Osnovni izvori podataka o stanovništvu BiH

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz geografije.

Demografija je nauka o stanovništvu. Demografija istražuje i proučava zakonitosti i pravilnosti u kretanju stanovništva, ustanovljuje kakve su vrste te zakonitosti, njihovo kvantitativno i kvalitativno djelovanje i utvrđuje međusobne odnose kretanja stanovništva s drugim društvenim i gospodarskim pojavama.
Demografija kao znanost o dinamici stanovništva obuhvaća proučavanje njegove veličine, strukture i razdiobe, te kako se stanovništvo mijenja tijekom vremena zbog rođenja, smrti, migracija i starenja. Demografska analiza može se odnositi na čitava društva ili skupine definirane kriterijima poput obrazovanja, nacionalnosti, religije i etniciteta.

Podaci i metode

Demografija se oslanja na upotrebi ogromnih količina podataka, uključujući rezultate popisa stanovništva (cenzusa) i zapise rođenja, ženidba i smrti. Najraniji moderni popis stanovništva izvršen je u Britaniji 1801. godine.

U mnogim zemljama, posebice u trećem svijetu, pouzdani demografski podaci se još uvijek teško prikupljaju. U mislima ljudi popis stanovništva često se izjednačuje sa skupljanjem poreza pa se ljudi rasprše čim popisivač dođe u njihovu blizinu. Stanovništvo Nigerije je primjerice tijekom 1980-ih široko procjenjeno na oko 101 milijun ljudi, dok je popisom stanovništva iz 1991. popisano manje od 89 milijuna ljudi (bez popravljanja za podbrojavanje).

Važni pojmovi

Važni pojmovi u demografiji:
-Stopa rodnosti ili nataliteta, godišnji broj živorođenih na tisuću stanovnika.
-Opća stopa plodnosti ili fertiliteta, godišnji broj živorođenih na 1000 žena reproduktivne dobi (često se uzima od 15. do 49. godine starosti, ali ponekad i od 15. do 44.).
-Dobno-specifične stope plodnosti ili fertiliteta, godišnji broj živorođenih na 1000 žena u određenim dobnim skupinama (obično dob od 15-19, 20-24 itd.)
-Stopa smrtnosti ili mortaliteta, godišnji broj umrlih na 1000 stanovnika.
-Stopa smrtnosti dojenčadi ili infantilnog mortaliteta, godišnji broj umrle djece mlađe od 1 godine na 1000 živorođenih.
-Očekivano trajanje života (ili očekivana dob), broj godina koje pojedinac u određenoj dobi može očekivati da će doživjeti uz trenutne razine smrtnosti.
-Ukupna stopa plodnosti ili fertiliteta, broj živorođenih na ženu u njenom reproduktivnom životu, ako njena reproduktivnost pri svakoj dobi odrazuje trenutne dobno-specifične stope plodnosti.
-Bruto stopa reproduktivnosti, broj kćeri koje će roditi žena u svojem reproduktivnom životu po trenutačnim dobno-specifičnim stopama plodnosti.
-Neto stopa reproduktivnosti, broj kćeri koje će roditi žena prema trenutnim stopama smrtnosti i dobnoj plodnosti.

Treba napomenuti da stopa smrtnosti kao što je definirana iznad te primijenjena na čitavo stanovništvo može stvoriti pogrešnu sliku. Broj umrlih na 1000 stanovnika primjerice može biti veći za razvijene zemlje nego u manje razvijenim zemljama unatoč tome što su zdravstveni standardi bolji u razvijenim zemljama. To je zato jer razvijene zemlje imaju relativno veći broj starijih ljudi koji će vjerojatnije umrijeti u danoj godini pa cjelokupna stopa smrtnosti može biti veća iako je stopa smrtnosti za bilo koju dob manja. Potpunija slika smrtnosti dana je tablicom života u kojoj je za svaku pojedinu dob smrtnost zbraja odvojeno. Tablica života je korisna jer prikazuje dobru procjenu očekivanog trajanja života.

Istorija

Djelo Johna Graunta Natural and Political Observations upon the Bills of Mortality (Prirodna i politička promatranja prema računima smrtnosti) iz 1662. godine sadrži primitivan oblik tablice života. Matematičari poput Edmonda Halleyja razvili su tablicu