Svijet (ne) mozeš pjesmom spasiti

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Svijet (ne) možeš pjesmom spasiti

Možemo li pjesmom spasiti svijet ili ne? Nije lako odgovoriti na ovo pitanje ali može se reći da dilema postoji još od Homerovog doba, jer Homer je napisao Helenu zato što je znao da se dobrom pjesmom ne samo svijet spašava već i menja.
Šta je sa ovom dilemom u današnje doba? Ima li još Homerovaca koji će ovo potvrditi ili su Homerovci nestali? Odgovor na ovo pitanje je mnogo jednostavnije dati nego na prvobitno postavljeno. Da, Homerovci i dalje postoje. Po njima pjesme i uopšte poeziju ne treba pisati, one ne treba da postoje ako nemaju sposobnost da spašavaju svijet, ako se njihova primarna funkcija ne sastoji baš u tome.

Čemu pjesma, čemu poezija koja ne spasava narode i ljude, ne menja svijet? Zato treba pjevati i pjesmom:

- proricati kao Pitija,
- oplakivati kao Antigona,
- zavoditi kao Sirena,
- bajati i tugovati,
- moliti i huliti,
- verovati i žeznuti.

Ako nema dobre pjesme nema ljepšeg svijeta. Stihovi govore, imaju dušu. Pjesma je moćno sredstvo, pjesma može sve. U tome je osnovna suština odnosno sadržaj pjesme. Pjesma pokazuje pjesnikov odnos prema svijetu i stvarnosti isto koliko i njegovu unutrašnju stvarnost. Pjesma je mesto susretanja pesnika sa samim sobom, sa onim što mu se događa i ne događa. U pjesmi pjesnici preobražavaju svijet i bivaju istovrijemeno preobraženi. Pjesnici su izumitelji mogućeg svijeta, kao i nemogućeg. Poeziju se tiče ovozemaljski svijet samo ako postoji mogućnost da ga pjesmom preobrazi, čineći ga podnošljivim i mnogo više mogućim nego što on jeste. . .