Tržište tankerkog brodskog prostora

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.

TRŽIŠTE TANKERSKOGA BRODSKOG PROSTORA

Tržište tankerskoga brodskog prostora, kao poseban tip tržišta brodskog prostora, razvilo se u novije vrijeme, odnosno može se reći da je jasne tipološke oznake dobilo tek u godinama poslije drugoga svjetskog rata. Tankerska morna¬rica najbrže se povećavala od 1950. do 1978. godine (po prosječnoj godišnjoj stopi 8,6 %). Tankeri su u ukupnoj tonaži (BRT) teretne trgovačke mornarice svijeta 1950. godine zauzimali 20 %, a 1978. godine oko 48 %. Upravo se u tom razdoblju tržište tankerskoga brodskog prostora jasno odvaja od ostalih tipova tržišta brodskog prostora i definira svoje tipološke posebnosti.Tipološke posebnosti tržišta tankerskoga brodskog prostora određuju se po istim kriterijima kao i posebnosti tržišta slobodnoga i linijskoga brodskog prosto¬ra. Dakle, i ovaj tip tržišta određuje se ponajprije prema prostornom obuhvatu i stupnju konkurentnosti tržišta.Prostorni obuhvat tržišta tankerskoga brodskog prostora najmanji je u odno¬su prema prostornom obuhvatu ostalih dvaju tipova tržišta brodskog prostora. U određivanju tipologije tržišta brodskog prostora nesumnjivo djeluje i treći krite¬rij, koji se obično uzima u obzir pri određivanju tipologije robnog tržišta, a to su razlike u vrsti robe, odnosno u ovom slučaju razlike u vrsti tereta. U slobodnom i linijskom brodarstvu uvijek se govori o prijevozu suhih tereta (sipkih ili general¬nih), a u tankerskom brodarstvu promatra se isključivo pomorski prijevoz teku¬ćih tereta. Glavni je teret (glavni predmet prijevoza) u tankerskom brodarstvu nafta te neposredni i posredni (petrokemija) naftni proizvodi. Samo je nekoliko plovidbenih pravaca kojima se prevozi najveća količina sirove nafte. To su pravci sa Srednjeg istoka (Perzijski zaljev) prema Zapadnoj Europi, Japanu i jugoistoč¬noj Aziji, iz Karipskog mora prema SAD i Zapadnoj Europi, iz Sjeverne Afrike prema Zapadnoj Europi i SAD, iz zapadne Afrike prema Zapadnoj Europi i SAD te iz bivšeg SSSR-a i Istočne Europe prema Zapadnoj Europi. U novije vrijeme, nakon otkrića novih nalazišta nafte, važan postaje i pravac iz Sjevernog mora prema Velikoj Britaniji i Zapadnoj Europi. Naravno, u pomorskom prometu nafte (napose u prometu naftnih derivata) postoje i mnogi drugi pravci, ali oni nisu suviše važni u pogledu definiranja prostornog obuhvata na tom tržištu brodskog prostora.Tržišna struktura, odnosno stupanj konkurentnosti tržišta tankerskoga brodskog prostora vjerojatno je najvažniji kriterij određivanja tipološke posebno¬sti tog tržišta. Naime, tržište tankerskoga brodskog prostora dobivalo je tipološ¬ke oznake u skladu s promjenama strukture tog tržišta u odnosu prema strukturi tržišta tramperskoga brodskog prostora. Kao i linijski tip, tako se i tankerski tip tržišta razvio iz općeg tržišta brodskog prostora, odnosno iz tržišta trampersko¬ga brodskog prostora, koje je ostalo osnovno tržište brodskog prostora nakon izdvajanja linijskog tipa tržišta. Pomorski prijevoz nafte i naftnih derivata bio je, prema tome, u pogledu formiranja vozarine kao cijene tankerske pomorsko-prijevozne usluge u početku vezan za zakonitosti tržišta tramperskog brodarstva. To znači da je i stupanj konkurentnosti tržišta tankerskoga brodskog prostora odgovarao ostalom dijelu tržišta slobodnog brodarstva na kojemu se tražio i nudio brodski prostor za prijevoz suhih tereta. U vremenu kad su nafta i naftni proizvodi postali najvažniji teret suvremenoga morskog brodarstva izdvojio se tankerski tip tržišta sa svim karakteristikama koje su ga dijelile od ostalih tipova tržišta brodskog prostora.Zbog naglog povećanja potražnje nafte i s time u vezi naglog povećanja potražnje tankerskoga brodskog prostora počeli su se mijenjati i odnosi na tržištu pomorskog prijevoza suhih i tekućih tereta. U pomorskom prijevozu suhih tereta već postoji izražena posebnost tramperskoga i linijskoga tržišta brodskog prosto¬ra, a razvojni trenutak zahtijeva i posebno, razvojnim uvjetima prilagođeno definiranje tržišta za prijevoz nafte i naftnih derivata.U definiranju posebnosti linijskog tipa tržišta brodskog prostora istaknuta je početna razvojna potreba boljeg organiziranja ponude (brodara), a u definiranju posebnosti tankerskog tipa tržišta treba u tim početnim razvojnim trenucima istaknuti organiziranje potražnje (krcatelja, korisnika pomorskoprijevozne uslu¬ge). Poslije drugoga svjetskog rata nafta postaje osnovni izvor energije za dalji industrijski razvoj, koji u tom vremenu postiže vrhunac, pa proizvodnja i prerada nafte dobivaju istaknuto mjesto u općem privrednom


SADRŽAJ:

TRŽIŠTE TANKERSKOGA BRODSKOG PROSTORA 2
TANKERSKO TRŽŠITE U 2007-OJ GODINI 8
TRŽIŠNA ANALIZA 9
VLCC (VERY LARGE CRUDE CARRIER) 9
Suezmax 12
Aframax 14
OČEKIVANJA 16
TRŽIŠTE POLOVNIH TANKERA ZA SIROVU NAFTU 20
TRŽIŠTE POLOVNIH VLCC-A 21
TRŽIŠTE POLOVNIH SUEZMAX-OVA 22
TRŽIŠTE POLOVNIH AFRAMAX I PANAMAX TANKERA 23
TRŽIŠTE PRODUKT TANKERA U 2007 26
Razvoj cijena vozarina produkt tankerima 27
Handysize brodovi: 30000 do 40000dwt 27
Medium range: 40000 do 50000 dwt 27
Long range brodovi: 54000-90000 dwt 28
ISPORUKA NOVIH BRODOVA U 2008 29
POTRAŽNJA ZA PRODUKT TANKERIMA 30
ZAKLJUČAK 31
TRŽIŠTE POLOVNIH PRODUKT TANKERA 32
LITERATURA 33