100% Kvalitetni diplomski radovi. 65000 Gotovih radova spremnih za download. Gotovi seminarski i diplomski radovi, izrada novih unikatnih seminarskih.
UVOD
Javna uprava predstavlja izuzetno veliku i značajnu oblast koja pokriva državnu upravu, lokalnu samoupravu rad javnih preduzeća i javnih ustanova . U složenim uslovima savremenog života, uprava je ta koja raspolaže velikim stručnim znanjem, ljudskim potencijalom i materijalnim resursima za efikasnu socijalnu regulaciju. Socijalna regulacija koju sprovodi uprava postaje osnovni društveni proces i čini bitnu pretpostavku ekonomske efikasnosti, kulturnog razvoja i opšteg društvenog napretka u uslovima razvijenog industrijskog i urbanizovanog društva. Sa porastom uloge uprave kao instrumenta socijalne regulacije, opada njena uloga kao vršioca političke vlasti i prinude.
Državna uprava je deo izvršne vlasti , koji vrši upravne poslove u okviru prava i dužnosti republike. Državnu upravu čine organi državne uprave, koji po Zakonu postupaju u skladu sa pravilima struke, nepristrasno i politički neutralno i dužni su da svakom omoguće jednaku pravnu zaštitu u ostvarivanju prava, obaveza i pravnih interesa, delotvorno ostvarivanje istih i da poštuju ličnost i dostojansvo stranaka.
Organi državne uprave pripremaju nacrte zakona i druge propise, predlažu Vladi strategije razvoja i druge mere kojima se oblikuje politika Vlade. Takođe prate i utvrđuju stanje u oblastima iz svog delokruga, proučavaju posledice utvrđenog stanja, izvršavaju zakone, rešavaju u upravnim stvarima, vode evidencije, izdaju javne isprave i preduzimaju upravne radnje (izvršni poslovi). Pojedini od tih poslova mogu se poveriti autonomnim pokrajnama, opštinama, gradovima, javnim preduzećima, ustanovama, javnim agencijama i drugim organizacijama (imaocima javnih ovlašćenja).
Za sve navedeno, sredstva za rad državnih organa obezbeđuju se u budžetu Republike. Dakle, preko javne uprave, tj. kroz izvršne i administrativne poslove državnih organa, kao sistema za sprovođenje državne vlasti, Vlada vrši svestan, nameran uticaj na društvo ostvarujući svoje ciljeve i zadatke,odnosno vršeći funkciju države. Tako je vremenom javna uprava sve više postajala sistem u kome pristalice vladajućih partija imaju privilegiju zapošljavanja. Na isti način imenovan je i postavljan rukovodeći kadar. Iz tih razloga, kao posledica širenja obima delovanja Vlade i zbrinjavanja sopstvenog kadra, došlo je do prevelike ekspanzije javne uprave, što je dovelo do problema u komunikciji, nedostatka koordinacije i smanjenja javnih prihoda.
Dakle, bila je neminovna reforma javne uprave. Reforma javne uprave jeste proces koji se u ovom trenutku odvija kako u državama razvijenog sveta, tako i u državama koje se nalaze u procesu tranzicije (kao što je naša). Taj proces zahteva odgovarajuće prilagođavanje i razvoj državnih upravnih sistema. Prodiruća globalizacija postavlja nacionalne države u potpuno novu ulogu koje toj ulozi moraju prilagoditi i svoje institucije i funkcije. Stara, naglašeno regulativna uloga države povlači se pred novom ulogom, gde se država zajedno sa svim drugim društvenim podsistemima kao jednakopravni partner brine za uspešan razvoj celokupnog društvenog sistema.
Sadržaj
UVOD
1.1 Karakteristike javne uprave i teorije državne administracije 2
1.2 Menadžment ljudskih resursa u javnoj upravi 2
1.3 Definisanje i pojam Mobinga 6
1.3.1 Mobing nije diskriminacija 9
1.4 Vrste Mobinga 15
ZAKLJUČAK 19
LITERATURA 20