09-09-2010, 02:27 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz medjunarodnih odnosa.
Na Svjetskom gospodarskom forumu održanom 2003. godine, Hrvatska je od ukupno 102 zemlje sudionice iz cijeloga svijeta zauzela zauzela 53. mjesto po indeksu mikroekonomske konkurentnosti i 62. mjesto po indeksu koji mjeri rast konkurentnosti.
Hrvatska namjerava poboljšati svoju mikroekonomsku bazu i ulagačku klimu, kako za inozemne tako i domaće ulagače, te tako povećati konkurentnost na globalnom i regionalnim tržištima. USAID podupire te napore kroz pružanje stručne pomoći Nacionalnom vijeću za konkurentnost (NVK), osiguravanje neposredne poduzetničke potpore drvnim i turističkim proizvodnim grupacijama (clusterima), gospodarski razvoj manjih gradova i edukaciju javnosti.
KONKURENTNOST
«Konkurentnost nije više ograničena samo na one s prestižnim nasljeđem.»
«Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i institucije koji
podupiru rast produktivnosti.»
Konkurentnost danas zauzima središnje mjesto u ekonomskim razmišljanjima kako razvijenih tako i zemalja u razvoju. Prema definiciji OECD -a, konkurentnost je mjera sposobnosti zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva.
ZAŠTO KONKURENTNOST
Tradicionalno, međunarodna konkurentnost država objašnjavala se teorijama međunarodne razmjene koje potječu od Adama Smitha. No, današnja globalna ekonomija je prekomplicirana da bi se objasnila tradicionalnim teorijama. Rezultat toga je klasik «Konkurentska prednost nacija» («The Competitive Advantage of Nations») harvardskog profesora Michaela Portera, u kojem je predložio novu teoriju konkurentnosti, prema kojoj nacionalno blagostanje nije naslijeđeno, već stvoreno strateškim izborima. Dok se u prošlosti razvitak zemlje zasnivao na komparativnim prednostima, poput jeftine radne snage i prirodnih resursa, danas se osnovom za ekonomski razvitak smatraju napredni faktorski uvjeti zasnovani na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji te inovacijama. Za Portera nije važno koje proizvode proizvodite, već kako ih proizvodite.
Iako su po svojim osnovnim ulogama različiti, javni i privatni sektor međusobno su povezani u stvaranju produktivnog i konkurentnog gospodarstva. Koliko god su dobra fiskalna i monetarna politika, efikasni pravni sustav te stabilne demokratske institucije neophodni za uspješnu ekonomiju, oni nisu dovoljni.
SADRŽAJ
1. UVOD..................................................... 3
2. KONKURENTNOST....................................... 3
2.1. ZAŠTO KONKURENTNOST............................... 3
2.2. NACIONALNO VIJEĆE ZA KONKURENTNOST........................ 4
2.2.1. PROGRAM RADA NACIONALNOG VIJEĆA ZA
KONKURENTNOST....................................... 4
3. KONKURENTNOST POLJOPRIVREDE..................... 5
3.1. OPĆE ZADAĆE POLJOPRIVREDE.............................. 5
3.2. CILJEVI RAZVOJA POLJOPRIVREDE......................... 6
3.3 KONKURENTNOST POLJOPRIVREDE......................... 11
4. ZAKLJUČAK................................................. 13
5. LITERATURA.................................................... 14
Na Svjetskom gospodarskom forumu održanom 2003. godine, Hrvatska je od ukupno 102 zemlje sudionice iz cijeloga svijeta zauzela zauzela 53. mjesto po indeksu mikroekonomske konkurentnosti i 62. mjesto po indeksu koji mjeri rast konkurentnosti.
Hrvatska namjerava poboljšati svoju mikroekonomsku bazu i ulagačku klimu, kako za inozemne tako i domaće ulagače, te tako povećati konkurentnost na globalnom i regionalnim tržištima. USAID podupire te napore kroz pružanje stručne pomoći Nacionalnom vijeću za konkurentnost (NVK), osiguravanje neposredne poduzetničke potpore drvnim i turističkim proizvodnim grupacijama (clusterima), gospodarski razvoj manjih gradova i edukaciju javnosti.
KONKURENTNOST
«Konkurentnost nije više ograničena samo na one s prestižnim nasljeđem.»
«Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i institucije koji
podupiru rast produktivnosti.»
Konkurentnost danas zauzima središnje mjesto u ekonomskim razmišljanjima kako razvijenih tako i zemalja u razvoju. Prema definiciji OECD -a, konkurentnost je mjera sposobnosti zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva.
ZAŠTO KONKURENTNOST
Tradicionalno, međunarodna konkurentnost država objašnjavala se teorijama međunarodne razmjene koje potječu od Adama Smitha. No, današnja globalna ekonomija je prekomplicirana da bi se objasnila tradicionalnim teorijama. Rezultat toga je klasik «Konkurentska prednost nacija» («The Competitive Advantage of Nations») harvardskog profesora Michaela Portera, u kojem je predložio novu teoriju konkurentnosti, prema kojoj nacionalno blagostanje nije naslijeđeno, već stvoreno strateškim izborima. Dok se u prošlosti razvitak zemlje zasnivao na komparativnim prednostima, poput jeftine radne snage i prirodnih resursa, danas se osnovom za ekonomski razvitak smatraju napredni faktorski uvjeti zasnovani na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji te inovacijama. Za Portera nije važno koje proizvode proizvodite, već kako ih proizvodite.
Iako su po svojim osnovnim ulogama različiti, javni i privatni sektor međusobno su povezani u stvaranju produktivnog i konkurentnog gospodarstva. Koliko god su dobra fiskalna i monetarna politika, efikasni pravni sustav te stabilne demokratske institucije neophodni za uspješnu ekonomiju, oni nisu dovoljni.
SADRŽAJ
1. UVOD..................................................... 3
2. KONKURENTNOST....................................... 3
2.1. ZAŠTO KONKURENTNOST............................... 3
2.2. NACIONALNO VIJEĆE ZA KONKURENTNOST........................ 4
2.2.1. PROGRAM RADA NACIONALNOG VIJEĆA ZA
KONKURENTNOST....................................... 4
3. KONKURENTNOST POLJOPRIVREDE..................... 5
3.1. OPĆE ZADAĆE POLJOPRIVREDE.............................. 5
3.2. CILJEVI RAZVOJA POLJOPRIVREDE......................... 6
3.3 KONKURENTNOST POLJOPRIVREDE......................... 11
4. ZAKLJUČAK................................................. 13
5. LITERATURA.................................................... 14