Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
Glavni zadatak je da se novac upotrebi na načine koji doprinose zemljama u razvoju. Ovi fondovi se odobravaju sa nultom ili niskom kamatom, ili kao grantovi, onim zemljama koje nemaju pristup međunarodnom tržištu.
Zemlje članice obraćaju se Svetskoj banci za ekonomska istraživanja, savete u vezi sa politikom rada i tehničku pomoć u izradi i ostvarivanju razvojnih projekata. Ove zemlje izrađuju sopstvene programe uz tehničku podršku koju im pruža bančino osoblje. Međutim, ovi programi moraju da imaju specifične ciljeve razvoja kao što su smanjenje siromaštva i pružanje socijalnih usluga, između ostalog.
Vrsta finansijske pomoći koju će dobiti neka od zemalja u razvoju zavisi od nivoa njenih potreba. Zemlje koje posuđuju od IBRD (Međunarodne banke za rekonstrukciju i razvoj) uglavnom su zemlje sa srednje visokim dohotkom, manjim od 5185 dolara po glavi stanovnika za godinu dana. 75 procenata najsiromašnijih ljudi na zemlji (oni koji žive sa manje od 1 dolara dnevno) živi u ovim zemljama, i mogu da posuđuju novac samo na privatnim tržištima sa nepovoljnim kamatama. IBRD im nudi zajmove pod boljim uslovima i sa dužim periodima plaćanja.
Najsiromašnije zemlje sveta (one u kojima je nacionalni dohodak po glavi stanovnika 875 dolara ili manje) dobijaju grantove i beskamatne zajmove za projekte koji obezbeđuju najosnovnije usluge. U slučaju ovih zajmova, svaka zemlja ima period otplate od 35 do 40 godina, sa desetogodišnjim grejs periodom. Prihodi od finansijskih operacija Svetske banke odlaze u rezerve, koje nude visok nivo zaštite i pomoći za finansiranje glavnih izvora podrške, kao što su IDA (Međunarodna agencija za razvoj) i redukcije dugovanja.
Formirajući IFC (Međunarodnu finansijsku korporaciju) i MIGA (Multilateralnu agenciju za garantovanje investicija), Svetska banka je pokušala da stvari učini pravičnijim za zemlje u razvoju i privlačnijim za investitore. IFC radi sa privatnim sektorom u zemljama u razvoju. Ona uzima manji udeo u nekoj privatnoj kompaniji da bi privukla privatne investitore. Garancije koje pruža MIGA osiguravaju investitore i zajmodavce od finansijskog i političkog rizika u zemljama u razvoju, nudeći pokriće od nekomercijalnih rizika poput ratova i građanskih nemira.
U proteklih nekoliko godina Svetska banka je donela niz mera koje su namenjene globalnom uticaju. Jedna od njih je oslobađanje od duga i, zahvaljujući pojačanoj inicijativi Prezaduženih siromašnih zemalja (Heavily Indebted Poor Countries – HIPC), 26 siromašnih zemalja dobilo je oslobađanje od duga koje će im vremenom uštedeti 41 milijardu dolara. Novac koji ove zemlje budu uštedele u otplati duga biće, sa druge strane, uložen u izgradnju domova, obrazovanje, zdravstvo i programe socijalne pomoći za siromašne. Među brojnim drugim
borbe protiv HIV/AIDS-a na vrh liste prioriteta. Ona je najveći svetski dugoročni finansijer HIV/AIDS programa. Tekuća Bančina izdvajanja za ove programe iznose više od 1,3 milijarde dolara, od čega je polovina namenjena Podsaharskoj Africi.
Strategije izlaska iz krize
Verovatno zbog značajnih promena vlasništva reformi ekonomske politike, Svetska banka i MMF su 1999. godine odlučili da bi trebalo da participativne Strategije za smanjivanje siromaštva (“PRSs”) predstavljaju osnovu za davanje zajmova i ublažavanje dugova. Svaka zemlja mora da pripremi uz učešće civilnog društva i konsultacije sa Svetskom bankom i ekspertima MMF-a – Plan strategije za smanjivanje siromaštva (Poverty Reduction Strategy Paper - PRSP). PRSP je iscrpan praktičan plan akcija u pogledu nacionalnog siromaštva, koji daje nacrt sveobuhvatne strategije razvoja zemlje i predlaže politiku delovanja u svim oblastima. Ovo je uslov da bi se zemlja kvalifikovala za Inicijativu za visoko zadužene siromašne zemlje (Initiative for the Heavily-Indebted Poor Countries - HIPC Initiative) . 19
INICIJATIVA ZA VISOKO ZADUŽENE SIROMAŠNE ZEMLJE (HIPC)
Ova inicijativa koja je uvedena 1996. godine omogućuje zemljama da konkurišu za smanjenje njihovog duga do podnošljivog nivoa ukoliko nisu u stanju da otplaćuju svoje dugove, a imaju izveštaj o izvršavanju reformi predviđenih od strane Banke i MMFa. HIPC Inicijativa nije velikodušan program praštanja duga; on nudi smanjenje dela duga, pod uslovom da se izvršavaju propisane strukturalne reforme.
STRATEGIJE DAVANJA POMOĆI ZEMLJI
Dugoročan odnos Svetske banke sa vladom neke zemlje je predstavljen u Strategiji davanja pomoći zemlji (“CAS”). CAS elaborira biznis plan Banke i daje detalje o stepenu i vrsti pomoći koju treba pružiti nekoj zemlji. Prema Svetskoj banci, CAS je baziran na Planu strategije smanjivanja siromaštva (PRSP) zemlje i pripremljen je sa vladom na participatoran način. To nije dokument o kome se može pregovarati; bilo koja razlika koja postoji između programa razvoja te zemlje i strategije Banke je istaknuta ali ne i neizbežno značajna u izvršavanju projekta Banke.
EKONOMSKI RAST
Mozambik je bio jedna od najsiromašnijih i najprezaduženijih zemalja sveta 90-tih godina prošlog veka, nakon dugogodišnjeg građanskog rata. Da bi poboljšala život svojih građana, vlada je rešila da otvori nova radna mesta i privuče investicije na načine koji će doprineti ponovnoj izgradnji ekonomije zemlje. Jedna od njih je bila Mozal, investicija vredna 2,2 milijarde američkih dolara, u periodu od 1996. do 2003. godine, u veliku topionicu aluminijuma, koja je tek bila u razvoju. Mozal je okupio veliki broj investitora i zajmodavaca, uključujući i Korporaciju za industrijski razvoj Južne Afrike, koju je podržala garancija u visini od 40 miliona dolara Multilateralne agencije za garantovanje investicija (deo Svetske bankarske grupe) koja ohrabruje strane investicije u zemljama u razvoju.
Mozambik je bio uspešan u privlačenju stranih investicija u projekte koji su potpomogli aktiviranje ekonomije i njen rast (procenjen je na 14 procenata tokom 2001. godine). Mozal je bio prvi veliki projekat koji je ostvaren zahvaljujući stranim investicijama u vreme kada se zemlja grčevito borila da privuče investitore. Za poslednje četiri godine, 20
Mozambik je ostvario stalan rast izvoza, dostigavši sumu od jedne milijarde američkih dolara u 2002. godini.
REDUKCIJA DUGOVANJA
Visoki nivoi zaduženosti, uglavnom u korist vlada u bogatim zemljama, otežavaju siromašnim zemljama da obezbede novac za obrazovanje, zdravstvo i ostale važne javne usluge. Kao rezultat toga, u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svetska banka lansirala je, 1996. godine, program za redukciju dugovanja nazvan Inicijativa za prezadužene siromašne zemlje. Ova inicijativa je posvećenost međunarodne zajednice da zajedničkim radom redukuje dugovanja izrazito siromašnih zemalja. Zemlje koje imaju pravo na redukovanje duga imaju nizak nacionalni dohodak, duguju ogromne sume i posvećene su poboljšanju svoje ekonomije.
27 zemalja danas ima pravo na redukciju dugovanja, koja iznosi više od 52 milijarde američkih dolara. Zahvaljujući nižim troškovima zaduživanja, ove zemlje štede u proseku milijardu dolara godišnje. Prema nezavisnim studijama, u 10 od ovih zemalja odvajanje za obrazovanje je sada više nego dvostruko veće od preostalih isplata koje duguju na ime zajma. Odvajanje za zdravstvo je, takođe, povećano za 70 procenata.
Prema novom istraživanju Svetske banke, očekuje se smanjenje trgovine u svetu prvi put posle 1982. U izveštaju pod naslovom Globalni ekonomski izgledi, navodi se da je sadašnja finansijska kriza izazvala nagli pad vrednosti robe i da će verovatno izazvati smanjenje investicija, usporavanje rasta i manji izvoz iz zemalja u razvoju.
Globalna ekonomska kriza
Finansijska kriza je uskomešala tržišta u bogatim zemljama i sada teško pogađa zemlje u razvoju. Banke su u opasnosti, mnoge valute su oslabile i smanjuju se strane investicije.Analitičar iz Svetske banke Hans Timer kaže da zemlje koje su lane dobro poslovale, sada doživljavaju rekordni pad.
„Naša studija predviđa rast od četiri i po odsto u zemljama u razvoju, što i dalje deluje visoko, ali je više od tri odsto manje nego u 2007, a to je jedan od najoštrijih padova rasta u istoriji“, ističe Timer.