01-09-2010, 10:16 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Ekspresionizam je umetnost koja izražava unutrašnju, psihološku sadržinu. Javlja se kao pokret u Nemačkoj 1905. godine, kada je grupa umetnika osnovala drezdensku grupu "Most", kasnije se javlja i grupa "Plavi jahač" u Minhenu i posle Prvog svetskog rata, grupa "Nova stvarnost" u Nemačkoj...
Izraz čiji je tvorac najverovatnije Herbart Valden, izdavač revije avangarde "Der Sturm", 1911. godine, a koji se iz početka odnosio na sve progresivne umetničke pravce prie prvog svetskog rata, počev od fovizma, kubizma, futurizma, pa sve do prvih apstraktnih eksperimenata. Danas, u likovnoj umetnosti, taj se pojam odnosi na poseban umetnički pravac, koji je dosegao svoju najveću tačku razvitka, prvih godina XX veka, naročito u Nemačkoj. Kao reakcija na Impresionizam, koji prenosi spoljašnji izgled prirode i sveta na slikarsko platno, ekspresionisti napuštaju površne stimulacije i iluzije puntiljizma, u korist izražavanja unutrašnjeg duha stimulisanog religioznim, socijalnim, ili psihološkim nagonom, pa čak i optimističkim vizijama budućnosti...
Ekspresionizam – kolevka Edvarda Munka
Edvard Munk je rođen na rustičnoj farmi u selu Adalsbruk u Lotenu u Norveškoj, ako sin Kristijana Munka, sina sveštenika. Kristijan je bio lekar i medicinski oficir, oženjen Lorom Katarinom Bjolstad. Edvard je imao stariju sestru, Johanu Sofi (rođenu 1862), i troje mlađih od sebe, brata Petera Andreasa (rođenog 1865), Loru Katerinu (rođenu 1867), i Inger Mari (rođenu 1868). I Sofi i Edvard su nasledili svoje umetničke talente od njihove majke. Edvard Munk je bio u rodbinskoj vezi sa slikarem Jakovom Munkom (1776-1839) i istoričarem Peterom Andreas Munkom (1810-1863).
Porodica se preselila u Kristijaniju (sada Oslo) 1864, kada je Kristijan Munk postavljen za lekara puka koji je bio stacioniran u tvrđavi Akershus. Edvardu je majka umrla od tuberkuloze 1868., kao i Munkova omiljena sestra Sofi Johana, 1877. Nakon smrti svoje majke, braću i sestre Munk su odgajali otac i tetka Karen.. Često bolestan , veći deo zime mladi Edvard je provodio kod kuće, van škole, i crtao je da bi se zabavio. Tetka i vršnjaci su mu prenosili školsko gradivo. Otac mu je držao časove istorije i književnosti, i umeo je često da zabavlja decu živopisnim pričama o duhovima Edgara Alana Poa...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Ekspresionizam – kolevka Edvarda Munka 4
1.2 Krik ... u gužvi.... na mostu... 6
1.3 Munk 115 godina kasnije 7
1.4 Galerija – Edvard Munk 8
1.5 Materijali na kojima je radio Edvard Munk 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 13
Ekspresionizam je umetnost koja izražava unutrašnju, psihološku sadržinu. Javlja se kao pokret u Nemačkoj 1905. godine, kada je grupa umetnika osnovala drezdensku grupu "Most", kasnije se javlja i grupa "Plavi jahač" u Minhenu i posle Prvog svetskog rata, grupa "Nova stvarnost" u Nemačkoj...
Izraz čiji je tvorac najverovatnije Herbart Valden, izdavač revije avangarde "Der Sturm", 1911. godine, a koji se iz početka odnosio na sve progresivne umetničke pravce prie prvog svetskog rata, počev od fovizma, kubizma, futurizma, pa sve do prvih apstraktnih eksperimenata. Danas, u likovnoj umetnosti, taj se pojam odnosi na poseban umetnički pravac, koji je dosegao svoju najveću tačku razvitka, prvih godina XX veka, naročito u Nemačkoj. Kao reakcija na Impresionizam, koji prenosi spoljašnji izgled prirode i sveta na slikarsko platno, ekspresionisti napuštaju površne stimulacije i iluzije puntiljizma, u korist izražavanja unutrašnjeg duha stimulisanog religioznim, socijalnim, ili psihološkim nagonom, pa čak i optimističkim vizijama budućnosti...
Ekspresionizam – kolevka Edvarda Munka
Edvard Munk je rođen na rustičnoj farmi u selu Adalsbruk u Lotenu u Norveškoj, ako sin Kristijana Munka, sina sveštenika. Kristijan je bio lekar i medicinski oficir, oženjen Lorom Katarinom Bjolstad. Edvard je imao stariju sestru, Johanu Sofi (rođenu 1862), i troje mlađih od sebe, brata Petera Andreasa (rođenog 1865), Loru Katerinu (rođenu 1867), i Inger Mari (rođenu 1868). I Sofi i Edvard su nasledili svoje umetničke talente od njihove majke. Edvard Munk je bio u rodbinskoj vezi sa slikarem Jakovom Munkom (1776-1839) i istoričarem Peterom Andreas Munkom (1810-1863).
Porodica se preselila u Kristijaniju (sada Oslo) 1864, kada je Kristijan Munk postavljen za lekara puka koji je bio stacioniran u tvrđavi Akershus. Edvardu je majka umrla od tuberkuloze 1868., kao i Munkova omiljena sestra Sofi Johana, 1877. Nakon smrti svoje majke, braću i sestre Munk su odgajali otac i tetka Karen.. Često bolestan , veći deo zime mladi Edvard je provodio kod kuće, van škole, i crtao je da bi se zabavio. Tetka i vršnjaci su mu prenosili školsko gradivo. Otac mu je držao časove istorije i književnosti, i umeo je često da zabavlja decu živopisnim pričama o duhovima Edgara Alana Poa...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Ekspresionizam – kolevka Edvarda Munka 4
1.2 Krik ... u gužvi.... na mostu... 6
1.3 Munk 115 godina kasnije 7
1.4 Galerija – Edvard Munk 8
1.5 Materijali na kojima je radio Edvard Munk 9
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 13