Zbrinjavanje elektronickog otpada

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.

Metode rada

U izradi diplomskog rada koristiti će se slijedeće metode:

• opisna ili deskriptivna,
• metoda analize i sinteze,
• istraživačka metoda,
• statistička metoda i
• prema potrebi ostale metode i tehnike.

Struktura diplomskog rada

Rad će se u osnovi sastojati od 6 poglavlja, zaključka i popisa korištene literature.
U prvom poglavlju daje se uvid o radu, definicija problema, cilj, svrha, postavljanje polazne hipoteze kao i metode rada.
U drugom poglavlju se govori o zakonima i pravilnicima o gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj.
U trećem poglavlju se opisuje postojeći sustav i načini prikupljanja i zbrinjavanja elektroničkog otpada u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na Istarsku županiju.
U četvrtom poglavlju se opisuje struktura djelatnosti i metode prikupljanja i zbrinjavanja elektroničkog otpada na primjeru tvrtke ovlaštene za postupanje s ovom vrstom otpada.
U petom podgavlju su navedeni primjeri gospodarenja elektroničkim otpadom u Europi i Svijetu.
U šestom poglavlju se ponovno osvrćemo na operativnu problematiku provođenja sustava gospodarenja otpadom s naglaskom na ideje i prijedloge poboljšanja procesa.
Slijedi zaključak koji donosi komentar i rezultat cjelokupnog rada. Nakon zaključka prikazati će se korištena literatura i izvori podataka.
Rad će biti opremljen odgovarajućim grafičkim prikazima i ilustracijama.

ZAKONSKE ODREDBE I PRAVILNICI O GOSPODARENJU ELEKTRONIČKIM OTPADOM

Elektronički otpad (U daljem tekstu se može i spominjati kratica EE ) je popularno i neformalno ime za elektroničke proizvode na kraju radnog vijeka. Ubraja se u opasne otpade zbog niza štetnih kemijskih spojeva poput kadmija (tiskane ploče), arsena, olova (koristi se u monitorima radi zaštite od zračenja) žive, kroma (dekorativne svrhe), berilija, fosfora (katodne cijevi monitora i televizora) i plastike koji su opasni po ljudsko zdravlje i veliki su zagađivači okoliša.

Elektrotehnički i elektronički otpad se u zakonima Europske unije označava kraticom WEEE (Waste Electrical and Electronic Equipment), a oprema EEE. Danas gotovo svako kućanstvo posjeduje takve naprave.

Elektronička oprema je sve zastupljenija u uredima i trgovinama, ukratko, posvuda, a kad joj dođe kraj pojavljuje se u otpadu. Procjenjuje se da je godine 1992. u ukupnom europskom kućnom otpadu WEEE iznosio oko 2%, odnosno 4 milijuna tona, a 1998. već 6 milijuna tona (4% u kućnom otpadu ili 50 milijuna komada). Očekuje se da će se količina WEEE-a povećavati po stopi od 5% godišnje, što znači da će se u sljedećih deset godina taj otpad udvostručiti. Porast WEEE-a je tri puta veći od porasta komunalnog otpada...

SADRŽAJ:

1 UVOD 3
1.1 Definicija problema 3
1.2 Cilj i svrha 3
1.3 Polazna hipoteza 3
1.4 Metode rada 4
1.5 Struktura diplomskog rada 4
2 ZAKONSKE ODREDBE I PRAVILNICI O GOSPODARENJU ELEKTRONIČKIM OTPADOM 4
2.1 Stanje u Hrvatskoj 8
2.2 Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima 10
2.2.1 Procjena utjecaja na okoliš i gospodarenje otpadom 12
2.2.2 ANALIZA STANJA U GOSPODARENJU OTPADOM U RH 13
2.2.3 ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA 14
2.2.4 PRAĆENJE TOKOVA OTPADA I IZVJEŠĆIVANJE 15
2.2.5 Otpadne baterije i akumulatori 15
2.2.6 Otpad koji sadrži PCB 16
2.2.7 Električki i elektronički otpad 16
2.3 Ciljevi zbrinjavanja elektroničkog otpada u Republici Hrvatskoj 17
3 PRIKUPLJANJE I ZBRINJAVANJE ELEKTRONIČKOG OTPADA U REPUBLICI HRVATSKOJ 18
3.1 Prikupljene količine u RH do konca 2008. godine 20
3.2 Prikupljanje elektroničkog otpada na području Istarske županije 21
3.2.1 PLANIRANJE BUDUĆEG ŽUPANIJSKOG SUSTAVA ZA GOSPODARENJE OTPADOM 23