Sudar brodova - hr

Sudari su se događali od najstarijih vremena od kada se je čovjek upustio u plovidbu i u vezi sa sudarima i problem šteta. Protekom vremena počeli su se stvarati i sistematizirati običaji, a i vezi sa štetama počeli su se javljati i pismeni tragovi. U literaturi se navodi da su postojale odredbe već u Hamurabijevom zakoniku. Mnogo kasnije odredbe u vezi sa sudarima javljaju se u srednjevjekovnim zakonicima, naročito u statutima gradova koji su predstavljali centre pomorstva i te su odredbe bile manje više koncentrirane na odgovornost za sudar i na štete koje su nastale. Donesena su i Oleronska pravila, Ordonance de la marine marchande, Code de Commerce itd. Tek kasnije sredinom XIX stoljeća počele su se pojavljivati i norme o plovidbi/kretanju po moru i odredbe o izbjegavanju sudara.

Sudari brodova poseban su oblik pomorskih šteta (havarija), koji redovito uzrokuju teže materijalne posljedice za brodove, koje su najčešće partikularne, a rijetko se može dokazati Gh, tj. namjernost, razložnost i spas kod sudara. Brodovi su se sudarali kroz cijelu povijest, iako je do pojave motora sudaranje jedrenjaka bilo rijetko. Interesantno je da se pojavom radara povećao broj nezgoda jer pomorci na početku nisu znali tumačiti radarsku sliku. Sudar brodova je silovit doticaj (sraz) između dva ili više brodova. Sudar se odnosi na sve plovne objekte, uključujući hidroavione dok su na moru, kao i tegljene brodove i podmornice. Ne odnosi se na doticaje s obalom ili fiksnim objektima na moru kao što su valobrani, svjetionici, plutače i sl. U tom slučaju govori se o udaru.

UVOD 3
1 Sudar u međunarodnom i hrvatskom pravu 4
2 Pojam i podjela sudara 5
2.1 Indirektan sudar 5
2.2 Neskrivljeni sudar 8
3 Naknada štete 10
ZAKLJUČAK 11
LITERATURA 13