Spoznajni značaj Henrya Bergsona

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Henry Bergson (Pariz, listopad 18, 1859. - Pariz, 4 siječanj 1941.), francuski filozof. Henry Bergson je veliki filozof koji je ostavio traga u 20. stoljeću. Bio je izvrstan matematičar, a zatim prelazi na humanističke znanosti. Predao je dva doktorata: Esej o neposrednim datostima svijesti, i jedan na latinskom o Aristotelovom shvaćanju mjesta. Predavao je na koledžu de France, slušao ga je i Étienne Gilson, T. E. Eliot, predavao je i u Americi, bio je član francuske akademije i to kao prvi Židov koji je ušao u nju. Imao je i političku karijeru, umro je sa 81 godinu. Naginjao je katoličanstvu, a da nikada nije prešao na njega, a 1927. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Čitava filozofija mu je spiritualistička alternativa pozitivizmu 20. stoljeća. Najpoznatija djela su: "Materija i pamćenje" i "Kreativna evolucija" (ovo mu je najbitnije djelo, a zbog te evolucije katolička crkva ga nije voljela).

Temelj Bergsonove intuicije koja hrani njegovu filozofsku spekulaciju skupljena je u iskaz da vrijeme nije atomičko već ono što traje. Time je izjednačio vrijeme i trajanje (Dure). Pod utjecajem pozitivizma i prirodnih znanosti na vrijeme se gledalo kao i na prostor - da je djeljivo na dijelove međusobno različite po tome što je prije, a što poslije. Bergson smatra da to nije tako pa se utječe neposrednim datosti svijesti: vrijeme nije nešto poput točaka već kontinuirano i protežno, sastavljeno od dimenzija: prošlost, sadašnjost i budućnost...

Sadržaj :

UVOD 3
1.1 Spoznajni značaj Bergsona 5
1.2 Ogled o neposrednim činjenicama svesti i stvaralačka evolucija 5
1.3 Bergson – torije o vremenu 6
1.4 Bergsonova filozofija života 8
1.5 Duh i energija 10
1.6 Biološke teorije – Bergson i budizam 10
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16