Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Platni promet i novac - diplomski rad
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
DEFINICIJA NOVCA

Novac je roba koja je na nekom ,mestu u neko vreme postala opšti ekvivalent za razmenu svih roba, tj. specifična vrsta roba, koja izražava vrednost svih drugih roba. Novac je društvena pojava, nastala na određenom stupnju društvenog razvitka. Novac je kulturna pojava, nastala iz određenih čovekovih potreba, kao što nastaju i umetnička dela kojima sam čovek daje određeno značenje.

Novac se javlja zbog toga što sa podelom rada u društvu čovek ne može proizvoditi sve što mu je potrebno

Pojavu novca su uslovili privatno vlasništvo, kao i višak proizvoda iznad sopstvenih potreba.

U ekonomskom smislu, novcem se vrši razmena ekonomskih dobara.

Novac je vremenom poprimio karakteristike koje u realnoj stvarnosti nema, tako da je prilično zamaglio suštinu stvari.

NASTANAK NOVCA

Nastanak novca ima dug istorijski put. Pretpostavlja se da je porijeklo novca staro nekoliko vijekova prije nove ere. Novac je istorijski nastao sa razvojem društveno-proizvodnih snaga, zato se može reći da je on društveno-ekonomska pojava. Novac je prvi put nastao kao potreba za trgovinom. Razvoj razmjene uslovio je nastanak i razvoj novca. Zato se kaže da novac služi kao „sredstvo razmjene“. Jednom riječju, novac je posrednik u razmjeni ostalih dobara. „Dok je iznos razmjene medju ljudima i domaćinstvima bio mali, trampa je bila njen zadovoljavajući oblik. Dvije strane kod razmjene u obliku trampe moraju se najprije medjusobno pronaći, zatim uporediti i valirizovati robe koje razmjenjuju, zatim ih razmijeniti i nositi nazad razmijenjenu robu. Osim nošenja, problem je uvijek nastajao kod valorizacije robe. Pri tom se često javljao i problem djeljivosto robe. Trebalo je naime, odrediti koliko jedna roba vred i u terminima one druge, a ako jedna jedinica jedne robe ne vred i isto kao druga, ili kao nekoliko jedinica druge robe, nego recimo kao nedjeljiv dio neke robe, onda je robu trebalo dijeliti, ili se razmjena nije mogla izvršiti.

Čist primjer ovoga jeste: kako dijeliti vola, ako dvije vreće žita vrede ako jedna četvrtina vola.

S’toga se postavlja zadatak pronalaženja neke robe u kojoj se može izražavati vred nost svih ostalih roba, koja će biti opšte prihvaćena u razmjeni, a koja će biti djeljiva po volji. Iz ovoga slijedi da je druga karakteristika novca mjera vrednosti svih dobara, koja se razmjenjuju. Na ovaj naćin razmjena se može podijeliti na dva dijela. Jedna strana može svoju robu zamijeniti za standardnu robu, koja služi kao opšte sredstvo razmjene, a zatim bi za nju dobila robu koju želi. Pri tom otpada potreba nošenja robe koja se želi razmijeniti, sve dok se ne nadje strana koja ima robu koju mi želimo i koja istovremeno želi svoju robu razmijeniti za našu.

Takodje otpada poreba da se prodaja jedne robe obavlja istovremeno kada se kupuje druga roba. Na ovaj način se na proces razmjene djeluje veoma stimulativno. Specifična roba koja ima tu osobinu da služi kao posrednik u razmjeni zove se novac. Da bi obavio funkciju mjere vrednosti, novac mora biti stabilan.

Razdvajanje procesa razmjene na dva dijela stvorilo je treću funkciju novca – funkciju zgrtanja blaga. Ova funkcija novca znači da proizvodjač ne mora istovrenmeno sa prodajom robe obaviti i kupovinu druge robe koja im je potrebna. Ovo omogućava da se dohodak i potrošnja razlikuju i da nastaje sa stanovišta privrednog razvoja vrlo značajna kategorija, kategorija štednje.

Tokom vremena robni novac je zamijenjen papirnim novcem. Papirni novac je u početku imao zlatno pokriće, da bi u periodu posle Drugog svjetskog rata izgubio vezu sa zlatom. Za razliku od robnog, papirni novac nema unutrašnju vrednost. Jednom riječju, vrednost koja je na njemu označena daleko prevazilazi vrednost papira od koga je novčanica izradjena. Štampanje novca predstavlja ekskluzivno pravo države i čini novac rijetkim dobrom. Limitiranost novca u funkciji je obezbjedjivanje njegove vrednosti. U tom smislu novac je danas društvena konvencija precizno definisana pravnim normama, a ne prirodno svojstvo neke robe koja ima nepromjenjivu vrednost da bi služila kao mjera vrednosti svih roba, sredstvo razmjene i sredstvo plaćanja.

Svojstvo novca kao društvene konvencije predstavlja ujedno i njegovu snagu i njegovu slabost. Prednosti su u tome što ljudi mogu po potrebi da kreiraju novac i da ne zavise od raspolpžive količine i kvaliteta robe koju su izabrali za novac (zlato). Na drugoj strani, teorijski posmatrano, neograničene mogućnosti „kovanja lažnog novca“ (kreiranje isprava o dugu države) koja služi kao sredstvo razmjene, plaćanja i mjera vred nosti robe, mpže potpuno obezvrediti novčanu jedinicu i da na tržištu izazove brojne promjene.


S A D R Ž A J
1. UVOD 3
1.1. CILJ RADA 4
1.2. PREDMET RADA 5
1.3. STRUKTURA RADA 6
2. DEFINICIJA NOVCA 7
2.1. NASTANAK NOVCA 7
2.2. RAZVOJ I KARAKTERISTIKE NOVCA 8
3. POJAM PLATNOG PROMETA I NJEGOV ZNAČAJ 12
3.1. KLASIFIKACIJA PLATNOG PROMETA 12
3.2. INSTRUMENTI PLATNOG PROMETA 13
3.3. POSLOVI, NOSIOCI, I UČESNICI U PLATNOM PROMETU 13
4. NAČIN PLAĆANJA 16
5. INSTRUMENTI OSIGURANJA NAPLATE 22
5.1. TRANSAKCIJE PLAĆANJA 25
5.2. OBRAČUNSKA PLAĆANJA 27
6. ZAKLJUČAK 29
7. LITERATURA 30

Referentni URL