Veliki izborni utorak – dvije pobjede Georgea W. Busha - politika

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Federalizam u SAD

Današnje Sjedinjene Američke Države federacija su koju čini 50 saveznih država. Povijest američkog federalizma može se pratiti od 1878. godine, kad se rađa ideja o izgradnji savršene Unije, koja je, u vrijeme dok je na snazi još bio Statut o konfederaciji, prerasla u izrazit problem za očeve nacije i 13 država utemeljiteljica (G.Nathan,1989,7) Svaka od tih država željela je sačuvati suverena prava stečena odcjepljenjem od Engleske, pa je uravnoteženje prava država s potrebama središnje državne vlasti postalo ključno. Tvorci Ustava dopustili su na kraju državama da zadrže prava na reguliranje svakodnevnog života građana, pod uvjetom da ta prava nisu u sukobu s potrebama i dobrobiti države kao cjeline. Kratka epizoda koja je narušila trend uspona američkog federalizma četverogodišnji je Građanski rat (1861.-1865.) koji je između južnih i sjevernih država izbio radi sukoba oko prava savezne državne vlasti da regulira robovlasničke odnose u mlađim državama Unije...

Američki predsjednik

Predsjednik SAD-a najmoćnija je politička figura suvremenog svijeta, svedenog na samo jednu supersilu. Ustav zahtjeva da Predsjednik bude rođeni Amerikanac, ne mlađi od 35 godina, s najmanje 14 godina trajnog boravka na tlu States (G.Nathan,1989,53). Izborom dolazi na čelo državne vlasti kao vrhovni uobličavatelj javne politike sa značajnom zakonodavnom ulogom. Može staviti veto na svaki prijedlog zakona koji donese Kongres, može sazvati posebnu sjednicu Kongresa ako se on ne izjasni o prijedlozima koje predsjednik smatra nužnim. Predsjednik je ...

SADRŽAJ

1. UVOD 3
2. KLJUČNI POJMOVI 4
2.1. Federalizam u SAD 4
2.2. Američki predsjednik 4
2.3. Predsjednički izbori 5
2.3.1. Preliminarni izbori 6
2.3.2 Stranačke konvencije 6
2.3.3. Izborna kampanja 6
2.3.4. Dan izbora – veliki utorak 6
2.3.5. Elektorski ili izbornički kolegiji 7
3. AKTERI IZBORA 8
3.1. Ključne osobe predsjedničkih izbora 2000. i 2004. godine 8
4. KRONOLOGIJA POBJEDA I PORAZA 11
4.1. Predsjednički izbori 2000. 11
4.2. Postizborne po®uke 2000. godine 14
5. PREDSJEDNIČKI IZBORI 2004. 15
6. ZAKLJUČAK 18
7. LITERATURA 20