Svjetska banka 2 - bankarstvo

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



UVOD

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond su čuvari internacionalnog makroekonomskog poretka, stvoreni Bretonvudskim mirovnim sporazumom. Ove dvije kompleksne institucije imale su zadatak obnavljanje ratom uništenih ekonomija zemalja članica kroz različite programe oporavka, kao i finansiranje onih projekata za koje nije bio zainteresovan privatni kapital, a koji su od izuzetnog značaja za ove zemlje.Prvi kredit Svjetske banke u iznosu od 250 miliona dolara dobila je Francuska 1947. godine. Banka se vremenom preorijentisala na borbu protiv siromaštva širom svijeta. Dok je Fond stvoren da bi štitio međunarodno tržište kapitala, i njegova uloga se nije do danas bitno izmijenila.
čka pomoć Grupe Svjetske banke podrazumjeva širok spektar transfera savremenih saznanja u različitim područjima ljudske djelatnosti. Banka, pored finansijske pomoći u vidu kredita i donacija, razvija svoju ulogu u pružanje pomoći u vidu „tehničke pomoći Grupe Svjetske banke“. Pomoć ima oblik savjeta eksperata Banke i pravovremenih informacija radi ostvarenja različitih ciljeva.Tehnička pomoć sadrži kompleks mjera počev od pomoći kod identifikacije stanja razvijenosti i definisanja prioritetnih potreba pojedinih zemalja članica, tehničke pomoći izrade i realizacije projekata pomoći u usavršavanju i harmonizaciji mjera ekonomske politike u odnosu na okruženje do tehničke pomoći u obliku pravovremenih informacija iz okruženja a koje bi mogle imati značaja za svaku pojedinu zemlju članicu.



FORMIRANJE I FUNKCIONISANJE SVJETSKE BANKE

Između dva svjetska rata nekoliko važnih momenata dovelo je do
Međunarodnog kretanja kapitala: najprije, svjetska ekonomska kriza, zatim snažan talas inflacije koji je zahvatio gotovo sve evropske zemlje, raspad svjetskog monetarnog jedinstva, izmjenjeni su odnosi snaga između industrijskih razvijenih i nerazvijenih zemalja i drugo.

Poslije drugog svjetskog rata ovakve i slične promjene još više su produbljene, što je dovelo do raskida sa starim metodama i formama međunarodnog finansiranja. Izrađena je koncepcija koja je našla široku primjenu poslije rata, a to je da se poslovi međunarodnog finansiranja usmjere na kolosijek međudržavnog finansiranja. Postalo je jasno da privatni kapital, koji je ranije pokrivao uglavnom sav izvoz kapitala, neće biti u stanju da u dovoljnoj mjeri struji u međunarodnim okvirima, zbog čega tu ulogu treba da preuzmu državni budžeti. Ovi i slični razlozi bili su osnova za nastanak Svjetske banke, tj. Međunarodne banke za obnovu i razvoj (engl. International Bank for Reconstruction and Development).

Naime jula 1944. godine na Međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o monetarnim i finansijskim pitanjima održanoj u Breton Vudsu osnovan je Međunarodni monetarni fond (engl. International Monetary Fund) – MMF i istovremeno je odlučeno da se osnuje i Međunarodna banka za obnovu i razvoj IBRD, sa ciljem finansiranja obnove ratom razorenih i oslabljenih privreda evropskih zemalja. Brojni su slučajevi u kojima dolazi do zabune i nemogućnosti razgraničenja uloge Svjetske banke i MMF-a. Čak je i sam profesor Kejnz, osnivač i intelektualni tvorac ovih institucija, istakao prilikom njihovog osnivanja da bi bilo mnogo pogodnije da se MMF nazove bankom, a Svjetska banka fondom. Ono što je izvjesno je da su Svjetska banka i MMF, tzv. Vašingtonski blizanci, međuvladine organizacije koje imaju zajedničke godišnje skupštine i kojima upravljaju države članice, a objema je sjedište u Vašingtonu. Saradnja banke sa MMF-om očituje se u razmjeni informacija o sopstvenim programima, kreditnim opcijama, ekonomskim problemima zemalja članica i sl. U novije vrijeme naročito je intenzivna saradnja u pružanju pomoći zemljama članicama u pripremanju programa stabilizacije i razvoja nacionalnih privreda, kao i u sprovođenju ekonomske politike. Važno je naglasiti da rukovodioci jedne organizacije prisustvuju sjednicama izvršnog odbora druge na kojima razmjenjuju iskustva i utiske iz prethodnog djelovanja.

S vremenom su formirane još četiri finansijske istitucije, tj. afilijacije Banke, to: Međunarodna finansijska korporacija (engl. International Finance Corporation), Međunarodno udruženje za razvoj (engl. International Development Association), Multilateralna agencija za garantovanje investicija (engl. Multilateral Investment Guarantee Agency), kao i Međunarodni centar za poravnanje investicionih sporova (engl. International Centre for the Settlement of Investment Disputes). Za IBRD i IDA često se koristi naziv Svjetska banka, dok se pod Grupom Svjetske banke podrazumjevaju sve četiri institucije: IBRD, IDA, IFC i MIGA