Uloga i značaj carina u eu - ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


UVOD

Unutarnje tržište predstavlja srž današnje Evropske unije, a osnovno njegovo obilježje je ukidanje zapreka slobodnom kretanju roba, osoba, usluga i kapitala.Stvaranje unutarnjeg tržišta podrazumijeva ne samo liberalizaciju trgovine među državama članicama, već i liberalizaciju kretanja proizvodnih faktora: rada, kapitala i usluga. To za sobom povlači slobodan poslovni nastan osoba i trgovačkih društava na cijelom teritoriju država članica kako bi im se omogućilo obavljanje profesionalnih odnosno poslovnih djelatnosti. Jasno je stoga da je ključna riječ unutarnjeg tržišta upravo "sloboda".
Carinska politika jedan je od osnova Evropske unije. Ona je odigrala ključnu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg tržišta i zajedničke ekonomske politke. Osnove carinske unije su odredbe Ugovora o EZ-u, Glave I - Sloboda kretanja robe(čl. 23-27) i Glave X - saradnja u području carina (čl. 135). Članom 23 utvrđeno je da će carinska unija obuhvatati ukupnu trgovinu robom, što prvenstveno uključuje zabranu carina i dažbina sa istim efektima na uvoz i izvoz robe među državama članicama Unije, kao i primjenu zajedničke carinske tarife na njihove trgovinske odnose s trećim državama. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutrašnje prepreke kretanju robe, a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajednička pravila, carine i kvote. Treba naglasiti da je, u skladnu sa odredbama GATT-a i WTO-a, ta vrsta regionalnog trgovinskog sporazuma izuzeta od primjene načela "najpovlaštenije nacije" na nečlanice carinske unije.

POJAM CARINE

Carine spadaju u posredne - indirektne poreze i predstavljaju jedan od najznačajnijih instrumenata spoljno-trgovinske politike tj. razmjene. Naplaćuju se prilikom prelaska robe preko državne, odnosno carinske granice.
Njene osnovne karakteristike su da je to dadžbina, a koja po pravilu predstavlja trošak uvoznika. Ona je državni prihod ali i instrument zaštite domaće proizvodnje.

Ciljevi uvođenja carina mogu biti:

• fiskalni za punjenje budžeta države;
• ekonomski zaštita domaće proizvodnje, djelovanje na strukturu uvoza itd.
• socijalni pojeftinjenjem uvoza određenih proizvoda i sirovina može se djelovati na stimulisanje potrošnje i na zaposlenost.

Carina predstavlja dažbinu koja se naplaćuje, najčešće, na uvoznu robu u vidu novčanog iznosa, a po utvrđenim carinskim stopoama u Carinskoj tarifi, bilo u cilju zaštite domaće privrede, fiskalnih, socijalnih i drugih razloga. Kod nekih zemalja postoji i carina na robu koja sa izvozi iz zemlje, npr. u Indiji na žitarice u cilju prehranjivanja domaćeg stanovništva.