Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Ekonomska analiza korupcije u pravosuđu - ij
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


U svim zemljama svijeta, nezavisno od vladajućeg pravnog sistema, pravosuđe se sastoji od sudstva i svih pravosudnih zvaničnika, odnosno profesionalaca koji su uključeni u sudstvo (uključujući i advokate, odnosno pravne zastupnike strana u sporu), kao i od tužilaštva, koje podiže optužnice, odnosno goni počinioce krivičnih i drugih kažnjivih dijela. Unutar pravosuđa, postoje dvije osnovne aktivnosti: (1) parnice, koje predstavljaju sudsko nadmetanje dvije ravnopravne strane (tužioca i tuženog) i (2) krivičnopravni procesi, u kojima se država pojavljuje kao tužilac. Korupcija se javlja u obje navedene pravosudne aktivnosti. Takođe, u pravosuđu uvijek postoje različiti nivoi odlučivanja, odnosno različite instance. Načelno posmatrano, na odluku prve instance, uvijek se može uložiti žalba sljedećoj, drugoj instanci. Ne postoji niti jedan razlog da se pretpostavi da su više sudske instance imune na korupciju. Štaviše, postojanje više sudskih instanci otvara mogućnost za korupcioni dosluh između različitih instanci...

Tražnja za korupcijom u pravosuđu

Tražnja za korupcijom u pravosuđu može se podijeliti na onu u slučaju parnica i onu u slučaju krivičnih postupaka. Neki od mehanizama koji budu razmatrani istovjetni su u slučaju ojbe vrste korupcije – karakter pravosudnog, odnosno sudskog procesa ne utiče na te mehanizme. U slučaju nekih drugih mehanizama, pojedini od njih su značajni u jednoj vrsti procesa, dok praktično ne postoje u drugoj.
Druga podjela tražnje za korupcijom u pravosuđu zasnovana je na cilju korupcije. Najdrastičniji cilj koruptora može da bude izmjena sadržaja presude, tako da ide njemu u korist. U slučaju krivičnog procesa, to znači da se korupcijom obezbjeđuje oslobađajuća presuda za koruptora koji je počinio krivično dijelo ili da se obezbedi što blaža presuda, odnosno što blaža kazna, ukoliko oslobađajuća presuda ne može da se postigne. U slučaju parnica, to znači presudu u korist koruptora (bez obzira da li se radi o tužiocu ili tuženom), iako činjenično stanje govori da bi nepristrasna primjena zakona dovela do presude u korist druge strane u sporu. Pristrasna presuda, bez obzira da li se radi o krivičnom procesu ili parnici, može da nastane tako što, na primjer, sudija direktno i namjerno pogrešno presuđuje, odnosno pogrešno primjenjuje zakon, ili svojim uticajem na tok suđenja, dovodi do takve (lažne) slike činjeničnog stanja, tako da u trenutku donošenja odluke, ona daje utisak ispravne presude...
Referentni URL