Maturski, seminarski i diplomski radovi iz likovne kulture.
Senegal (fr. Sénégal; zvanično Republika Senegal fr. République du Sénégal) je država u zapadnoj Africi, okružena na severu sa Mauritanijom, na istoku sa Malijem, na jugu sa Gvinejom i Gvinejom-Bisao, na zapadu sa Atlantskim okeanom. Zelenortska ostrva leže oko 560 km od senegalske obale. Gambija skoro u potpunosti leži unutar Senegala, okružena njime sa severa, istoka i juga; sa svoje zapadne obale, teritorija Gambije prati reku Gambiju više od 300 km u kopno. Površina Senegala je 196.722 km2. Glavni i najveći grad je Dakar.
Geografija
Veći deo Senegala sastoji se od talasastih peščanih ravnica zapadnog Sahela. Brdovita područja nalaze se samo na jugoistoku zemlje, u nastavku masiva Fouta Djalon u Gvineji. Ovde se nalazi i najviši vrh, neimenovana tačka na visini od 581 m blizu Nepen Diaha. Severnu granicu zemlje čini reka Senegal, a veće reke su još i Gambija (reka) i Kasamanc. Glavni grad Dakar nalazi se na Rtu Verde, najzapadnijoj tački afričkog kontinenta.
Klima je tropska sa odvojenim sušnim i kišnim razdobljem koje uslovljavaju zimski severoistočni odnosno letnji jugozapadni vetrovi. Prosečna godišnja količina padavina za Dakar je oko 600 mm, a većina ih padne između juna i oktobra kada je prosečna temperatura oko 27 °C; od decembra do februara temperatura se spušta na oko 17 °C. Temeperature su više u unutrašnjosti, a količina padavina povećava se prema jugu, gde mestimično dostiže i 1500 mm.
Severna oblast Senegala je deo Sahela, prelazna zona između Sahare na severu i vlažnijih regija prema jugu. Biljni svet većinom je sastavljen od trava savana sa raštrkanim grupama drveća i bodljikavim žbunovima. Južnije, u regiji reke Gambije, drveće postaje češće. Na krajnjem jugu nalaze se močvare i guste šume palmi, mahagonija, bambusa i dr. Divljina je raznolika, ali veći sisari, kao što su slonovi, lavovi, gepardi i antilope su većinski omeđeni u istočnoj polovini države koja ima manji broj stanovnika. Vodeni konji i krokodili se nalaze u rekama. Među brojnim vrstama zmija u Senegalu su kobra i boa konstriktor.
Fosfatit, koji se nalazi u rudnicima blizu Thièsa, je najvažnije iskoristivo mineralno bogatstvo Senegala. Zalihe petroleja i prirodnog gasa su otkriveni u blizini obale u kasnim 1970-im. Veliki naslage gvozdene rude postoje u Senegalu, ali nisu iskorišćene zbog njihove udaljenosti.
Reka Gambija protiče kroz Nacionalni park Niokolo-KobaDoseljavanje stanovnika u Senegal je dovelo do uništavanja šuma za dodatne farme i drva za ogrev. Ovo uništavanje šuma i povećanje broja pašnjaka, zajedno sa suvim uslovima, izazvalo je da se pustinje prošire na velika područja u državi. U 2000., 32 % od ukupne površine Senegala bilo je prekriveno šumama. Senegal je najveći svetski izvoznik egzotičnih ptica, i postoji mnogo krivolova na druge životinje. Vlada Senegala je pokrenula programe pošumljavanja za borbu protiv širenja pustinja i zaštitila 11% (2000) države kao parkove i rezervate. Nacionalni park Niokolo-Koba u jugoistočnom Senegalu, koji sadrži 9.000 km² šuma i Park Savana je proglašen svetskim nasleđem 1981. god. Vlada je ratifikovala međunarodne dogovore o okolini koji se odnose na raznovrsnost biljnog sveta, promenu klime, sprečavanja širenja pustinja, ugrožene vrste, opasan otpad, zaštitu ozonskog omotača, kitolov i druge.
Istorija
U 6. veku na područje Senegala naseljavaju se narodi Volof i Serer, a u 9. veku pristižu fulanski Tukulori čija država postaje dominantna sila početkom drugog milenijuma. U 11. veku do Senegala stiže islam kojeg su proširili Almoravidi. Od 14. veka područjem dominira država naroda Volof, koja se u 16. veku raspada na manja kraljevstva.
Prisustvo Evropljana na obali Senegala traje od polovine 15. veka kada su Portugalci osnovali trgovačke stanice na ušću reke Senegal. Do kraja 17. veka Francuzi su postali najjača sila na ovom području, ali nisu prodrli u unutrašnjost sve do polovine 19. veka. Za vreme francuske kolonizacije Senegal se ubrzano privredno razvijao, širilo se uzgajanje kikirikija i izgrađuje se železnica.
Posle Prvog, a naročito Drugog svetskog rata u Senegalu raste težnja domaćeg stanovništva za većom ulogom u političkom životu, a kasnije i za samostalnošću. Vodeći senegalski političar postaje profesor i pesnik Leopold Sedar Sengor koji se na početku zalagao za ostanak zemlje u zajednici sa Francuskom, a 1960. je postao prvi predsednik nezavisnog Senegala. Sengor je vodio zemlju do 1980. umerenom politikom koja se oslanjala na podršku muslimanske verske hijerarhije (iako je sam Sengor bio katolik), saradnju s Francuskom i modifikovani socijalizam. Tokom 1980ih zemlja se suočava s privrednim problemima i rastućom političkom nestabilnošću u regiji, a u južnoj pokrajini Kasamans (između gambijske i gvinejabisauske granice) separatistički pokret je započeo oružanu borbu za nezavisnost koja većom ili manjom žestinom traje do danas.
Na predsedničkim izborima 2000. Socijalistička stranka, koja je vladala Senegalom od nezavisnosti, doživela je poraz i predsednik je postao dugogodišnji vođa opozicije Abdulaje Vejde u mirnoj smeni vlasti, jednoj od retkih u Africi.
Stanovništvo
Najveće etničke grupe su Volof (43%), Fulani (24%) i Serer (15%). Njihovi jezici pripadaju atlantskoj grupi Nigersko-kongoanske jezičke porodice. U zemlji živi i oko 50.000 Evropljana (uglavnom Francuza) , Libanaca, i manje zajednice Kineza i Vijetnamaca.
Najbrojnija vera je islam (94% stanovništva). Islamska verska hijerarhija (sufijska bratstva) ima značajnu ulogu u društvenom i političkom životu zemlje.