10-09-2010, 01:11 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U radu se iznosi kratka povijest razvoja fiziokratizma kao klasične liberalne škole.Objašnjajem nastanak fiziokratizma kao kritiku feudalizma i zapostavljanje poljoprivrede. Povijest ekonomije osim što je zapostavljena na ekonomskim fakultetima zapostavljana je često i u stručnim raspravama. No nemoguće je pričati o fiziokratizmu i njegovim kritičarima, a ne poznavati idejne korijene u Smithovoj klasičnoj liberalnoj školi.
Fiziokrati tvrde da se bogastvo ne sastoji od novca,več od robe.Prvi su pokusali objasniti teoriju ekonomskog viška i kružni tok privrede i jos mnoge ideje o kojima ču nešto više govori dalje u radu.
Fiziokratizam je ekonomski pravac nastao u Francuskoj u 18. stoljeću.
Fiziokratizam je francuska varijanta klasične liberalne škole. Nastao je kao kritika feudalizma i zapostavljanja poljoprivrede.
Ime je dobio od grčkih riječi “fysis” (priroda) i “kratein” (vladati) jer je zastupao
tezu o organizaciji društva na temelju prirodnog poretka.
Elementi prirodnog poretka su: privatno vlasništvo, sloboda poduzetništva, slobodna konkurencija i privatni interes.
Temeljno načelo je bilo načelo “laissez faire, laissez passer”. Glavni predstavnici su Quesnay i Turgot.
Fiziokrati su tvrdili da se bogatstvo ne sastoji od novca već od roba. Najvažnija privredna djelatnost je poljoprivreda jer se u njoj stvara čisti proizvod produit net.( priroda je stvaratelj čistog proizvoda).
Fiziokrati su prvi pokušali objasniti pojavu ekonomskog viška i kružni tok
privrede. Oni su bili pisci koji su osnovali školu poznatu kao Škola Ekonomista.
Fiziokratizam po Marksu bio prvo dovođenje kapitaliskičke proizvodnje.
Za razliku od merkantilista, fiziokrate izvor bogatstva traze u proizvodnji i to iskljucivo u poljoprivredi koja je po njima produktivna, s obzirom da se stvara cist proizvod.
Sve se dakle vrti oko cijene namirnica, prosečna cena je ono što određuje prihod.
To jest onaj dio bogatstva sto se djeli između države, decimatora i ostalih članova društva, koja nisu vezana za zemlju.
Fiziokrate prihvataju prosvećeni apsolutizam, po njima je Kina, kao zemlja Azijskog načina proizvodnje, državnim zemljoposjedništvom, jedinstvom zanata, i poljoprivrede, krupnim javnim radovima, prototip uredjene zemlje kome bi trebalo da streme i zapadne
zemlje...
U radu se iznosi kratka povijest razvoja fiziokratizma kao klasične liberalne škole.Objašnjajem nastanak fiziokratizma kao kritiku feudalizma i zapostavljanje poljoprivrede. Povijest ekonomije osim što je zapostavljena na ekonomskim fakultetima zapostavljana je često i u stručnim raspravama. No nemoguće je pričati o fiziokratizmu i njegovim kritičarima, a ne poznavati idejne korijene u Smithovoj klasičnoj liberalnoj školi.
Fiziokrati tvrde da se bogastvo ne sastoji od novca,več od robe.Prvi su pokusali objasniti teoriju ekonomskog viška i kružni tok privrede i jos mnoge ideje o kojima ču nešto više govori dalje u radu.
Fiziokratizam je ekonomski pravac nastao u Francuskoj u 18. stoljeću.
Fiziokratizam je francuska varijanta klasične liberalne škole. Nastao je kao kritika feudalizma i zapostavljanja poljoprivrede.
Ime je dobio od grčkih riječi “fysis” (priroda) i “kratein” (vladati) jer je zastupao
tezu o organizaciji društva na temelju prirodnog poretka.
Elementi prirodnog poretka su: privatno vlasništvo, sloboda poduzetništva, slobodna konkurencija i privatni interes.
Temeljno načelo je bilo načelo “laissez faire, laissez passer”. Glavni predstavnici su Quesnay i Turgot.
Fiziokrati su tvrdili da se bogatstvo ne sastoji od novca već od roba. Najvažnija privredna djelatnost je poljoprivreda jer se u njoj stvara čisti proizvod produit net.( priroda je stvaratelj čistog proizvoda).
Fiziokrati su prvi pokušali objasniti pojavu ekonomskog viška i kružni tok
privrede. Oni su bili pisci koji su osnovali školu poznatu kao Škola Ekonomista.
Fiziokratizam po Marksu bio prvo dovođenje kapitaliskičke proizvodnje.
Za razliku od merkantilista, fiziokrate izvor bogatstva traze u proizvodnji i to iskljucivo u poljoprivredi koja je po njima produktivna, s obzirom da se stvara cist proizvod.
Sve se dakle vrti oko cijene namirnica, prosečna cena je ono što određuje prihod.
To jest onaj dio bogatstva sto se djeli između države, decimatora i ostalih članova društva, koja nisu vezana za zemlju.
Fiziokrate prihvataju prosvećeni apsolutizam, po njima je Kina, kao zemlja Azijskog načina proizvodnje, državnim zemljoposjedništvom, jedinstvom zanata, i poljoprivrede, krupnim javnim radovima, prototip uredjene zemlje kome bi trebalo da streme i zapadne
zemlje...