09-10-2010, 11:35 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Tretman komunalnih voda u domaćinstvu
Ukupan broj različitih otpadnih voda na području naše zemlje je veliki. One su svrstane u dve osnovne grupe: sanitarne otpadne vode – otpadne vode koje potiču iz domaćinstava sa značajnim udelom otpadnih voda iz ustanova i javnih institucija i industrijske otpadne vode. Sastav industrijske otpadne vode je neposredna funkcija sastava sirovina, međuproizvoda i krajnjeg proizvoda tehnološkog procesa u toku koga je nastala. Međutim pošto se voda koristi kako neposredno u tehnološkom procesu i operacijama, tako i u pomoćnim operacijama – hlađenje industrijskih postrojenja, to se u industrijskoj otpadnoj vodi nalaze sledeći oblici otpadnih voda: zagađena voda iz tehnološkog procesa, koju karakteriše visok stepen zagađenosti, voda od hlađenja, koja sadrži beznačajne količine zagađivača, kao i izvesna količina sanitarnih otpadnih voda.
Danas postoji znatan broj metoda i postupaka za prečišćavanje otpadnih voda. Koje će
od ovih metoda biti primenjene zavisi od niza činjenica. Prvi je vrsta zagađujućih supstancija i stepen zagađenja. Drugi je kvalitet prečišćene vode, tačnije rečeno stepen zagađenja koji se može dozvoliti kada se voda ispušta u prirodni vodotok. Ove dozvoljene koncentracije zagađujućih supstancija u prečišćenoj vodi zavisne su od kapaciteta prirodne vode tj. od mase zagađujućih agenasa koju voda u prirodi može da primi, a da ne dođe do posledica koje bi uticale na organizme koji žive u njoj, na tlo sa kojim je voda u kontaktu i na čoveka. Kapacitet vodotoka je takođe veličina zavisna od niza činilaca. Prvi od njih je količina prirodne vode, odnosno protok vode u reci. Od ovih veličina zavisi do kog stepena će se razblažiti zagađujući agensi iz otpadne vode kada budu ispuštani u reku. Ako je protok vode u reci veliki, usled razblaženja, koncentracija zagađujućih agenasa u njoj može da bude ispod dozvoljene granice,
međutim kada je masa prirodne vode manja ne postiže se potrebno razblaženje pa zato otpadna voda mora da ima veći stepen prečišćavanja. Izbor metoda prečišćavanja otpadne vode izvršen je u zavisnosti od prisutnih vrsta zagađujućih supstancija i stepena zagađenja otpadne vode.
Zagadjivači vode mogu biti:
1. hemijski (kiseline, alkalije, razne soli, pesticidi, deterdženti, fenoli i dr.),
2. biološki (bakterije, virusi, alge, fekalije, lignini i dr.) i
3. fizički (toplota, boja, miris, radioaktivnost, suspendovane čvrste materije, pesak, mulj i sl.).
Zagadjenje vode može biti mineralnog, organskog ili mešovitog porekla. U mineralna zagadjenja spadaju pesak, glina, rastvorene mineralne soli, kiseline, baze i dr. Organska zagadjenja mogu biti biljnog, ljudskog ili životinjskog porekla. Zagadjenja u vodi se javljaju u obliku rastvora, koloida i suspenzija. Sadržaj pojedinih materija u zagadjenoj vodi najčešće se izražava u mg/l...
Tretman komunalnih voda u domaćinstvu
Ukupan broj različitih otpadnih voda na području naše zemlje je veliki. One su svrstane u dve osnovne grupe: sanitarne otpadne vode – otpadne vode koje potiču iz domaćinstava sa značajnim udelom otpadnih voda iz ustanova i javnih institucija i industrijske otpadne vode. Sastav industrijske otpadne vode je neposredna funkcija sastava sirovina, međuproizvoda i krajnjeg proizvoda tehnološkog procesa u toku koga je nastala. Međutim pošto se voda koristi kako neposredno u tehnološkom procesu i operacijama, tako i u pomoćnim operacijama – hlađenje industrijskih postrojenja, to se u industrijskoj otpadnoj vodi nalaze sledeći oblici otpadnih voda: zagađena voda iz tehnološkog procesa, koju karakteriše visok stepen zagađenosti, voda od hlađenja, koja sadrži beznačajne količine zagađivača, kao i izvesna količina sanitarnih otpadnih voda.
Danas postoji znatan broj metoda i postupaka za prečišćavanje otpadnih voda. Koje će
od ovih metoda biti primenjene zavisi od niza činjenica. Prvi je vrsta zagađujućih supstancija i stepen zagađenja. Drugi je kvalitet prečišćene vode, tačnije rečeno stepen zagađenja koji se može dozvoliti kada se voda ispušta u prirodni vodotok. Ove dozvoljene koncentracije zagađujućih supstancija u prečišćenoj vodi zavisne su od kapaciteta prirodne vode tj. od mase zagađujućih agenasa koju voda u prirodi može da primi, a da ne dođe do posledica koje bi uticale na organizme koji žive u njoj, na tlo sa kojim je voda u kontaktu i na čoveka. Kapacitet vodotoka je takođe veličina zavisna od niza činilaca. Prvi od njih je količina prirodne vode, odnosno protok vode u reci. Od ovih veličina zavisi do kog stepena će se razblažiti zagađujući agensi iz otpadne vode kada budu ispuštani u reku. Ako je protok vode u reci veliki, usled razblaženja, koncentracija zagađujućih agenasa u njoj može da bude ispod dozvoljene granice,
međutim kada je masa prirodne vode manja ne postiže se potrebno razblaženje pa zato otpadna voda mora da ima veći stepen prečišćavanja. Izbor metoda prečišćavanja otpadne vode izvršen je u zavisnosti od prisutnih vrsta zagađujućih supstancija i stepena zagađenja otpadne vode.
Zagadjivači vode mogu biti:
1. hemijski (kiseline, alkalije, razne soli, pesticidi, deterdženti, fenoli i dr.),
2. biološki (bakterije, virusi, alge, fekalije, lignini i dr.) i
3. fizički (toplota, boja, miris, radioaktivnost, suspendovane čvrste materije, pesak, mulj i sl.).
Zagadjenje vode može biti mineralnog, organskog ili mešovitog porekla. U mineralna zagadjenja spadaju pesak, glina, rastvorene mineralne soli, kiseline, baze i dr. Organska zagadjenja mogu biti biljnog, ljudskog ili životinjskog porekla. Zagadjenja u vodi se javljaju u obliku rastvora, koloida i suspenzija. Sadržaj pojedinih materija u zagadjenoj vodi najčešće se izražava u mg/l...