kontrola trajanja usluge (engl. Session expiration) i fiksaciju usluge (engl. Session fiksation)...
Sadržaj
UVOD 3
1 VRSTE NAPADA 4
1.1 Napadi vezani za autentifikaciju 5
1.1.1 Brute force napadi 6
1.1.2 Nedovoljni nivo provere 6
1.1.3 Nedovoljna zaštita korisničke lozinke 7
1.2 Napadi vezani za autorizaciju 8
1.2.1 Nagađanje identifikacionog broja 8
1.2.2 Nedovoljna autorizacija 9
1.2.3 Nedovoljna kontrola trajanja usluge 10
1.2.4 Fiksacija usluge 10
1.3 Napadi na klijentsku stranu 11
1.3.1 Ubacivanje nepostojećeg sadržaja 11
1.3.2 Izvršavanje napadačkog koda 11
1.4 Napadi vezani za izvršavanje naredbi 12
1.4.1 Buffer overflow napadi 12
1.4.2 SQL Injection 13
1.4.3 LDAP i XPath injection 13
2 NAPADI I VRSTE ZAŠTITA MREŽA 14
2.1 Firewall 15
2.2 IDS i IPS sistemi 17
2.3 Antivirusna zaštita 17
ZAKLJUČAK 19
LITERATURA 20
U današnje vreme WEB aplikacije su dominantna i najsofisticiranija tehnologija korišćena u različitim poslovima na internetu. Njihovo ubrzano širenje je omogućeno uslugama koje pružaju korisnicima razmenu i izmenu informacija nezavisno od platforme kroz infrastrukturu interneta.
Pojam sigurne aplikacije odnosi se na njenu otpornost prema različitim vrstama napada. Poslednjih godina statistike ukazuju na to da se najviše sigurnosnih propusta odnosi na aplikacioni sloj. Drugim rečima, pisanje sigurnog koda je od vitalnog značaja za održavanje sistema sigurnim. Princip zatvorenog kôda ne predstavlja ozbiljnu prepreku za napadača: upotrebom disasemblera može se ponovo doći do osnovnog koda. Nezaštićen program je tempirana bomba – on funkcioniše dok su mu okolnosti naklonjene. Ovakvo izlaganje igri slučaja apsolutno je neprihvatljivo u bilo kojem ozbiljnom projektu. Sigurnost se ne sme zasnivati na spoljnoj sigurnosti mreže na štetu unutrašnje sigurnosti koda.
Primeri WEB aplikacija su pretraživači, WEB-mail aplikacije, aplikacije za kupovinu ili različiti portali. WEB aplikacije se najčešće sastoje od programskog koda koji se nalazi i izvršava na klijent strani, te su u interakciji sa bazama podataka i ostalim izvorima dinamičkog sadržaja. Upravo zbog njihove raširenosti, WEB aplikacije su postale sigurnosne kritične tačke u komunikaciji između klijenta i servera. Sama priroda WEB aplikacija da imaju mogućnost procesiranja, upoređivanja i širenja informacija preko interneta, prikazuje WEB aplikacije na dva osnovna načina...
VRSTE NAPADA
Kada govorimo o bezbednosti i zaštiti računarskih mreža moramo pre svega naglasiti šta je to od čega se mreža štiti odnosno moramo upoznati moguće vrste napada. U ovom delu seminarskog rada ćemo identifikovati, kategorisati i opisati već poznate klase napada koji predstavljaju pretnje za WEB aplikacije, i potruditi se da navedemo adekvatnu zaštitu.
To su pre svega:
• Napadi vezani uz autentifikaciju
• Napadi vezani za autorizaciju
• Napadi na klijentsku stranu
• Napadi vezani za izvršavanje naredbi
• Otkrivanje poverljivih informacija
• Logički napadi
Napadi vezani uz autentifikaciju korisnika se dele na napade korišćenjem sile (engl. Brute force), napade koji su posledica nedovoljne nivoa provere identiteta i napade koji su posledica nedovoljne zaštite korisnikove lozinke. Brute force napadi predstavljaju automatizovani proces koji se koristi metodom pogađanja i promašaja kako bi se otkrilo korisničko ime, lozinka, kriptografski ključ ili broj kreditne kartice. Ukoliko Veb aplikacija omogućava napadaču pristup osetljivom sadržaju, a da se pritom napadač nije propisno autentificirao, tada je reč o nedovoljnoj autentifikacija.
Nedovoljnom zaštitom korisnikove lozinke se omogućava napadaču da ilegalno dobije, promeni ili obnovi lozinku drugog korisnika. Napadi vezani u autorizaciju se dele na napade vezane uz pogađanje merodavnog identifikacionog broja (engl. Credential / Session prediction), nedovoljnu autorizaciju, nedovoljna kontrola trajanja usluge (engl. Session expiration) i fiksaciju usluge (engl. Session fiksation)...
Sadržaj
UVOD 3
1 VRSTE NAPADA 4
1.1 Napadi vezani za autentifikaciju 5
1.1.1 Brute force napadi 6
1.1.2 Nedovoljni nivo provere 6
1.1.3 Nedovoljna zaštita korisničke lozinke 7
1.2 Napadi vezani za autorizaciju 8
1.2.1 Nagađanje identifikacionog broja 8
1.2.2 Nedovoljna autorizacija 9
1.2.3 Nedovoljna kontrola trajanja usluge 10
1.2.4 Fiksacija usluge 10
1.3 Napadi na klijentsku stranu 11
1.3.1 Ubacivanje nepostojećeg sadržaja 11
1.3.2 Izvršavanje napadačkog koda 11
1.4 Napadi vezani za izvršavanje naredbi 12
1.4.1 Buffer overflow napadi 12
1.4.2 SQL Injection 13
1.4.3 LDAP i XPath injection 13
2 NAPADI I VRSTE ZAŠTITA MREŽA 14
2.1 Firewall 15
2.2 IDS i IPS sistemi 17
2.3 Antivirusna zaštita 17
ZAKLJUČAK 19
LITERATURA 20