Maturski, Seminarski , Maturalni radovi iz Informatike.
Nije dovoljno imati računar – računar treba da bude povezan, jer ne radimo sami i ne zabavlja¬mo se sami. Zašto bi se korišćenje računara razli¬kovalo od svakodnevnog života? Povezujemo se da bismo zajedno radili, razmenjivali informaci¬je, kupovali, igrali se, pričali, zabavljali se...
Računarska mreža je sistem koji omogućuje da dva ili više računara međusobno razmenjuju informacije. Ako se prenosni računar poveže na kućni računar i preko te veze se prenese tekst ko¬ji je kucan dok ste bili na putu, audio snimak ra¬zgovora sa sastanka i slično, to je već mreža. Mrežu čini i nekoliko kablova kojima je poveza¬no pet računara u maloj trgovinskoj firmi sa ci-ljem da koriste jedan štampač ili da izlaze na In¬ternet. Mreža je i sistem kablova, uređaja i soko-ftvera kojim je povezano stotine računara velike korporacije, pa je čak i Internet računarska mre¬ža. Dakle, sistem koji omogućuje razmenu infor¬macija između računara je računarska mreža.....
KLIJENT/SERVER AKHITEKTURA I PROTOKOLI INTERNETA
Ovaj tip arhitekture mrežnog sistema podrazumeva da postoje mrežni subjekti koji mogu drugim subjektima da pruže neku informaciju ili uslugu. Subjekti koji pružaju usluge nazivaju se serveri, a oni kojima usluge trebaju su klijenti. Kao klijent može se pojaviti bilo koje fizičko ili pravno lice, a njegovim zahtevima udovoljavaju provajderi Internet usluga. U novije vreme dolazi do specijalizacije pojedinih provajdera za pružanje tačno određenih vrsta usluga, a najvažniji su:
* provajderi infrastrukturnih telekomunikacionih usluga, koji osiguravaju sredstva i načine prenosa signala na daljinu,
* provajderi usluga pristupa Internetu, pružaju mogućnost prenosa podataka u skladu sa protokolima i standardnim srvisima kakve podržava Internet,
* provajderi informacionih sadržaja su organizacije ili pojedinci koji prihvataju zadatak prikupljanja informacija iz različitih Internet izvora, njihovog pohranjivanja, sređivanja, klasifikacije, te pružanja mogućnosti njihovog jednostavnog korištenja od strane korisnika.
* provajderi aplikativnih usluga, oni za račun drugih organizacija obavljaju obradu podataka pomoću softvera nabavljenih iz većeg broja izvora. Razlog angažovanja ovakvih organizacija su niži troškovi.
Klijent i server moraju se međusobno razumeti, tj. podržavati isti komunikacioni protokol. Protokol korišten u Internetu naziva se TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol). TCP/IP protokol je kompatibilan sa OSI referentnim modelom, ali za razliku od njega nema sedam već četiri sloja:
* sloj mrežnog interfejsa,
* sloj Interneta,
* sloj prenosa ili transporta i
* aplikativni sloj.
On predstavlja sintezu dva protokola. TCP definiše način na koji se poruka segmentira u pakete, utvrđuju redni brojevi paketa u nizu. IP dodeljuje porukama adrese i njega se pridržavaju ruteri na Internetu....
UTP kabl
TP kablovi se izrađuju u nekoliko varijanti: UTP, FTP i SFTP. Najčešće se koriste UTP (Unshi-elded Twisted Pair), neoklopljene uvrnute parice. FTP i SFTP kablovi se koriste tamo gde postoje pojačani elektromagne-tni uticaji (liftovi, velike mašine, veći strujni ra¬zvodi i slično). Oni ima¬ju posebne obloge koje ih u određenoj meri štite od spoljnih uticaja.
Svi TP kablovi (UTP, FTP i SFTP) prave se u dve varijante: Wall i Fly. Wall TP kablovi se koris¬te za provlačenje kroz zid, pod ili kablovske ka¬nale. Kruti su, jer su parice od pune bakarne ži¬ce i nešto jeftiniji od Fly kablova. Fly kablovi se koriste za vezu računara i zidne utičnice, kao i za sva prespajanja u razvodnim ormanima. Maksi¬malna dužina između računara i aktivnog razvo-dnog uređaja je 100 metara.
Za montažu najjednostavnije mreže zasnova¬ne na UTP kablovima potreban je alat za blanki-ranje (striping tool), koji vrh kabla priprema za montažu utičnice. Zatim je potrebno strpljenje da se žice poređaju u strogo definisanom rasporedu boja. Obično se koriste dva standarda: 586A ili 568B. Konačno, montira se tzv. RJ45 ko-nektor koji se čvrto vezuje za kabl uz pomoć od¬govarajućih klešta za krimpovanje. U zavisnosti od onoga što se nalazi na oba kraja kabla, utičnice na oba kraja mogu se povezati na dva načina, Crossover ili Straight-Through. Pogledajmo tabelu. Vidimo da postoji mogućnost povezivanja di¬rektno dva računara bez haba ili sviča - napravi¬te Crossover kabl i direktno povežete mrežnu karticu na mrežnu karticu. Kada se pravi Stra-ightthrough kabl, raspored žica na oba kraja je is¬ti, bilo po 568A ili 568B standardu.
S A D R Ž A J:
UVOD 3
1.1 Osnovni pojmovi 3
2 Lokalne računarske mreže 4
2.1 UTP kabl 6
3 TIPOVI MREŽA 7
3.1 Wide Area Network - WAN 7
3.2 KLIJENT/SERVER AKHITEKTURA I PROTOKOLI INTERNETA 9
3.3 Ravnopravna mreža 10
3.4 Lan mreže ( local area network)-upotreba u savremenom biznisu 10
3.5 Veze između zgrada 10
3.6 Nomadski pristup 10
3.7 Ad Hoc mreža 11
3.8 Half-duplex 11
3.9 Full-duplex 12
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13