SEMINARSKI RAD IZ BANKARSTVA - FONDOVI ZAJEDNICKOG INVESTIRANJA

SEMINARSKI RAD IZ BANKARSTVA - FONDOVI ZAJEDNICKOG INVESTIRANJA - INVESTICIONI FONDOVI / SEMINARSKI RAD IZ BANKARSTVA - FONDOVI ZAJEDNICKOG INVESTIRANJA - INVESTICIONI FONDOVI / SEMINARSKI RAD IZ BANKARSTVA - FONDOVI ZAJEDNICKOG INVESTIRANJA - INVESTICIONI FONDOVI

Fondovi zajedničkog investiranja su institucionalni investitori, registrirani kao tvrtke, koji prikupljaju novčana sredstva široke javnosti (individualnih investitora), ali manjim dijelom i poduzeća i financijskih institucija – i plasiraju ih u dugoročne, nekad i kratkoročne financijske instrumente.

Novčana su sredstva članova udjeli u fondu pa članovi ulaganjem stječu udjelne certifikate. Udjeli se razlikuju od dionica jer daju pravo na dobit iz plasmana fonda, ali ne daju pravo upravljanja ili je to pravo ograničeno. Osnivači fonda preuzimaju na sebe profesionalno upravljanje.

Pojedinačnom investitoru fondovi pružaju mogućnost:

a) širenja portfelja i izbjegavanja rizika,

b) smanjuju prometne troškove transakcija na veliko,

c) osiguravaju likvidnost i odgovorno profesionalno upravljanje

d) omogućavaju porezne olakšice.

Interes organizatora fonda je u naknadama koje ubire, u mogućnostima da u fond ukomponira vrijednosnice koje sam posjeduje, u vezivanju depozita kod sebe i sl, kao i investicije i ekonomski rast.

Fondova ima više vrsta, i svi spadaju u jednu kategoriju - to su finansijske institucije. Razlikuju se po pravnom statusu, organizaciji, naknadama organizatoru, pravima članova, motivima ulaganja, osnovnoj strukturi ulaganja, metodama kupnje i prodaje udjela. Neki fondovi ulažu u opće dionice, neki strukturiraju portfelj kombinirajući dionice i obveznice, neki nose fiksni prihod i sl. Osnovna podjela razlikuje otvorene i zatvorene fondove.

Investicijski fondovi nove su financijske institucije u hrvatskom financijskom sustavu i od njih se očekuje brz i uspješan razvoj. Usporavajući čimbenici mogli bi biti plitkoća, nerazvijenost i netransparentnost sekundarnog tržišta.

Odobrenje za osnivanje fonda mora dati Komisija za vrijednosne papire. Investicijske fondove mogu osnivati i njima upravljati samo posebna društva za upravljanje fondovima, koja se osnivaju kao d.d. ili d.o.o, osiguravajuća društva, banke i investicijske kuće.

Temeljni kapital društva mora iznositi 1 milijun kuna kod otvorenog fonda, a kod zatvorenog 4 milijuna kuna. Do sada su u RH osnovani samo Hrvatski domovinski fond i Proinvest fond Kaptol banke Zagreb za direktno finansiranje



OTVORENI I ZATVORENI INVESTICIONI FONDOVI

Otvoreni fondovi (open-end fund) imaju promjenivi broj udjela. Ulaganjem novca u fond kreiraju se novi udjeli i povećava se veličina fonda. Fond je na zahtjev člana dužan reotkupiti prodane udjele pa svaki takav reotkup znači smanjivanje broja udjela i veličine fonda. Kod ovog fonda ne postoje ograničenja u broju udjela i takvi se fondovi povećavaju odnosno smanjuju zavisno od ponude i potražnje za udjelima. Otvoreni fondovi egzistiraju u 34 zemlje. (Unit Trust, Mutual Fund, Money Market Mutual Funds)

Zatvoreni fond (closed-end fund) formira “pool” vrijednosnih papira, emitira ga i prodaje u kratkom roku. Tu nema limitiranja sa početnom cijenom, već se “pool” prodaje po ponuđenoj cijeni. Broj udjela je fiksan i ne može se vršiti reotkupljivanje. Udjeli se prodaju na sekundarnom tržištu ili se mogu ponuditi reorganizatoru fonda.

Zatvoreni fond je izuzetno siguran i kod njega se radi o vrijednosnim papirima najvišeg boniteta.

Vrijednost udjela i fonda kalkulira se dnevno kao NAV vrijednost ili neto vrijednost fonda: to je ukupna vrijednost svih vrijednosnica u fondu umnoženih s njihovom dnevnom tržišnom cijenom uvećana za vrijednost ostale aktive. NAV po udjelu se dobije podjelom ukupne vrijednosti fonda s brojem udjela. (Investment Trust, Real Estate Investment Trust)