10-09-2010, 03:20 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Tema mog seminarskog rada jeste „ Statut grada Dubrovnik “.
Kroz ovaj rad ću obraditi V, VI, VII i VIII knjigu ovog Statuta, njihova obilježja i najvažnija načela i odredbe.
Dakle, Statut grada Dubrovnika je bio u upotrebi skoro šest stotina godina, a nastao je 1272 godine. Važno je u samom uvodu, prije dakle razrade ovog statuta reći da to nije jedinstven zakon, već je kodifikacija, tj. Zbornik.
Ovaj statut je u to doba imao veoma jaku i uticajnu funkciju, te je regulisao sve odnose u gradu Dubrovniku, ali i na ostalim područjima Srednjovjekovne Bosne.
„ Statut grada Dubrovnika „ čini 300 odjeljaka podijeljenih u 8 knjiga.
Cilj rada na ovu temu jeste da ovaj veoma važan zakonik iz davne 1272 godine., koji je imao dosta snažan uticaj na mnoge segmente tadašnjeg načina življenja i tadašnje odnose što više približim studentima i pokušam im predočiti i prikazati njegovu važnost i svakako važnost historije, historijiskih događaja iz prošlosti Balkanskog poluotoka...
KNJIGA PETA – LIBER QUINTUS
Knjiga peta Dubrovačkog statuta je veoma opširna i sveobuhvatna.Dakle teme tj. paragrafi koji se opisuju u ovoj knjizi su :
• podjeli ulica
• o kućama kojima krovovi imaju pad prema brdima
• o prozorima i balkonima
• o kanalizaciji
• o gajfima i kuhinji
• o sularima
• o gradnji peći
• o starim i ruševnim građevinama
• o šteti nanesenoj susjedu prigodom gradnje
• o zajedničkom zidu
• o zabrani gradnje blizu novog zida
• o kućama koje su prema pućini
• o drevnim građevinama
• prodavatelj nekretnine ne može o njoj biti svjedok
• o onome koji izvodi radove na kući ili kućištu koje je kupio
• o onima koji štite prodana stvari
• o radovima na drvenom zidu između dvije kuće
• o temeljima nađenim pod zemljom
• o okretanju kućnih krovova
• o zemljištima koja su izvan gradskog zida
• o prodavaonici i konobi koje se nalaze na općinskoj zemlji
• o kleričkom prilogu i zajmu
• o putevima do vinograda
• o međi između više vinograda i zemljišta više vlasnik
• o stablima izraslima između vinograda dvojice
• o vinogradima ili zemljištima što se pružaju u brdo
• o zemlji obrađenoj za žitarice
• o zemlji što se daje na obradu drugima
• o vinogradiu datom na obradu na udio
• o kućama ili zemljama založenim ili datim u najam
• de hiis qui completo termino morantur in domibus per aliquos dies
• de vineis vel terris aquam ex alto recipientibus
• de terra poetinata que ab alio calumpniatur
• de preconicacione rei que vendi debet
• de possessione vendita ad alivm pertinente
• de sacramentis a defensaribus prestandis
• de creditore cuivs debitor vendidit de bonis suis
• de evacuicione cartarum facta in testamento
• de creditore cuivs debitor eo presente vendidit bona sibi obligata
• de viis
• de scalis
• de compendis
• de afficialibus eligendis super territoriis et viis qualitar aqua molendinarum debet reduci
Knjiga pet sadrži 45 članova i večinom se članovi odnose na gradnju, o pravima nad zemljom, vinogradima; građevinama, služnostima itd...
Tema mog seminarskog rada jeste „ Statut grada Dubrovnik “.
Kroz ovaj rad ću obraditi V, VI, VII i VIII knjigu ovog Statuta, njihova obilježja i najvažnija načela i odredbe.
Dakle, Statut grada Dubrovnika je bio u upotrebi skoro šest stotina godina, a nastao je 1272 godine. Važno je u samom uvodu, prije dakle razrade ovog statuta reći da to nije jedinstven zakon, već je kodifikacija, tj. Zbornik.
Ovaj statut je u to doba imao veoma jaku i uticajnu funkciju, te je regulisao sve odnose u gradu Dubrovniku, ali i na ostalim područjima Srednjovjekovne Bosne.
„ Statut grada Dubrovnika „ čini 300 odjeljaka podijeljenih u 8 knjiga.
Cilj rada na ovu temu jeste da ovaj veoma važan zakonik iz davne 1272 godine., koji je imao dosta snažan uticaj na mnoge segmente tadašnjeg načina življenja i tadašnje odnose što više približim studentima i pokušam im predočiti i prikazati njegovu važnost i svakako važnost historije, historijiskih događaja iz prošlosti Balkanskog poluotoka...
KNJIGA PETA – LIBER QUINTUS
Knjiga peta Dubrovačkog statuta je veoma opširna i sveobuhvatna.Dakle teme tj. paragrafi koji se opisuju u ovoj knjizi su :
• podjeli ulica
• o kućama kojima krovovi imaju pad prema brdima
• o prozorima i balkonima
• o kanalizaciji
• o gajfima i kuhinji
• o sularima
• o gradnji peći
• o starim i ruševnim građevinama
• o šteti nanesenoj susjedu prigodom gradnje
• o zajedničkom zidu
• o zabrani gradnje blizu novog zida
• o kućama koje su prema pućini
• o drevnim građevinama
• prodavatelj nekretnine ne može o njoj biti svjedok
• o onome koji izvodi radove na kući ili kućištu koje je kupio
• o onima koji štite prodana stvari
• o radovima na drvenom zidu između dvije kuće
• o temeljima nađenim pod zemljom
• o okretanju kućnih krovova
• o zemljištima koja su izvan gradskog zida
• o prodavaonici i konobi koje se nalaze na općinskoj zemlji
• o kleričkom prilogu i zajmu
• o putevima do vinograda
• o međi između više vinograda i zemljišta više vlasnik
• o stablima izraslima između vinograda dvojice
• o vinogradima ili zemljištima što se pružaju u brdo
• o zemlji obrađenoj za žitarice
• o zemlji što se daje na obradu drugima
• o vinogradiu datom na obradu na udio
• o kućama ili zemljama založenim ili datim u najam
• de hiis qui completo termino morantur in domibus per aliquos dies
• de vineis vel terris aquam ex alto recipientibus
• de terra poetinata que ab alio calumpniatur
• de preconicacione rei que vendi debet
• de possessione vendita ad alivm pertinente
• de sacramentis a defensaribus prestandis
• de creditore cuivs debitor vendidit de bonis suis
• de evacuicione cartarum facta in testamento
• de creditore cuivs debitor eo presente vendidit bona sibi obligata
• de viis
• de scalis
• de compendis
• de afficialibus eligendis super territoriis et viis qualitar aqua molendinarum debet reduci
Knjiga pet sadrži 45 članova i večinom se članovi odnose na gradnju, o pravima nad zemljom, vinogradima; građevinama, služnostima itd...