09-09-2010, 03:50 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
UVOD
U ovom seminarskom radu pokušaću da ukratko objasnim klasifikaciju javnih zajmova,na način da ću prvo definisati samu klasifikaciju javnih zajmova,a zatim i ponaosob svaku od predhodno navedenih podjela.
Naime, živimo u svijetu brze ekonomije,velikih transakcija,brzog života,kada su i izdaci veliki. Džava kao velika društvena zajednica ima i previše rashoda,kojima zadovoljava javne potrebe. Ona ne može uvijek samim poreskim sistemom i ostalim prihodima,da najefikasnije odgovori potrebama društva. Zato država poseže za javnim zajmom,kao državni dug. Država raspisuje javni zajam da bi ubrali dodatne prihode u proračun i/ili da bi povukla višak likvidnih sredstava iz finansijskog sustava i smanjila količinu novca u optjecaju, utjecala na kamatne stope ili postigla sektorski ciljane učinke iz područja novčane politike.
SADRŽAj
UVOD 2
KLASIFIKACIJSKA JAVNIH ZAJMOVA 3
KRATKOROČNI,SREDNJOROČNI I DUGOROČNI ZAJAM 3
UNUTRAŠNJI I SPOLJNI JAVNI ZAJMOVI 4
PRINUDNI I DOBROVOLJNI ZAJMOVI 5
KOSOLIDOVANI I NEKONSOLIDOVANI JAVNI ZAJMOVI 7
AMORTIZACIONI I RENTNI ZAJMOVI 7
ZAKLJUČAK 8
LITERATURA 9
UVOD
U ovom seminarskom radu pokušaću da ukratko objasnim klasifikaciju javnih zajmova,na način da ću prvo definisati samu klasifikaciju javnih zajmova,a zatim i ponaosob svaku od predhodno navedenih podjela.
Naime, živimo u svijetu brze ekonomije,velikih transakcija,brzog života,kada su i izdaci veliki. Džava kao velika društvena zajednica ima i previše rashoda,kojima zadovoljava javne potrebe. Ona ne može uvijek samim poreskim sistemom i ostalim prihodima,da najefikasnije odgovori potrebama društva. Zato država poseže za javnim zajmom,kao državni dug. Država raspisuje javni zajam da bi ubrali dodatne prihode u proračun i/ili da bi povukla višak likvidnih sredstava iz finansijskog sustava i smanjila količinu novca u optjecaju, utjecala na kamatne stope ili postigla sektorski ciljane učinke iz područja novčane politike.
SADRŽAj
UVOD 2
KLASIFIKACIJSKA JAVNIH ZAJMOVA 3
KRATKOROČNI,SREDNJOROČNI I DUGOROČNI ZAJAM 3
UNUTRAŠNJI I SPOLJNI JAVNI ZAJMOVI 4
PRINUDNI I DOBROVOLJNI ZAJMOVI 5
KOSOLIDOVANI I NEKONSOLIDOVANI JAVNI ZAJMOVI 7
AMORTIZACIONI I RENTNI ZAJMOVI 7
ZAKLJUČAK 8
LITERATURA 9