Sigurnost u drumskom saobracaju

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Sigurnost u drumskom saobracaju
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz medjunarodne spedicije.

Vozač, vozilo i okolina - to su faktori čija je saradnja odlučujuća za sigurnost u cestovnom saobraćaju. Vozilo u situaciji s nesrećom dobija tri zadatka: "krutom" putničkom kabinom uveliko osigurati prostor za preživljavanje. Inteligentnim konceptima strukture i elementima treba apsorbirati energiju vozila. Optimirani sistem zadržavanja pridonosi djelotvornoj zaštiti putnika.
Sigurnost u drumskom saobraćaju se može podjeliti na pasivnu i aktivnu.

Aktivna sigurnost

Sve ono što može spriječiti nesreće pripada aktivnoj sigurnosti. U najvažnija sigurnosna obilježja ubrajaju se:
-Stabilnost u vožnji: Ona je rezultat oblikovanja podvozja glede opružja i stabilnosti u zavojima. Tomu se pridružuju preciznost u upravljanju, snaga kočenja, stabilnost pri kočenju.
-Sigurnost uslova: Ona opisuje opterećenje putnika vibracijama vozila, zvukovima podvozja i motora kao i klimatskim uticajima. Svi važni faktori bi trebali biti što je moguće manji, da bi se smanjila opterećenja za vozača.
-Sigurnost zapažanja: Ona se poboljšava odgovarajuće dobrom izradom sistema osvjetljenja na vozilu te preglednošću (okolna preglednost, dobra vidljivost unazad sa što je moguće manjim mrtvim uglom).
-Sigurnost rukovanja: Ona se kod svih postiže logično pravilnim rasporedom svih komandnih poluga i prekidača npr. Za osvjetljenje, brisače za stakla, klimatizaciju ili radio. Sa mjesta vozača elementi moraju biti dobro i što je moguće optimalnije dostupni. Visok stepen aktivne sigurnosti sprječava opasne situacije, bilo da one izvana nepredvidljivo djeluju na vozača ili ih i on sam uzrokuje, eventualno nepažnjom.
Danas mnoga obilježja udobnosti takođe služe aktivnoj sigurnosti, kao npr. Senzor za kišu. On rasterećuje vozača i time nudi najbolju udobnost. Istvremeno on stalno obezbjeđuje dobru vidljivost i time pridonosi aktivnoj sigurnosti. Jedan drugi primjer je automatski klima uređaj. Ugodnim temperiranjem kabine vozila on s jedne strane poboljšava ugodu boravka u vozilu. S druge strane on sprječava popuštanje koncentracije. Testovi su pokazali da se na temperaturi od 27 °C u vozilu previdi šest posto više optičkih i akustičnih signala nego na 21 °C.Sistemi aktivne sigurnosti zajedno sa elementima pasivne sigurnosti pridonose optimalnoj zaštiti svih putnika u vozilu.

Pasivna sigurnost

Pod pasivnom sigurnošću se podrazumijevaju sve konstruktivne mjere koje služe zaštiti putnika u vozilu od ozljeđivanja odnosno smanjenju opasnosti od ozljeđivanja. Pojam se posebno odnosi na ponašanje u slučaju sudara (crash-testovi), a osim samozaštite uzima u obzir I zaštitu drugih učesnika u saobraćaju (partnerska zaštita). U najvažnija pasivna sigurnosna obilježja današnjih vozila pored sistema sigurnosnih pojaseva spadaju zračni jastuci, putnička kabina “kruta na deformacije” te deformacijske zone u prednjem I zadnjem dijelu vozila. Te zone obezbjeđuju znatno umanjenje energije sudara, što u znatnoj mjeri štiti putnike. Zajedno s elementima aktivne sigurnosti nude odličnu zaštitu u području cijelog vozila.

SISTEMI AKTIVNE SIGURNOSTI

Aktivni nasloni za glavu


Aktivni nasloni za glavu su djelotvorni isključivo pri sudaru straga. Pri udaru straga se gornji dio tijela inercijom utiskuje u sjedalo vozila. Preko ploče smještene u visini leđa i preklopne poluge se taj pokret koristi da bi se naslon za glavu automatski doveo prema naprijed i time smanjio razmak između glave i naslona. Na taj način se sprječava preveliko rastezanje vratne kralježnice i smanjuje se rizik od ozljeđivanja. Budući da je sustav reverzibilan, nakon njegova aktiviranja nema dodatnih troškova popravka.

Aktivni sistem za zastitu od prevrtanja

Kabrioleti iza zadnjih naslona za glavu raspolažu aktivnim sistemom za zaštitu pri prevrtanju. On se pri prevrtanju vozila brine za dodatnu sigurnost putnika.Sistem za zaštitu pri prevrtanju se sastoji iz dvije zasebne kasete pričvršćene iza zadnjih sjedala, svaka na šest tačaka između dvostruko izvedenog zadnjeg zida prtljažnika. Zahvaljujući efikasnoj profilnoj konstrukciji i čvrstom vijčanom spoju, zaštita pri prevrtanju može preuzeti znatno veće sile nego dosad poznati sistemi.Kao i senzori sudara, koji izračunavaju opasnost mogućeg prevrtanja ili udara (prednjeg, zadnjeg i bočnog), zaštitni sistem se aktivira preko procesora zračnih jastuka.Sistem deblokiranja osigurava da se zaštitni profili u roku od 0,25 sekundi izbace maksimalno 265 milimetara u visinu. U svojem krajnjem položaju se profili blokiraju i zajedno sa ekstremno krutim okvirom vjetrobranskog stakla osiguravaju sva četiri sjedeća mjesta. Ako je platneni krov zatvoren, sistem zaštite pri prevrtanju opružnim djelovanjem udara u krov. Ako ne dođe do prevrtanja mostovi se ponovno rukom mogu uvući u kasete. Na taj način se izbjegavaju mogući troškovi za popravak..

Aktivno vraćanje u početni položaj

Aktivno vraćanje u početni položaj je komforna i sigurnosna funkcija elektromehaničkog servoupravljača. Osjećaj za sredinu i na njemu temeljen zakretni moment daju dosad neprisutnu preciznost. Aktivno vraćanje u početni položaj poboljšava komfor upravljanja i osjećaj sigurnosti, jer se mora poduzeti manje korekcija upravljanja.

Elektrohidraulični servo uptavljač

Elektrohidraulični servoupravljač predstavlja proširenje poznatog hidrauličnog servoupravljača. Glavna razlika se sastoji u pogonu hidraulične pumpe, koja daje pritisak nužan za potporu sili upravljanja. Kod elektrohidrauličnog servoupravljača jedan elektromotor pogoni pumpu, koja se navodi odgovarajuće potrebnoj potpori sili upravljanja.
Kod vrlo malih brzina ili u stajanju količina potiskivanja hidraulične pumpe se povećava u svrhu bolje potpore sili upravljanja. Kod većih brzina se broj okretaja spušta, budući da potpora nije neophodna.Prednosti elektrohidrauličnog servoupravljača leže u poboljšanju komfora zbog upravljanja lakog u ranžirnim manevrima, a pouzdanog na velikim brzinama, ali i u uštedi goriva, jer se energija troši skladno potrebama.

Elektromehanički servo upravljač

Elektromehanički servoupravljač je električni upravljač regulisan zavisno od brzinr, koji radi samo onda kad je to vozaču potrebno. On dolazi skroz bez hidrauličnih komponenti. Prednost u odnosu na hidraulični servoupravljač je u tome da vozila opremljena njime troše manje goriva, a nude nove komfort i sigurnosne funkcije. Aktivno vraćanje upravljača u središnji položaj poboljšava osjećaj sredine, a kompenzacija bočnog vjetra rasterećuje vozača kad je asvalt s jedne strane nagnut ili kad konstantno duva bočni vjetar. Za jedinstven osjećaj upravljanja brine i individualno prilagođavanje potpore sili upravljanja dotičnom motoru i opremi. Te dodatne funkcije omogućene su povezivanjem procesora u CAN-sabirnicu podataka.

Servoupravljanje zavisno od brzine

Regulacija servoupravljača zavisno od brzine povećava praktičnost i komfor, te na taj način služi sigurnosti. Na manjim brzinama - kao npr. prilikom manevriranja - servopodrška je najveća. Vozilom se na taj način vrlo lako upravlja. Na većim brzinama se servopodrška uz pomoć elektronike sve više i više smanjuje. Tako vozač pri visokom tempu može upravljati vozilom još točnije i ciljanije nego s normalnim servoupravljačem.
Kočnice

Kočioni sistem jednog vozila je odlučujuće sigurnosno obilježje. Što su kočnice učinkovitije, utoliko je manji put kočenja iz neke određene brzine. Kočnice moraju biti usklađene sa snagom motora, težinom vozila i mogućom brzinom vožnje.
Iz sigurnosnih razloga moderna vozila raspolažu dvjema krugovima kočenja, koji dijagonalno djeluju na točkove obije osovine. Kod malih i kompaktnih vozila disk kočnice na prednjoj i bubanj kočnice na zadnjoj osovini obezbjeđuju dovoljno usporenje.Kod modela sa većom snagom motora i kod vozila srednje klase koriste se jači, iznutra ventilirane diskovi na prednjoj i dodatno disk kočnice na zadnjoj osovini.Uz kočnice u vozilima danas pripadaju serijski ugrađeni barem sistem protiv blokiranja točkova(ABS), pojačivač sile kočenja i elektronička raspodjela kočione sile (EBV).

Sistem protiv blokiranja točkova (ABS)

Sistem protiv blokiranja točkova sprječava blokiranje točkova pri kočenju punom snagom ili na skliskom asfaltu i održava mogućnost upravljanja vozilom.
Blokirani točkovi više ne mogu prenositi bočne vodeće sile, vozilo postaje nemoguće kontrolirati. Kako se to ne bi dogodilo, ABS-procesor pomoću senzora broja okretaja točkova nadzire brojeve okretaja svih točkova vozila. Ako neki od njih zaprijeti blokiranjem, magnetni ventil u upravljačkoj jedinici sistema protiv blokiranja točkova smanjuje pritisak kočenja za odgovarajući točak sve dok se on ponovno ne počne slobodno okretati. Nakon toga se pritisak ponovo povećava do granice blokiranja. Vozilo ostaje stabilno i njime se može upravljati.Kod modernih sistema protiv blokiranja točkova, taj postupak se odvija više puta u sekundi. Vozač osjeti rad sistema po laganom pulsiranju papučice kočnice. U području regulacije sistema protiv blokiranja točkova se vozilom unatoč maksimalnom usporenju može bez problema upravljati, kako bi se izbjegle prepreke i spriječila kolizija.Offroad-ABS je poseban algoritam ABS-procesora, koji se automatski aktivira tek u ekstremnom korištenju na terenu (između ostalog pri brzini manjoj od 5 km/h i ako je središnji diferencijal blokiran).Kod Offroad-ABS kotači mogu nakratko blokirati, prije nego sistem smanji pritisak kočenja. Time se u tlu (npr. šljunak ili pijesak) načini mali klin ispred kotača, koji povećava djelovanje kočenja. Vozilom se pritom još uvijek može upravljati uz znatno skraćen put kočenja.

Elektronička raspodjela sile kočenja (EBV)

Kod svakog vozila se prilikom aktiviranja kočnica tačka težišta vozila premješta prema naprijed. Time nastaje opasnost da zadnji točkovii prije zablokiraju zbog niže vuče. Elektronička raspodjela sile kočenja (EBV) preko magnetnih ventila u ABS-jedinici reguliše silu kočenja za zadnje točkove i tako obezbjeđuje maksimalnu snagu kočenja na zadnjoj i prednjoj osovini te pod normalnim uslovima sprječava da zadnji dio vozila isklizne zbog prejako zakočenih zadnjih točkova.Funkcija elektroničke raspodjele sile kočenja je sadržana u funkciji ABS. EBV-radno područje završava u onom trenutku kad započne ABS-regulacija


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
09:46 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Robnotransportni terminali u drumskom saobraćaju derrick 0 2,865 13-09-2013 08:45 AM
zadnja poruka: derrick
  Odgovornost prevozioca u saobraćaju Vesnica 0 3,613 28-06-2010 09:15 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: