Zenica u Austro-Ugarskom periodu (1878. – 1918.) -ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Zenica je grad u Zeničko – Dobojskom kantonu koji se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Smještena je u jednoj od najvećih kotlina u srednjem toku rijeke Bosne. Samo ime „Zenica podsjeća na naš prozor u svijet zjenicu oka. Ovaj toponim nije nastao slučajno, o tome govori i jedno od predanja. U njemu se kaže da je davnašnje , prvobitno naselje sadašnjeg grada nastalo u centru kotline čija cjelina ima izgled oka. Središnji položaj naseobine u tom geografskom oku rodio je i njeno neposredno i toplo ime – Zenica.“
Zenica je odigrala značajnu ulogu u ranoj fazi historije srednjovjekovne Bosne. Zenički kraj u tom periodu se spominje pod imenom Bored ili Brod. Na saboru održanom 08.04.1203. godine, uz prisustvo papinih izaslanika, bosanski ban Kulin i starješine bosanskih krstjana su potpisali akt abjuracije time se odrekavši heretičkog učenja Crkve bosanske i priznavši rimsku crkvu. Mjesto gdje se ovaj čina desio naznačeno je kao:“ …acta apud bosnium iusta flumen loce, qui vocatur Boline poili…“. Ovaj naziv „Boline poili“ se poistovjećuje sa zeničkim naseljem Bilino polje. Ovo su samo neke od činjenica iz bogate zeničke historije.U ovom radu detaljnije će biti opisana uloga Zenice i njen razvoj za vrijeme Austro-Ugarske okupacije od 1878. godine do 1918. godine. U tom periodu od četrdeset godina Zenica se veoma razvila. Dešava se urbani bum, broj stanovnika se povećao nekoliko puta, sagrađena je pravoslavna crkva, dvije katoličke crkve, sinagoga i mnoštvo drugih objekata. Usponu privrednog razvoja doprinijela je izgradnja pruge na relaciji Bosanski Brod – Zenica, otvaranje rudnika mrkog uglja, željezare te fabrike papira – papirne. „Kao poseban aspekt ovog grada u periodu Austro-Ugarske vladavine treba spomenuti da su koordinate ovog grada premalena sa svim novim i bitnim sastojcima života, te su udareni temelji koji su ga podigli iz arheoloških mrtvih gradova. Tako da je dr. Ćiro Truhelka 1893. godine otkopao ranokršćansku baziliku na Bilimištu, temeljnu građevinu u arheološkom svijetu, što je Zenicu svrstalo u red rijetkih arheoloških lokaliteta s tim obilježjima...

SADRŽAJ

I - Sažetak 2
II – Uvod 3
III – Glavni dio 4
A – Privreda 5
1. – Rudnik mrkog uglja 5
2. – Fabrika papira - papirna 7
3. – Željezara 8
4. – Zanatstvo 9
B – Stanovništvo 10
1. – Prosvjetna djelatnost 12
C – Arhitektura 13
1. – Centralna kazniona 14
IV – Zaključak 16
V – Literatura 17