Vesnica
Posting Freak
    
Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
|
Svetska ekonomska kriza 1929-33 i savremena, komparativna analiza
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
Svet u kome danas mi živimo potrešen je velikom ekonomskom krizom koja se ogleda u svim segmentima današnjeg društva. Svetska ekonomska kriza koja danas potresa sve zemlje i ekonomije tih zemalja znamo kako, gde i kada je nastala i zašto, ali ne znamo kad će se ona i sa kakvim posledicama završiti po naše društvo. Svet su i ranije potresale ekonomske krize, setimo se samo 1929. godine kada je kriza potresla Evropu, a zatim se preselila u SAD i izazvala krah berze u SAD-ma.
Otkako postoje berze i složeni finansijski sistemi, javljale su se i finansijske krize. Nekada su one obuhvatale delove sveta, a nekada, kao na primer 1929-1930. godine, gotovo čitavu planetu.
Najopštije rečeno, finansijske krize predstavljaju kontinuirani proces opšteg pada tržišnih cena hartija od vrednosti na određenom tržištu. I shodno tome, najčešće su samo odraz privredne krize. Ipak, finansijske krize mogu prethoditi privrednim i biti njihov uzrok. Prethodno pomenuta privredna kriza 1929-1930. godine tipičan je primer krize nastale usled berzanskog kraha i pada tržišne cene gotovo svih hartija od vrednosti. Ovde se na završava problematika nastanka i razvitka krize jer se ona, poput pantljičare, sastoji od niza elemenata koji se jedan na drugi nadovezuju, čineći gotovo nemogućim utvrđivanje njenog početka i njenog kraj. U slučaju krize, pad cena na finansijskom tržištu uslovljen je, razume se, padom tražnje za hartijama od vrednosti.
Razlog ovome leži u činjenici da investitori ne mogu ili jednostavno ne žele da svoj novac ulože u određenu hartiju. Bilo da je problem u nepoverenju ili nepostojanju slobodnih finansijskih sredstava, epilog je isti - cene padaju. Kada se ovaj proces odvija na opštem nivou, razumljivo dolazi da panične spirale rasprodaje, u kojoj investitori žele da što pre izađu iz svojih pozicija kako bi sačuvali uloženo. Ovaj proces prenosi se dalje na privredu i kompanije čije se hartije kotiraju na berzama, pa tako one gube mogućnost daljeg finansiranja i prinuđene su na, u najmanju ruku, usporavanje rasta, ali češće na smanjenje obima proizvodnje.
A kako je, nažalost, uvek najlakše rešiti se radnika ili, u blažem slučaju, smanjiti im plate, ionako oskudna tražnja za proizvodima dodatno se smanjuje, dovodeći privredu do recesije – perioda osetno smanjenog obima proizvodnje i trgovine, uz značajno povećanje nezaposlenosti.
Definicija ekonomske krize
Ekonomskom krizom se u zanosti o me]unarodnoj ekonomiji naziva razdoblje značajnog negativnog razvoja u ekonomiji. Osim toga, ekonomskom krizom se naziva i postojanje negativnog razvoja i drugih makroekonomskih pokazatelja (npr. nivoa cena, zaposlenost, tokovi kapitala). Ekonomska kriza može zahvatiti privredu jedne države ili više njih, može zahvatiti jednu ekonomsku granu širom sveta, ekonomiju više država ili celokupnu svetsku ekonomiju. Međunarodna ekonomija koju pogodi ekonomska kriza trpi najviše zbog posledica nezaposlenosti i osiromašenja širokih slojeva stanovništva, što može dovesti do socijalnih nemira. Obzirom na ekonomsku konjunkturu, postoje tri nepoželjna oblika:
•stagnacija,
•recesija i
•depresija.
Stagnacijom se naziva razdoblje u kojem ekonomija ne raste, što znači da izlazne vrednosti (output) ekonomije unutar nekog razdoblja ostaju jednake. Nema jedinstvenog stava o pitanju može li se razdoblje stagnacije već smatrati ekonomskom krizom ili ne. Prema opšte prihvaćenoj definiciji, recesijom se smatra kad se izlazne vrednosti narodne ekonomije smanjuju tokom dva uzastopna kvartala. Depresija nastupa kad ovo smanjenje outputa traje duže od navedenog razdoblja od dva uzastopna kvartala.
Uzroci ekonomske krize
Razlozi ekonomske krize su vrlo različiti. S jedne strane to može biti nesklad između ponude i potražnje unutar jedne narodne privrede, i to u pravilu kad potražnja padne ispod nivoa ponude roba, pa jedan deo roba ostaje neprodan, odnosno ne nađe put do kupca. Ovo može biti posledica nepoverenja potrošača u budući privredni razvoj (npr. izgledi za privredni rast, sigurnost vlastitog radnog mesta i sl.). Negativni učinak mogu imati veće prirodne katastrofe, ratna opasnost ili teroristički napadi i slično. Jednako tako, nedostatak sirovina (npr. u obliku šoka od cena nafte) može izazvati suzdržavanje konzumenata od kupovine. Prema pristalicama teorije John Maynard Keynesa, potražnja države za robama ima velik uticaj na ukupna privredna kretanja; ako država smanji svoje izdatke, ili povisi poreze, to preko svog multiplikacijskog efekta dovodi do smanjenja ukupne potražnje i može izazvati ili pojačati privrednu krizu. Krize rasta mogu biti izazvane i od strane ponude: odgradnja preteranih kapaciteta (tzv. strukturna kriza) može dovesti do već navedenih-nesigurnosti potrošača i smanjenja ukupne potražnje.
Posledice ekonomske krize
Direktni efekti svetske ekonomske krize ostaviće duboke posledice na zemlje koje najviše učestvuju u međunarodnim tokovima kapitala i međunarodnoj trgovini. Za razliku od ovih zemalja, zemlje u razvoju i zemlje koje prolaze kroz proces tranzicije osetiće indirektne efekte krize po finansijski sektor, koje će se manifestovati kroz pad likvidnosti, otežanu
PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>>
SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi
LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
|
|