Rimsko-pravo-SKRIPTA

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
derrick Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 3,085
Pridružen: Jul 2009
Poruka: #1
Rimsko-pravo-SKRIPTA
IZVORI PRAVA

- materijalni (FONTES IURIS ESSENDI) – čimbenici koji stvaraju pravo

- formalni (FONTES IURIS COGNOSCENDI) – pojmovni oblici iz kojih crpimo sadržaj prava


MATERIJALNI IZVORI PRAVA

1. magistratski edikti (MAGISTRATUUM EDICTA)

2. djelatnost pravnika (RESPONSA PRUDENTIUM)

3. običajno pravo (CONSUETUDO, MORES)

4. zakoni (LEGES)

5. senatska mišljenja (SENATUS CONSULTA)

6. carske konstitucije (CONSTITUTIONES PRINCIPUM)

- EDICTA (općeobvezni predmeti)

- MANDATA (konstitucije upućene državnim organima i službama)

- DECRETA (odluke donijete pred carskim sudovima)

- RESCRIPTA (odgovori, pravna mišljenja careva)


STARO CIVILNO PRAVO

RAZDOBLJE KRALJEVSTVA

- 650. – 510. pr.Kr.

- organi vlasti:

1) REX – kralj – doživotni vrhovni vojni starješina i svećenik

2) SENAT – vijeće od 300 starješina rodova  GENTES (podrijetlo od zajedničkog fiktivnog pretka)

– u nj ulaze najugledniji patriciji.

3) COMITIA CURIATA – narodna skupština

- 10 kurija (1 kurija obuhvaća 10 rodova) čini starinski plemenski tribus

(RAMNES, TITIES, LUCERES; tj. Rimljani, Sabinjani i Etruščani)

- svečano potvrđuje već pripremljene odluke (određivanje nasljednika i posinjenje)


- slobodno stanovništvo:

1) PATRICIJI – vladajuća skupina koja je imala sva politička i građanska prava – povoljniji ekonomski položaj jer imaju zemlju i robove. S vremenom postaju NASLJEDNA ARISTOKRACIJA.
2) PLEBEJCI – siromašan sloj s ograničenim političkim i građenskim pravima – imaju COMMERCIUM – sposobnost sklapanja pravnih poslova po rim.civilnom pravu, ali nemaju CONUBIUM – pravo da djeca iz braka s Rimljankama budu Rimski građani tj. nemaju pravo sklapanja valjanog rimskog braka. 287.g. s Lex Hortensia – zaključci plebejskih skupština (plebiscita) postaju obvezni za cijeli narod.
3) KLIJENTI – nasljedni odnos zavisnosti prema pojedinim patricijima (PATRONUS)

- neslobodno stanovništvo:

ROBOVI – imaju pravo na neku vrstu samostalne imovine – PECULIUM


- Oko 650.g.pr.Kr. latinsko naselje na brežuljku Palatin s lijeve strane Tibera se oružanom intervencijom

Etruščana spaja sa sabinskim naseljima (sa Eskvilina i Kvirinala) u općinu i grad-državu – RIM

- Nazivi koji se odnose na društveno i državno uređenje Rima mješaju riječi etruščanskog i latinskog porijekla.


- URBS – grad – središte države – stanovništvo je podlijeljeno u 30 kurija (po 10 gensova, po 10 familija)


- RIM kao antička općina, grad-država:

a) organiziranost stanovništva kao OPĆINE, GRADA-DRŽAVE

b) članovi te vojnički organizirane općine su JEDNAKI i RAVNOPRAVNI SLOBODNI SELJACI koji su ujedno i VLASNICI zemlje
c) vlasništvo je: DRŽAVNO (općinsko, javno  AGER PUBLICUS) i PRIVATNO (njezin vlasnik može biti samo član općine)
d) koncentracija stanovanja je u GRADU (osnova vojničke organizacije)

e) osnovna obveza članova općine je VOJNA DUŽNOST


HEREDIUM – baština – dva rala zemlje u neotuđivom, ndjeljivom i nasljednom vlasništvu


RAZDOBLJE RANE REPUBLIKE

- 510.-264.g.pr.Kr.

- organi vlasti:

1) 2 PRETORA/ 2 KONZULA – na čelu države

- vrhovni magistrati koji su vršili vojnu (IMPERIUM), građansku i upravnu funkciju, te pravosudne poslove (IURISDICTIO) u roku od 1 godine
- vjerske funkcije prenijete su na svećenike – PONTIFICIES

- odluku 1 konzula mogao je spriječiti drugi – INTERCESIJOM

- birale su ih CENTURIJATSKE NARODNE SKUPŠTINE

2) PUČKI TRIBUNI – TRIBUNI PLEBIS - (uv. 494.g.p.K.) zaštita plebejaca pred patricijskim magistratima – imali su pravo VETA – zabrana na odluku patricijskog magistrata.
3) SENAT - 300 članova (zajedno patriciji i plebejci) – stalni organ

4) COMITIA CENTURIATA – centurijske skupštine – najvažniji organ odlučivanja (1 razred i equites imaju većinu od 93 glasova, a ostali imaju 90)
5) COMITIA TRIBUTA – tributska skupština – bira niže magistrate i donosi zakone


- SERVIJEV USTAV – podjela rimskog naroda na 5 RAZREDA (prema imovinskom stanju) i na 193

centurije – ispred 1 razreda nalazi se 18 centurija vitezova – konjanika (EQUITES).

- Podjela rimskog naroda na ZEMLJIŠNE TRIBUSE (po posjedovanju zemljišta) 4 gradska i 31 seoski


IZVORI PRAVA

- Iz razdoblja kraljevstva – izvor prava – običaj. Pravo nije bilo odvojeno od vjerskih načela (FAS).

Čuvari zakona i njegovi tumači bili su svećenici.


Iz razdoblja republike:

ZAKONIK XII. PLOČA – LEGES DUODECIM TABULARUM

- 449.g.pr.Kr.

- prva i jedina kodifikacija prava Rimljana

- 10 osnovnih i 2 dopunske ploče

- razlozi donošenja: politička borba patricija i plebejaca u kojoj su plebejci tražili da se javno objave pravna pravila osobito ona vezana uz civilni postupak.
- ¼ govori o civilnom postupku

- zakonik predviđa i daljnju zakonodavnu djelatnost pa se donose:

- LEX AQUILIA – o naknadi štete vezano uz delikt DAMNUM INIURIA DATUM (šteta nanijeta protupravno)
- LEX POETELIA – o ublažavanju položaja dužnika

- LEX CINCIA – o darovanjima

- LEX (P)LAETORIA – o pravnim poslovima osoba ispod 25.g.


- Zakonik sadrži primitivna načela poput TALIONA (oko za oko – zub za zub) ali i napredna – STRANAČKU AUTONOMIJU (mogućnost stanaka da ugovore što hoće, a što nije u suprotnosti sa pravom, javnim poretkom i moralom)


DJELATNOST PRAVNIKA

- Najvažniji izvor klasičnog prava

- DIGESTA – spisi klasičnih pravnika


- pomaganja pravnika strankama:

1. KAUTELARNA JURISPRUDENCIJA – sklapanje ugovora i sastav tužbi

2. CONSILIUM – pomoć pretoru

3. DISPUTATIO FIORI – rasprava na trgu

4. RESPONDERE – davanje pravnih mišljenja

5. CAVERE – sastavljanje obrazaca

6. AEGERE – pomoć pri pravnom zastupanju

Literarna djelatnost:

1) KOMENTARI – civilnog prava (iuris civilis) – edikata (ad edictum)

2) KAZUISTIČKA LITERATURA – rješavanje konkretnih slučajeva iz prakse a) RESPONSA
b) QUESTIONES

c) EPISTULAE

d) DIGESTA

3) UDŽBENICI: INSTITUTIONES (Gaj) – uvod u pravnu nauku

4) MONOGRAFIJE


- pravnici:

1.st.pr.Kr. SCAEVOLA, RUFUS VARUS

1.st. AUGUST: Ius respondendi ex auctoritate principis (pravo da mišljenje pravnika vrijedi kao da ga je dao sam car)
LABEO i CAPITO – dvije pravne škole: PROKULOVSKA i SABINOVSKA

2.st. SALVIUS IULIANUS (vječiti edikt), PRISCUS, CELSUS, GAI

3.st. PAULUS, PAPINIANUS, ULPIANUS


INTERPRETATIO

- tumačenje kojim se bavio poseban kolegij svećenika – PONTIFICIES, a tek je naknadno objavljeno:

- IUS FLAVIANUM (300.p.K.) – Gnej Flavije objavio postupovne formule

- IUS AELIANUM (198.g.p.K.) – dopunski formulari


REGULE:

SI IN IUS VOCAT ITO, NI IT ANTESTAMINO – Ako netko nekoga pozove na sud i taj neće ići, to treba posvjedočiti.
CUM NEXUM FACIAT MANCIPIUMQUE UTI LINQUA NUNCUPASSIT ITA IUS ESTO – Kada se zaključuje nexum i mancipacija, kako jezik izrekne, tako neka bude pravo.
UTI LEGASIT SUPER PECUNIAE TUTELAUAE SUAE REI, ITA IUS ESTO – Kako odredi prema svojoj slobodnoj volji o imovini, tako neka bude pravo.


OSOBNO – STATUSNO PRAVO

- PRAVNI SUBJEKT – osoba koja može biti nosioc prava i dužnosti

a) Fizičke osobe (PERSONAE PHYSICAE) – ljudska bića, pojedinci b) Pravne osobe (PERSONAE IURIDICAE) – društvene tvorevine

FIZIČKE OSOBE

- robovi – smatrani su stvarima – OBJEKTI PRAVA

- slobodni stanovnici rimske države nemaju isti pravni položaj


- fizička osoba kao subjekt prava nastaje rođenjem:

a) dijete mora biti potpuno odvojeno od majke b) mora se roditi živo
c) porod je morao biti perfektan

d) novorođenče je moralo imati ljudski oblik

- začeto dijete – NASCITURUS – nije subjekt prava, ali – REGULA: NASCITURUS PRO IAM NATO HABETUR QUOTIENS DE COMMODIS EIUS AGITUR – Začetak se drži rođenim, ukoliko se radi o njegovim pravima.
- pravna sposobnost fizičke osobe prestaje smrću te gubitkom statusa slobodna čovjeka


- razlikujemo 3 statusa:

1) STATUS LIBERTATIS (razlika između slobodne osobe i roba)

2) STATUS CIVITATIS (razlika između Rimljanina i peregrina – osobe bez rim.gr.prava)

3) STATUS FAMILAE (razlika između osoba koje su na čelu obitelji – PATER FAMILIAS /SUI IURIS/ i osoba koje su u vlasti – ALIENI IURIS /SUI)
Puni pravni subjektivitet imaju osobe koje su slobodne, imaju rimsko građanstvo i na čelu su obitelji.


- promjena statusa – CAPITIS DEMINUNTIO

1) C.D. MAXIMA (gubitak slobode)

2) C.D. MEDIA (gubitak svojstva rimskog građanina)

3) C.D. MINIMA (gubitak položaja u obitelji)


- PRAVNA SPOSOBNOST – sposobnost subjekta prava da u okvirima svog statusa bude nosioc određenih prava i dužnosti
- DJELATNA SPOSOBNOST – sposobnost subjekta prava da svojim djelima proizvodi pravne učinke a) POSLOVNA SPOSOBNOST – sposobnost sklapanja pravnih poslova
b) DELIKTNA SPOSOBNOST – sposobnost odgovaranja za vlastita protupravna djelovanja


- ograničenja PRAVNE SPOSOBNOSTI: klasna i socijalna pripadnost pojedinca, njegov spol, vjera, te slučajevi umanjenja građanske časti:
a) INESTABILITAS – ako bi netko odbio svjedočiti, izgubio bi pravo biti svjedokom, te pravo da priziva svjedoke za svoje akte
b) NOTA CENSORIA – upis u niži stalež zbog nedolična ponašanja c) INFAMIA – gubitak časti
d) TURPITUDO – umanjenje časti pojedinca na osnovi javnog mnijenja


- ograničenja DJELATNE SPOSOBNOSTI: dob, spol, duševno zdravlje, rasipništvo

-dob: IMPUBERES (nedorasli)

a) INFANTI PROXIMII (0-7 god.) – potpuno djelatno nesposobni

b) INFANTI MAIORES (7-14/m, -12/ž) – ograničena djelatna sposobnost; mogu poduzimati pravne poslove koji im daju korist, ali ne i obvezujuće pravne poslove za koje moraju imati suglsnost TUTORA (INTERPOSITIO AUCTORITATIS, AUCTORITAS TUTORIS) u trenutku sklapanja.
PUBERES (dorasli) – potpuno djelatno sposobni


- LEX PLAETORIA – uvedena kazneno-pravna zaštita za puberes mlađe od 25.g.

CURATOR – posebna osoba koja svoju suglasnost daje potpuno neformalno naknadnim odobrenjem


KONCEPCIJA RIMSKE OBITELJI

PORODICA (FAMILIA) – skupina osoba koje su bilo po prirodi (potomci po rođenju), bilo po pravu (na temelju braka, adopcije ili adrogacije) podređene vlasti jednoga


SRODSTVO – određeni odnos između osoba zajedničkog podrijetla a) AGNATSKO – pripadnost istoj očinskoj vlasti
b) KOGNATSKO – srodnost i po očevoj i po majčinoj liniji (krvno srodstvo)




GERMANI – braća i sestre s istim ocem i majkom

CONSANGUINEI – braće i sestre s istim ocem

UTERINI – braća i sestre s istom majkom


- način određivanja srodstva (COMPUTATIO CIVILIS):

REGULA: TOT GRADUS, QUOT GENERATIONES – Koliko poroda, toliko stupnjeva.


- rimska porodica je nastala razbijanjem plemena (gensa)

CONSORTIUM (najranija desetljeća republike)

- veliki broj članova (braća s potomcima)

- zatvorena, naturalna kućna privreda uz minimalnu razmjenu dobara

- imovina u zajedničkom, nepodjeljenom vlasništvu članova


- jaka vlast porodičnog starješine – PATRIA POTESTAS nad svim podređenim članovima – PERSONAE ALIENI IURIS:
a) supruga iz MANUS – braka

b) adoptirani i adrogirani članovi c) osobe IN MANCIPIO
d) robovi

a, b, c, d – čine SUI – osobe u vlasti

PATER FAMILIAS ima pravo nad životom i smrću SUI-a  VITAE NECISQUE POTESTAS
- imovina u porodičnom vlasništvu – čine ju osobe i imovina(stvari, prava) PATRIA POTESTAS

1) pravo odlučivanja o životu i smrti članova obitelji – IUS VITAE NECISQUE

2) pravo prodaje djece – IUS VENDENDI

3) pravo traženja izručenja podređene djece od trećih koji su ih držali – IUS VINDICANDI

4) pristanak na sklapanje braka

5) odluka o izboru zvanja i zanimanja

6) pitanje emancipacije


REGULA: PATER VERO IS EST QUEM NUPTIAE DEMONSTRANT – Predmnijeva se da je muž otac djeteta.


- pod očinsku vlast ulazila su djeca rođenjem ali i naknadno, određenim pravnim poslovima:

a) ADROGATIO – stariji oblik usvojenja muškarca SUI IURIS koji je izgubivši taj status, zajedno s ostalim članovima svoje porodice i imovinom potpadao pod očinsku vlast adroganta. Adrogacija se obavljala pred COMITIA CURIATA (predsjedao je pontifex maximus), a kasnije pred 30 liktora – careva dozvola (za Dioklecijana)
b) ADOPTIO – oblik posinjenja osobe ALIENI IURIS čime se ne mijenja njen status, a nema ni prijenosa imovine.

- prestanak očinske vlasti podrazumijeva:

a) smrt pater familias (čime njegovi sinovi postaju osobe SUI IURIS kao i supruga iz MANUS

braka koja potpada pod tutorstvo)

b) CAPITIS DEMINUNTIO (gubitak slobode, građanstva,…)

c) EMANCIPACIJA – ustanova otpuštanja članova obitelji iz očinske vlasti. Očinska vlast prestaje ukoliko otac sina 3 puta proda. Emancipacija je inače svećenička interpretacija – mogućnost oslobađanja od očinske vlasti istodobnom trostrukom fiktivnom prodajom sina i istodobnom jednostrukom prodajom kćeri.
- u slučaju smrti pater familias, SUI (osobe u vlasti) stupaj u zajednicu pod imenom CONSORTIUM pod silom zakona (EX LEGE), te pravni posao svakog člana ima puni pravni učinak.


BRAK

- bitna su dva elementa;

1) faktična zajednica života muškarca i žene (objektivni element)

2) trajna namjera bračnih drugova da žive kao muž i žena – AFFECTIO MARITALIS (subjektivni element)
CONCUBINATUS – konkubinat – trajna zajednica života slobodnih osoba različita spola, ali bez affectio maritalis
CONTUBERNIUM – kontubernij – trajna zajednica života između robova ili između slobodne osobe i roba


- oblici braka s obzirom na MANUS:

a) brak CUM MANU – žena ulazi u agnatsku porodicu svojega muža – potpada pod njegovu vlast i time raskida agnatsku vezu sa svojom prirodnom porodicom.
b) Brak SINE MANU – žena ostaje i dalje vezana za svoju prirodnu porodicu

Rimski brak je bio društvena činjenica a ne civilnopravni odnos.


- oblici prijenosa vlasti nad ženom (oblici sklapanja braka):

a) CONFARREATIO – svečani sakralni akt – sjedinjavanje zaručnika po božanskom i ljudskom pravu. Privilegij patricija.
b) CÖEMPTIO – sklapanje braka u obliku prividne kupnje (mancipacije)

c) USUS – nakon godine dana zajedničkog života, žena bi potpala pod muževu vlast (dosjelost vlasti nad ženom). Ako je ženina agnatska obitelj željela spriječiti prijelaz vlasti, ona je svake godine morala boraviti 3 dana izvan muževe kuće.


POLOŽAJ ŽENE

a) žene imaju ograničenu djelatnu sposobnost

b) nemaju IUS SUFFRAGI – ne može sudjelovati u radu narodnih skupština, tj. glasati, niti IUS HONORUM – ne mogu obnašati dužnost magistrature
c) doživotno je pod nekom vlašću

d) civilnopravne poslove (ako je SUI IURIS) može obavljati samo uz suglasnost tutora


STVARNO PRAVO

- VLASNIŠTVO (DOMINIUM, PROPRIETAS) – daje ovlašteniku najpunija i isključiva prava korištenja i raspolaganja stvarima (potpuna i isključiva pravna vlast na tjelesnoj stvari). Djeluje prema svima – ERGA OMNES


- STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI (IURA IN RE ALIENA) – daju ovlašteniku samo ograničen opseg prava isključujući pravo raspolaganja.


VLASNIŠTVO


KVIRITSKO VLASNIŠTVO

– DOMINIUM EX IURE QUIRITIUM – potpuni (apsolutni) oblik vlasništva nad stvarima koji se prenosi sormalističkim pravnim poslovima: MANCIPATIO i IN IURE CESSIO


BONITARNO VLASNIŠTVO

– relativni oblik vlasništva koji se prenosi neformalno - TRADICIJOM. Protekom vremena dosjelosti prelazi u kviritsko vlasništvo. Osigurava ga pretor.


REGULE:

QUI IURE SUO UTITUR NEMINEM LAEDIT – Tko se služi svojim pravom nikoga ne oštećuje.

NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET – Nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ih sam ima.


Podjela stvari:

a) RES MANCIPI – stvari koje su se mogle prenositi na drugoga samo formalističkim i svečanim pravnim poslovima – mancipacijom i in iure cessiom. To su:
- italska zemljišta (nekad ager romanus)

- robovi, volovi, konji, mazge, magarci

- 4 stare poljske služnosti (iter, via, actus, aquaeductus)

b) RES NEC MANCIPI – ostale stvari nad kojim se vlasništvo prenosi neformalno – predajom, iz rike u ruku – TRADITIO

Stjecanje vlasništva:

1) ORIGINARNO – pravo se stječe samostalno – bez obzira na pravo prethodnika – USUCAPIO – dosjelost – stjecanje vlasništva neprekinutim posjedovanjem stvari u vrmenskom trajanju određenim zakonom.
2) DERIVATIVNO – pravo vlasništva izvodi se iz prava njegova prethodnika

(AUCTOR):

- MANCIPATIO – formalni način

- IN IURE CESSIO – formalni način

- TRADITIO – neformalni način

 ograničenje dosjelosti – a) stranac ne može dosjesti

b) dosjelošću se ne može steći vlasništvo nad ukradenom stvari sve dok ima to svojstvo


DERIVATIVNI NAČINI STJECANJA VLASNIŠTVA

MANCIPACIJA

- poseban, svečan i FORMALISTIČKI pravni posao:

a) prenošenja vlasništva nad res mancipi

b) za prijenos vlasti nad ženom (CÖEMPTIO)

c) za oslobađanje od očinske vlasti (EMANCIPATIO)

d) za NEXUM


- APSTRAKTNI pravni posao, ne vidi se razlog (CAUSA, IUSTUS TITULUS). Sklapa se pomoću bakra i mjedene vage (GESTA PER AES ET LIBRAM)


- uz prisustvo 5 svjedoka (punoljetnih rimskih građana) i čovjeka koji drži vagu (LIBRIPENS), stjecatelj drži stvar i govori: (primjer za stjecanje roba – vidi se po ovome HOMINEM):
HUNC EGO HOMINEM EX IURE QUIRITIUM MEUM ESSE AIO ISQUAE MIHI EMPTUS ESTO HOC AERATE AENEAQUE LIBRA – Tvrdim da je ovaj rob(čovjek) moj po kviritskom pravu, stoga neka mi bude predan bakrom i mjedenom vagom.
Pri čemu udara bakrom po vagi i daje ga prethodnom vlasniku.

- ako prethodnik nije vlasnik: stječe se relativno vlasništvo (obranjivo protiv svih osim protiv pravog kviritskog vl., te nakon 1 god. (za pokretnine), odnosno 2. god. (za nekretnine) se postaje kviritskim vlasnikom.
 formalistički, apstraktni, jednostrani pravni posao starog civilnog prava koji služi za prijenos vlasništva nad res mancipi.


IN IURE CESSIO

- APSTRAKTAN i FORMALISTIČKI pravni posao starog civilnog prava

- prenošenje civilnog vlasništva koje se moglo obaviti samo uz prisustvo MAGISTRATA.

- vlasništvo se prenosi nad stvarima RES MANCIPI i RES NEC MANCIPI

- u aktu pred magistratom stjecatelj izgovara riječi:

HUNC EGO HOMINEM EX IURE QUIRITIUM MEUM ESSE AIO

(HOMINEM – za slučaj prijenosa vlasništva nad robom)

- nakon toga, pretor pita drugu stanu (onu od koje se stječe) da li KONTRAVINDICIRA. Druga strana šuti.

- ovaj oblik prenošenja vlasništva pogodan je za prenošenje vlasništva nad netjelesnim stvarima, tj. pravima


TRADITIO

- neformalno stjecanje vlasništva

- u klasično doba pretežni, a po Justinijanu – jedini derivativni način stjecanja vlasništva koji se temelji na sporazumu stranaka
- podrijetlo vuče iz ius gentium

- kod RES NEC MANCIPI može se prenijeti KVIRITSKO vlasništvo, a kod RES MANCIPI dovodi samo do prijenosa posjeda – BONITARNO VLASNIŠTVO, koje se protekom UZUKAPIONOG ROKA može pretvoriti u KVIRITSKO vlasništvo.
- U sljedećim slučajevima PRIJENOS POSJEDA može biti ujedno i PRIJENOS VLASNIŠTVA:

a) TRADENT mora biti VLASNIK (zbog: NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET)
b) Mora postojati VOLJA obje stanke da PRENESU, odn. PRIME vlasništvo

c) Mora postojati opravdan, osnovan razlog – IUSTA CAUSA TRADITIONIS

- KAUZALAN (a ne apstraktan) PRAVNI POSAO


NASLJEDNO PRAVO

FAMILIA – heredij, kuća podignuta na herediju i one kuće koje su temelj vojničko seljačkoga gospodarstva, te osobe u očinskoj vlasti – SUI
PECUNIA – sva ostala imovina (ovce, koze) kojom vlasnik slobodno raspolaže


INTESTATNO (NEOPORUČNO) / ZAKONSKO NASLJEĐIVANJE Nasljedni redovi:
1) SUI HEREDES – osobe pod vlašću ostavitelja u trenutku smrti:

a) SUPRUGA u MANUS braku

b) DJECA – rođena, adrogirana i adoptirana c) UNUCI po načelu REPREZENTACIJE
- Navedeni spadaju u HEREDES NECESSARI – nisu se mogli odreći nasljedstva


2) PROXIMUS AGNATUS (od Zak.XII.pl) – ostaviteljeva braća i sestre, te njihovi potomci

- Samo prvi (najbliži) agnat, muški isključuju ženske nasljednike

- Navedeni spadaju u HERES VOLUNTARIUS


3) GENTILES (GENS) – pripadnici istog roda

nasljedni redovi;

prije Zakonika XII. ploča: po Zakoniku XII. ploča:

- najstariji muški SUUS - najstariji muški SUUS

- osoba posinjena ADOPCIJSKOM OPORUKOM - osoba posinjena ADOPCIJSKOM OPORUKOM

- GENS (određuje novog imaoca vlasti) - PROXIMUS AGNATUS (najbliži muškarac povezan s ostaviteljem nekad očinskom vlašću – najčešće brat)
- GENS


TESTAMENTARNO (OPORUČNO) NASLJEĐIVANJE

TESTAMENTUM (oporuka) – jednostrani formalistički pravni posao kojim ostavitelj određuje nasljednika svoje imovine
- odraz slobodne volje ostavitelja koju je mogao sve do svoje smrti mjenjati ili ukinuti vrste:
1) TESTAMENTUM COMITIIS CALATIS – oporuka predstavljena pred kurijatskim narodnim skupštinama koje saziva i kojima predsijeda PONTIFEX MAXIMUS
2) TESTAMENTUM IN PRONICTU – izvanredni oblik oporuke sastavljen u ratu


- najstarija oporuka imala je adopcijski karakter (slična kasnijoj adrogaciji)

teorije o oporuci – Bonfante – Arangio/Ruiz (v. Boras-Margetić, Rimsko pravo, str. 32-33)


REGULE:

LEX SPECIALIS DROGAT LEGI GENERALI – Poseban zakon ukida opći. DURA LEX, SED LEX – Oštar zakon, no zakon.
DA MIHI FACTUM, DABO TIBI IUS – Daj mi činjenice, dat ću ti pravo. IURA NOVIT CURIA – Sud poznaje pravo


OBVEZNO PRAVO
- pod pojmom obveze – OBLIGATIO (množ. OBLIGATIONES) – podrazumjeva se pravni odnos na osnovi kojeg je netko dužan ispuniti određenu činidbu drugoj strani koja je pak ovlaštena tražiti ispunjenje te činidbe.







- nastanak obveze iz:

- delikta – EX DELICTO

o CREDITOR – vjerovnik

o DEBITOR – dužnik

o DEBITUM – dug


- dozvoljenih radnji – EX CONTRACTU

OBLIGATIONES EX CONTRACTU / OBVEZE IZ KONTRAKATA

NEXUM

- FORMALISTIČKI pravni posao koji se odvija u obliku GESTA PER AES ET LIBRAM

- Jedna strana predaje drugoj na ISKORIŠTAVANJE (ne u vlasništvo) NOVAC ili neku drugu ZAMJENJIVU stvar (npr. žito), a druga stana se obvezuje vratiti primljeno u određenom roku, te stavlja na raspolaganje svoju radnu snagu
- Stari oblik zajma MUTUUM – predavanje u vlasništvo uz naknadu (EX MEO TUM FIT – od mojega postaje tvoje)
- Uvrštava se u VERBALNE KONTRAKTE (ugovore)budući da se pri njegovu sklapanju izgovara formula (nepoznatog sadržaja)
- Posljedica neispunjenja obveze bila je za dužnika osobito teška – potpadao bi pod vlast vjerovnika

- 326.god. uvodi se LEX POETELIA PAPIRIA – oslobađaju se dužnici iz NEXUMA i strogo se zabranjuje izvršenje kazne nad neurednim dužnicima


STIPULATIO
- FORMALISTIČKI, APSTRAKTNI, OBVEZNOPRAVNI POSAO koji nastaje pitanjem i sukladnim odgovorom.

- pitanje: SPONDES? (obećaješ li?)

- odgovor: SPONDEO! (obećajem!)

- npr. SPONDESNE MIHI CENTUM DARE? – SPONDEO! (Obećaješ li mi dati sto? – Obećajem!)


OBLIGATIONES EX DELICTO / OBVEZE IZ DELIKATA
- protupravna djela na osnovi kojih zbog povreda pravno zaštićenih dobara nastaju određene posljedice neovisno o volji počinitelja

o kazne ovise o društvenoj procjeni povrijeđenih dobara


- DELICTA PUBLICA – teža djela (CRIMINA) – država progoni i kažnjava javnom kaznom u posebnom javnom krivičnom postupku bez obzira na stav ili eventualni prijedlog oštećenoga.
- HOMMICIDIUM (ubojstvo) i PARRICIDIUM (ubojstvo oca obitelji)

- ubojstvo – oduzimanje tuđeg života koje je svjesno i namjerno

- za nehotično – žrtvovalo se ovna

- za hotimično – osveta, ukoliko nije došlo do nagodbe

- važan je subjektivni element

- DELICTA PRIVATA – delikti koje je progonio oštećeni pojedinac u civilnom postupku, a izrečena kazna ide u korist oštećenoga.
1) FURTUM (krađa) - oduzimanje stvari u najširem smislu:

- F. MANIFESTUM – očita krađa (počinitelj ulovljen na djelu)

- F. PROHIBITUM – kada je ukradena stvar pronađena pri svečanoj pretrazi

- F. CONCEPTUM – ukradena stvar pronađena u kući neformalnom pretragom

- F. OBLATUM – ukradena stvar podmetnuta u tuđu kuću i tamo pronađena

- F. NEC MANIFESTUM – obična (neočita) krađa


F. MANIFESTUM, F. PROHIBITUM – kazna krajnje strogo postupanje

F. CONCEPTUM, F. OBLATUM – kazna u trostrukoj vrijednosti ukradene stvari

F. NEC MANIFESTUM – kazna u dvostrukoj vrijednosti ukradene stvari


2) DAMNUM INIURIA DATUM (šteta nanijeta protupravno) – kažnjava se po LEX AQUILIA

- važno je da je šteta nanijeta AKTIVNO i DIREKTNO – DAMNUM CORPORE CORPORI DATUM – tijelom na tijelo
a) ADSTIPULATOR koji na štetu glavnog vjerovnika akceptilacijom oslobodi dužnika obveze – dužan je nadoknaditi iznos oproštenog duga
b) Za protupravno ubijanje tuđeg roba ili četveronožne životinje – plaća se najviša prometna vrijednost stvari u zadnjoj godini
Po Zak.XII.pl. – rob = slobodan čovijek (patrijarhalno ropstvo) Po Lex Aquilia – rob = životinja
c) za sva ostala protupravna oštećenja tuđih stvari – kazna u vrijednosti koju je stvar imala u najbližih 30 dana


REGULE:

NULLA POENA SINE LEGE, NULLUM CRIMEN SINE LEGE – Nema kazne bez zakona, nema kaznenog djela bez zakona.
NOXA CAPUT SEQUITUR – Šteta slijedi glavu. (ako delikt počini osoba u vlasti; odgovara osoba u čijoj je vlasti u vrijeme podizanja tužbe, a ne u vrijeme izvršenja delikta)

3) INIURIA (tjelesna povreda) – uništenje tjelesnog organa kažnjava se po TALIONSKOM NAČELU

- za slomljenu kost: 300 asa (slobodan čovjek) i 150 asa (za roba)

- manje tjelesne ozljede: paušalna kazna od 25 asa


PRETKLASIČNO I KLASIČNO PRAVO

IZVORI PRAVA

1) LEX DUODECIM TABULARUM (Zakonik XII. ploča)

2) LEGES (mali utjecaj)

3) SENATUS CONSULTA (senatska mišljenja) – u biti propisi koje preko senata (prividno) donosi sam car  ORATIONES (općeobvezni propisi) – govori što ih je pred senatom izgovarao carev izaslanik
4) CONSTITUTIONES PRINCIPUM (carske konstitucije) – narod je putem LEX DE IMPERIO sve ovlasti (pa i zakonodavne) prenio na vladara
a) EDICTA

b) MANDATA

c) DECRETA

d) RESCRIPTA

CODEX – zbirke carsckih konstitucija


IUS CIVILE – proizlazi iz zakona, plebiscita, mišljenja senata, carskih odluka i autoriteta pravnih stručnjaka


IUS HONORARIUM – skup pravnih normi što su ih PRETORI (kao pravosudni magistrati) i KURULSKI EDILI (kao magistrati nadležni za tržne poslove) stvarali radi primjene, popunjavanja i mijenjanja postojećeg IUS CIVILE u suglasju s načelom pravednosti – AEQUITAS.


EDICTUM TRALATICUM – dio edikta prethodnoh pretora koji je novi unosio u svoga. 130.g. – EDICTUM PERPETUUM – vječiti (trajni) edikt


REGULE:

FIAT IUSTITIA PEREAT MUNDUS – Neka se ostvari pravda, makar propao svijet

CASUM SENTIT DOMINUS – Vlasnik snosi slučaj


PRAVNE OSOBE

- pravni subjekt koji nije fizička osoba – socijalne institucije

1) UNIVERSITATES PERSONARUM – korporacije (udruženje fizičkih osoba)

2) UNIVERSITATES RERUM – zaklade (udruženje imovine)


KORPORACIJE (javnog prava):

1) S.P.Q.R. - RIMSKA DRŽAVA – Rimljani svoju državu smatraju kao imovinsko pravni subjekt na koji se primjenjuju odredbe javnog prava, te kao zajednicu rimskih građana
– PUPULUS ROMANUS

2) AERARIUM – imovina rimske države:

a) FISCUS – careva javna imovina na koju se primjenjuju odredbe javnog prava, ali s vremenom se shvaća kao državna imovina
b) PATRIMONIUM CAESARIS – careva privatna imovina

KORPORACIJE (privatnog prava): COLLEGIA, SODALITATES, SODALICIA


ZAKLADE – određena imovinska masa namijenjena nekoj društvenoj svrsi kojoj se priznaje svojstvo pravne osobe


STATUSNO PRAVO

STATUS CIVITATIS

- rimsko građansko pravo dosta se lako širi

- IUS GENTIUM – skup pravnih načela kojima se uređuje pravo za negrađane Rima

- Slobodni stanovnici koji žive izvan granica rimske države – HOSTES – BARBARI


PEREGRINI

- slobodni stanovnici rimske države koji nemaju rimsko građansko pravo
- po IUS CIVILE nemaju nikakva prava, ali se u poslovne odnose s Rimljanima mogu upuštati po načelima IUS GENTIUM

o PEREGRINI – dobrovoljno ušli u sastav rimske države

o PEREGRINI DEDITICII – pružali otpor


LATINI

1) LATINI PRISCI (LATINI VENTERES) – stanovnici latinskih općina u blizini Rima. Imaju IUS COMMERCII i IUS CONUBII
2) LATINI COLONIARI – stanovnici latinskih općina i siromašni rimski građani koji žive u kolonijama – imaju IUS COMMERCII
3) LATINI IUNIANI – oslobođenici na neformalan način. Žive kao slobodni, a umiru kao robovi – pretor ih štiti u njihovoj faktičnoj slobodi, ali njihova imovina nakon smrti ne prelazi na nasljednike, već se vraća gospodaru.


CONSTITUTIO ANTONIANA DE CIVITATE – 212.g. – edikt cara CARACALLE – svim slobodnim stanovnicima rimske države dodjeljuje se rimsko građansko pravo (najvjerojatnije bez PEREGRINI DEDITICII)


REGULE:

RES EXCIPIENDO FIT ACTOR – Tuženi postaje tužiteljem snagom prigovora. NEGATIVA NON PROBANTUR – Ono što se niječe ne treba dokazivati. TESTIS UNUS, TESTIS NULLUS – Jedan svjedok kao nijedan.

STATUS LIBERTATIS ROPSTVO
ROB – osoba koja nije pravni subjekt, ali može stjecati za svog gospodara.


načini postanka:

1) rođenjem od majke ropkinje

2) slučaj zarobljavanja neprijatelja

3) po kazni


civilni načini oslobođenja – MANUMISSIO:

1) M. VINDICTA – pred magistratom

2) M. CENSU – upis u knjigu građanstva

3) M. TESTAMENTARIA – oporučno oslobađanje


neformalni načini oslobađanja:

1) INTER AMICOS – među prijateljima

2) PER EPISTULAM – u obliku pisma

3) PER MENSAM – za stolom, pri objedu

4) IN ECCLESIA – u crkvi


- za civilno pravo rob je odgovoran (za delikt), ali ga se može tužiti tek po oslobođenju

- poslovna sposobnost robova: robova obveza djeluje kao naturalna – OBLIGATIO NATURALIS – obveza koja se može ispuniti, ali se ne može s uspjehom utužiti.


- PECULIUM – određena imovina koju rob može posjedovati, te s njom platiti svoje oslobođenje

- Vjerovnik tužbu može usmjeriti protiv imaoca vlasti (oca obitelji), a ne protiv osobe u vlasti (s kojom je eventualno sklopio ugovor) – ACTIONES ADIECTICIAE QUALITATIS:
1) ACTIO DE PECULIO – gospodar na tužbu odgovara do visine pekulija
2) ACTIO DE IN REM VERSO – gospodar odgovara do visine koristi koja je ušla u njegovu imovinu


stanja slična ropstvu:

1) IN CAUSA MANCIPI – slučaj prodaje ili izručenja putem noxe

2) ADDICTUS – osoba nad kojom je provedena ovrha (strogo izvršenje)

3) NEXUS – osoba u vlasti vjerovnika na temelju nexuma

4) AUCTORATI – osobe koje su se iznajmljivale poduzetniku gladijatorskih igara

5) STATULIBER – osoba koja je oslobođena pod suspenzivnim uvjetom

6) LIBER HOMO BONA FIDE SERVIENS – slobodni čovjek koji nekome služi u zabludi da je rob

STATUS FAMILIAE

SIN – (dijete u vlasti) ne može biti nosioc imovinskih prava (sve stječe za oca obitelji)

1) PECULIUM CASTRENSE – imovina koju sin stječe u vojsci i kojom slobodno raspolaže

2) PECULIUM QUASICASTRENSE – imovina stečena slobodnim aktivnostima (radom)

3) BONA ADVENTICIA – imovina dobivena na poklon (od Justinijana)


STARATELJSTVO TUTELA (tutorstvo)
TUTOR – upravitelj štićenikove (PUPILOVE) imovine

- u starije doba djeluje u vlastito ime – posao vrši u vlastitom interesu – svojim djelovanjem ne obvezuje pupila
- ako je pupil djelomično djelatno sposobanm daje mu svoju suglasnost – AUCTORITATIS INTERPOSITIO u trenu sklapanja pravnog posla.
- Prestanak: a) punoljetnost štićenika, b) smrt tutora, c) capitis deminuntio maxima/media tutora


Vrste:

1) TUTELA IMPUBERUM - nad nedoraslima – muške osobe sui iuris a) T. LEGITIMA – zakonsko tutorstvo
b) T. TESTAMENTARIA – oporučno tutorstvo

c) T. DATIVA – javna obveza (određuju magistrati)

2) TUTELA MULIERUM – nad ženama

tutor nema vlast nad ženom niti upravlja njenom imovinom, već daje odobrenja pri važnijim pravnim poslovima – AUCTORITAS TUTORIS


CURA (skrbništvo)

– zaštita imovinskih interesa odraslih osoba koje zbog određenih okolnosti nisu sposobne brinuti se o sebi.

a) CURA FURIOSI – skrbništvo nad duševno bolesnom osobom
b) CURA PRODIGI – skrbništvo nad osobom koja je patološki rasipnik
c) CURA VENTERES – skrbništvo nad začetkom (NASCITURUSOM)
d) CURA MINORUM – skrbništvo nad osobama do 25.g. života

BRAČNO PRAVO
- dva su elementa potrebna za MATRIMONIUM IUSTUM:

1) OBJEKTIVNI ELEMENT – faktična zajednica zajedničkog života muškarca i žene

2) SUBJEKTIVNI ELEMENT – trajna namjera, želja bračnih drugova da žive kao muž i žena – AFFECTIO MARITALIS


- druge trajnije zajednice muškarca i žene:

1) CONCUBINATUS (konkubinat) – trajna zajednica života slobodnih osoba različitog spola, ali bez AFFECTIO MARITALIS. Nema miraza. Djeca iz tog "braka" su "manje

vrijednosti" – smatrana su vanbračnom i sljedila su u svom pravnom položaju majku

(nisu bili zakonski nasljednici i nisu potpadali pod očinsku vlast)

2) CONTUBERNIUM (kontubernij) – trajna zajednica života između robova ili između roba i slobodne osobe. Djeca su u sličnom položaju kao i kod konkubinata.


- pretpostavke za valjan rimski brak:

1) postojanje prava na sklapanje braka – IUS CONUBII (imaju ga rimski građani i Latini prisci)
2) DJELATNA SPOSOBNOST (žena od 12.g., muški od 14.g.)

3) SUGLASNOST PATRIS FAMILIAS za osobe ALIENI IURIS

4) nepostojanje BRAČNIH SMETNJI:

a) APSOLUTNE (sa svim osobama) – postojeći brak

b) RELATIVNE (s određenim osobama) – krvno srodstvo (do

4. stupnja), brak tutora sa štićenicom do njene 25.g. i dok on položi račun o upravljanju njenom imovinom, udovica do razdoblja žalosti (10. mjeseci) – TEMPUS LUGENDI


- August donosi zakone nebi li popravio moralne prilike u rimskoj državi, spriječio razvode i potaknuo veći natalitet:
1) LEX IULIA DE ADULTERIIS – kažnjavanje preljuba i zabrana sklapanja braka između preljubnika
2) LEX IULIA DE MARITANDIS ORDINIBUS

3) LEX IULIA DE PAPIA POPAEA

2) i 3) – zajedno čine – LEX IULIA ET PAPIA POPAEA

o muškarci moraju stupiti u brak od navršene 25. do 60. godine života, a žene od 20. do 50.g.
o osobe u braku moraju imati djece (muškarci barem 1, a žene: a) u slobodi rođena – INGUENUA – barem 3, a b) oslobođenica – LIBERTINA – barem 4 djece)
o žene koje su rodile određen broj puta stjecale su IUS LIBERORUM

– bile su pošteđene tutorstva


- u slučaju sklapanja braka CUM MANU:

a) žena napušta svoju prirodnu, agnatsku porodicu, nestaje PATRIA POTESTAS njena oca ili djeda nad njom, te potpada pod očinsku vlast svoga muža ili njegovog oca.
b) Stječe socijalni položaj svoga muža

c) Ima zakonsko pravo nasljeđivanja u novoj obitelji, ali ga gubi u dotadašnjoj

d) Sva njezina imovina pripada mužu (odnosno osobi PATRI FAMILIAS nove obitelji)

- u slučaju sklapanja braka SINE MANU:

a) žena ostaje pod PATRIA POTESTAS oca vlasti dotadašnje obitelji, te zadržava zakonsko nasljedno pravo (kojega ne stječe u novoj obitelji)
b) žena samostalno upravlja svojom imovinom – PARAPHERNA

c) PRAESUMPTIO MUCIANA – pravna predmnijeva po kojoj se u dvojbi uzima da neka imovina pripada ,užu, a ne ženi (ukoliko se suprotno ne dokaže)
d) ZABRANA DAROVANJA (između bračnih drugova i čl. obitelji)
- 206.g. s ORATIO SEVERI – neopozvano darovanje postaje valjano smrću darovatelja

DOS (miraz)

- imovinski doprinos koji sama žena, nezin PATER FAMILIAS ili drugi srodnici daju mužu kako bi lakše snosio troškove kućanstva, a koji služi kako bi ženu opskrbio po prestanku braka
1) DOS PROFECTICIA – oblik miraza koji daje PATER FAMILIAS

2) DOS ADVENTICIA – oblik miraza koji potječe iz drugih izvora


- nakon smrti muža, miraz pripada ženi

- nakon smrti žene DOS PROFECTICIA vraća se njezinu ocu s time da muž ima pravo zadržati po 1/5 za svako dijete, dok DOS ADVENTICIA pripada mužu.
- u slučaju rastave, neovisno o ženinoj krivnji, miraz pripada njoj. S tim da muž može zadržati od 1/6 do ½

zbog djece – PROPTER LIBEROS, ili 1/6 zbog moralnih razloga (preljub žene) – PROPTER MORES


IMOVINSKO PRAVO

1) STVARNO PRAVO

2) OBVEZNO PRAVO

3) NASLJEDNO PRAVO


PRAVNI POSAO (NEGOTIUM, NEGOTIA) – očitovanje privatne volje u skladu s pravnim poretkom radi postizanja određenih pravnih učinaka


- vrste (NEGOTIA):

1) a) N. UNILATERALIA – jednostrani pr.pos. (potrebno je očitovanje volje jedne stane) b) N. BILATERALIA – dvostrani p.p. (potrebno je očitovanje volje dvije strane – suglasjom volja – potreban, ali ne uvijek i dovoljan sporazum – CONSENSUS. CONVENTIO)
- CONTRACTUS (ugovori) – svi ugovori su dvostrani pravni poslovi, jednostrano ili dvostrano obvezujući


2) a) N. ONEROSA – naplatni pravni poslovi (npr. kupoprodaja)

b) N. LUCRATIVA – besplatni pravni poslovi (npr. darovanje)


3) a) N. INTER VIVOS – p. poslovi među živima

b) N. MORTIS CAUSA – p. poslovi za slučaj smrti (izrada oporuke, darovanje za slučaj smrti)


4) a) APSTRAKTNI – ne vidi se pravi razlog zbog kojega se sklapa pravni posao (ne znači da ne postoji) (npr. stipulacija) – FORMALNI pravni poslovi – valjanost ovisi o formi)
b) KAUZALNI – vidi se pravni razlog (npr. kupoprodaja) – NEFORMALNI pravni poslovi – valjanost zavisi od ispravnosti kauze (npr. konsenzualni kontrakti – istražuje se prava volja stranaka)


SASTOJCI PRAVNOG POSLA

1) ESSENTIALIA NEGOTII – bitni elementi bez kojih uopće ne može nastati pravni posao (različiti od slučaja do slučaja) (npr. kupoprodaja – CONSENSUS o RES i PRETIUM /sporazum stranaka o predmetu i cijeni)
2) NATURALIA NEGOTII – prirodni elementi pravnog posla – uključeni u pravni posao samo ako su naročito uglavljeni. DISPOZITIVNE NORME – propisi koje stranke mogu, ako žele, ne primijeniti na svoj konkretan pr. Odnos (npr. odgovornost prodavača za mane kupljene stvari)
3) ACCIDENTALIA NEGOTII – slučajni elementi pravnog posla – strankama je prepušteno na volju da ih uključe ili ne: a) CONDICIO (uvijet), b) DIES (rok), c) MODUS (namet)


CONDICIO (uvijet)

- budući objektivno neizvjesni događaj o kojemu po volji stranke ovisi učinak pravnog posla

- nisu pravi uvjeti:

a) NUŽNI uvijet (npr. ako /netko/ umre) – sigurno će takva okolnost nastupiti pa ima učinak roka
b) NEPRAVI uvijet (npr. ako je jučer padala kiša) – ako se uvjetovana okolnost već dogodila, to je zapravo bezuvjetan pravni posao
c) NEMOGUĆI uvijet (npr. ako dotakneš nebo)

d) NEMORALNI i PRAVNO NEDOPUŠTENI uvijeti e) BESMISLENI uvijeti


- vrste uvijeta:

1) a) SUSPENZIVNI (ODGODNI) – odgađaju postanak i učinak pravnog posla b) REZOLUTIVNI (RASKIDNI) – posao se ukida nastupom uvijeta


2) a) AFIRMATIVNI – uvijet (okolnost) se ispunila

b) NEGATIVNI – uvijet je ispunjen kada postane sigurno da ne može doći do promjene koja je bila uvjetovana


3) a) POTESTATIVNI – ispunjenje ovisi o volji ovlaštenika

b) KAUZALNI – ispunjenje ovisi o objektivnim razlozima ili slučajevima, a ne o volji ovlaštenika
c) MIKSTNI – ispunjenje dijelom ovisi o volji ovlaštenika, a dijelom o volji treće osobe


-ACTUS LEGITIMI – (mancipacija, i iure cessija, hereditatis aditio…) – pravni poslovi uz koje se ne može staviti rok ili uvjet jer postaju NIŠTAVI, potpuno nevaljani.


-CONDICIO PENDET – VRIJEME PENDENCIJE – vrijeme prije ispunjenja

- CONDICIO EXISTIT – VRIJEME ISPUNJENJA

- CONDICIO DEFICIT – VRIJEME IZJALOVLJENJA


- LEGAT – dodijela imovinske koristi određenoj osobi na teret nasljednika


DIES (rok)

-uvijek izvjestan (odgađa ispunjenje obveze na određeno vrijeme) – budući događaj


- vrste rokova (I):

a) DIES A QUO – početni rok

b) DIES A QUEM – završni rok

- vrste rokova (II.)

a) DIES CERTUS AN ET CERTUS QUANDO – određeni rok (sigurno je da će se dogoditi i znamo kada – npr. 1. siječanj 2002.)
b) DIES CERTUS AN INCERTUS QUANDO – neodređeni (sigurno će početi teći, ali ne znamo kada – npr. nečija smrt)
c) DIES INCERTUS AN CERTUS QUANDO (ne zna se hoćeli početi teći, ali se zna kada bi to trebalo biti – npr. nečija punoljetnost)
d) DIES INCERTUS AN INCERTUS QUANDO (ne zna se hoće li početi teći niti kada bi to trebalo biti – npr. nečije diplomiranje)


REGULE:

DIES INTERPELLAT PRO HOMINE – Rok opominje umjesto čovjeka.

DIES A QUO NON COMPUTATUR IN TERMINO – Početni dan se ne računa u rok. DIES INCERTUS PRO CONDICIONE HABETUR – Neizvjesni rok drži se uvijetom.


MODUS (namet)

- uzgredna odredba kojom se u pravnom poslu ograničava ovlaštenika

- dodaje se samo lukrativnim (besplatnim) pravnim poslovima

- sili, ali ne odgađa učinak pravnog posla


VOLJA

- središnji element pravnog posla – bez odgovarajuće izjave volje pravni posao ne može nastati


- pravni poslovi s obzirom na očitovanje volje:

a) FORMALNI PRAVNI POSLOVI – pravni učinak određuje u kojem obliku volja mora biti očitovana
b) NEFORMALNI PRAVNI POSLOVI – stranke mogu svoju volju izraziti na

bilo koji način;

1) IZRIČITO (usmeno, pismeno, znacima)

2) PREŠUTNO (o postojanju volje zaključujemo iz ponašanja)  KONKLUDENTNIM RADNJAMA
ŠUTNJA se ne može smatrati pristajanjem na ponudu (problematično)


REGULE:

QUI TACET CONSESTIRE VIDETUR – Tko šuti, priznaje. (probl.)

NEMO INVITUS AGERE COGITUR – Nikoga se ne može siliti na djelovanje protiv njegove volje.

(osobito važno u oporukama)


- Ako je za neki pravni posao propisana pisana forma kao bitni element valjanosti tog pravnog posla, isprava se naziva – DISPOZITIVNA (npr. pretorska oporuka), a ako se radilo o neformalnom pravnom poslu, isprava će služiti samo za dokazivanje – DOKAZNA
1) TESTATIO – isprave stilizirane u 3. licu

2) CHIROGRAPHUM – isprave stilizirane u 1. licu (u doba principata ih je sastavljao pisar koji se time bavio kao obrtnik – TABELLIO)


REGULE:

AD PROBATIONEM – Radi dokazivanja (pravnog posla). AD SOLLEMNITATEM – Radi valjanosti (pravnog posla).


NESKLAD VOLJE I OČITOVANJA VOLJE

1) SVIJESNI

A) RESERVATIO MENTALIS (mentalna rezervacija) – dojam da se neki pravni posao želi sklopiti, a ustvari ne želi (ako je sklopljen - pravni posao je valjan)
B) Pravni posao sklopljen U ŠALI ILI NA POZORNICI – nije valjan

C) SIMULACIJA – stranke sklapaju ili poduzimaju pravni posao samo prividno (jer ga ne žele, ali kod trećih žele stvoriti dojam da je tak posao sklopljen)

2) NESVJESNI

A) ERROR (zabluda) – neispravna predodžba o činjenici bitnoj za pravni posao.

1) E. ESSENTIALIS – bitna zabluda – ima utjecaj na valjanost pravnog posla

2) E. IN CORPORE – zabluda o stvari – nevaljan pravni posao

3) E. IN SUBSTANTIA – zabluda o tvari – nevaljan pravni posao

4) E. IN NEGOTIO – zabluda o pravnom poslu

5) E. IN PERSONA – zabluda o osobi

6) E. IN NOMINIS – zabluda o imenu – valjan pravni posao

7) E. IN MOTIVO – zabluda o pobudi (utjecaj na valjanost u nasljednom pravu)

8) E. IN FACTI – zabluda o činjenicama – nevaljan pravni posao

9) E. IN IURIS – zabluda o pravu – nema utjecaja na pravni posao (iznimke kod maloljetnika i žena)


- Rimsko klasično pravo traži da zabluda bude neskrivljena.


REGULE:

IGNORANTIA FACTI EXCUSAT /NON NOCET – Nepoznavanje činjenica ispričava /ne šteti. IGNORANTIA IURIS NON EXCUSAT /NOCET – Nepoznavanje prava ne ispričava /šteti.


B) DISSENSUS (nesporazum) – neslaganje očitovanja protustranaka koje misle da su se složile, a nisu – NIŠTAVAN PRAVNI POSAO


(Kod trgovine sa RES SACRAE, RES SANCTAE i RES RELIGIOSE – RES EXTRA COMMERCIUM  pravni posao je NIŠTAVAN)


POBUDE

-zabluda u pobudi ne utječe na pravni posao (iznimka u nasljednom pravu; pravni posao je zbog zablude i pobude nevaljan)
1) DOLUS MALUS (prijevara) – zlonamjerno dovođenje drugoga u zabludu ili održavanje u zabludi da bi se tako od njega izvukla neka protupravna imovinska korist.
- po starom civilnom pravu nema utjecaja na pravni posao, ali pretorsko pravo pruži zaštitu putem:
a) ACTIO DOLI – tužba za naknadu izgubljenog (ide direktno protiv ugovora) u koju je umetnuta ACTIO ARBITRARIA – posebna klauzula po kojoj tuženi može izbijeći posljedice presude tako da prije presude izvrši činidbu za koju je tužen – naknada štete je u jednostrukom iznosu.
b) EXCEPTIO DOLI – prigovor na tužbu protiv protustranke koja je izvršila prijevaru c) RESTITUTIO IN INTEGRUM – povrat u prijašnje stanje

2) VIS AC METUS (sila i strah) – kojima je netko prisilio drugoga na sklapanje pravnog posla.

- po starom civilnom pravu ne poništavaju pravni posao, ali pretor dozvoljava povrat u prijašnje stanje puem:
a) ACTIO QUOD METUS CAUSA – koja je išla unutar godinu dana na naknadu štete u četverostrukoj vrijednosti nanijetog gubitka,
b) EXCEPTIO METUS – prigovor na tužbu protiv protustranke koja je vršila pritisak

(ucjenu) prilikom sklapanja pravnog posla

c) RESTITUTIO IN INTEGRUM – povrat u prijašnje stanje


NEVALJANOST PRAVNOG POSLA

-nedostatci:

a) SVOJSTVO STRANAKA (pravna i djelatna sposobnost)

b) SADRŽAJ PRAVNOG POSLA

c) Poštivanje određene FORME PRAVNOG POSLA


- nevaljani pravni poslovi:

1) NIŠTAVOST – pravni posao koji ne proizvodi pravne učinke zbog nekog bitnog nedostatka. Ništavost djeluje od samog momenta sklapanja pravnog posla – EX TUNC
- APSOLUTNA – SUDAC pazi po službenoj dužnosti

- RELATIVNA – STRANKE paze – posao je valjan tako dugo dok ovlaštena strana ne zatraži njegovo poništenje


2) POBOJNOST – pravni posao koji ima neke manje nedostatke zbog kojih se može proglasiti nevaljanim, ali samo po traženju stranke. Djeluje od trenutka pravomoćnosti presude – EX NUNC na osnovi istaknute okolnosti.


REGULE:

QUOD INITIO VITIOSUM EST, NON POTEST, TRACTU TEMPORIS CONVALESCERE – Što je od početka nevaljano, ne može se tijekom vremena ispraviti. (REGULA CATONIANA)
UTILE PER INUTILE NON VITIATUR – Korisno se nemože nekorisnim izopačiti. tj. Valjani dio pravnog posla ostaje na snazi unatoč nevaljanom dijelu.


SADRŽAJ PRAVNOG POSLA KAO RAZLOG NEVALJANOSTI
- nezakonit pravni posao nije uvijek NIŠTAVAN, već je to ovisilo od rješenja koje je predviđao dotični zakon:

1) LEX PERFECTA – pravni posao koji je sklopljen u sukobu s pravnom normom je NEVALJAN

2) LEX MINUS QUAM PERFECTA – ako se sklapa pravni posao u sukobu s pravnom normom, pravni posao OSTAJE NA SNAZI, ali postoje SANKCIJE ZA STRANKE koje su ga sklopile.

3) LEX IMPERFECTA – pravni posao koji se zaključuje, a u sukobu je s pravnom normom – OSTAJE NA SNAZI, ali NEMA NIKAKVIH POSLJEDICA ZA STRANKE  UPUTSTVO, a ne zakon.
4) LEX PLUS QUAM PERFECTA – ako se zaključi pravni posao u sukobu s pravnom normom, pravni posao je NIŠTAVAN i stranke se SANKCIONIRAJU.


- EDIKTOM Teodozijana II. i Valentinijana III. (439.g.) – svi zabranjeni pravni poslovi su ništavi. Kasnije je suženo na primjenu u slučaju kada nije bila propisana neka druga sankcija.


-staro civilno pravo priznavalo je samo ništavost, a do pojma pobojnosti došlo se postupno putem pretorskog prava
-nevaljanost pravnih poslova koji su učinjeni radi zaobilaženja zakona – IN FRAUDEM LEGIS:

- LEX FUFIA CANINIA (2.g.) – ograničava oporučno oslobađanje robova i određuje nevaljanost onih oporučnih odredaba kojima se htjelo izigrati taj zakon.


- KONVALIDACIJA – nevaljanost pravnog posla se može u nekim slučajevima ispraviti:

a) RATIHABICIJA – naknadno priznanje pravnog posla (po drugoj strani)

b) KONVERZIJA – odražavanjem sadržaja nevaljanog pravnog posla u nekom drugom pravnom poslu.


STRANKA I NJENO ZASTUPANJE

- kod pravnih poslova stranka mora imati PRAVNU i DJELATNU SPOSOBNOST (opće pretpostavke), te određeni INTERES za sklapanje pravnog posla. Svatko može sklapati pravne poslove koji se njega tiču.


- neposredno zastupanje nije dozvoljeno.

NUNTIUS – glasnik koji prenosi samo volju jedne stranke drugoj


- po pretorskom pravu: ako je treća osoba sklopila neki pravni posao s osobom u vlasti na osnovi naloga imaoca vlasti ili u vezi s pekulijem osobe u vlasti, ta će treća osoba moći podignuti tužbu protiv imaoca vlasti
– ACTIONES ADIECTICIE QUALITATIS


STVARNO PRAVO

1) VLASNIŠTVO (DOMINIUM, PROPRIETAS) – daje ovlašteniku najpunija i isključiva prava korištenja i raspolaganja stvarima
2) STVARNO PRAVO NA TUĐOJ STVARI (IURA IN RE ALIENA) – daje ovlašteniku samo ograničeni opseg prava, isključujući pravo raspolaganja (ABUSUS ili ABUTI)
a) SERVITUTES (služnosti)

b) EMPHITEUSIS (emfiteuza) – trajni, otuđivi i nasljedivi zakup poljoprivrednog zemljišta c) SUPERFICIES – pravo korištenja zgrade podignute na tuđem zemljištu
d) PIGNUS, HYPOTHECA (zalog)

-razlike između stvarnog i obveznog prava:

1) STVARNO PRAVO – subjektivno pravo ovlaštenika da na određeni način iskorištava određenu stvar uz negativnu dužnost drugih osoba da ga u tome ne smetaju.
2) OBVEZNO PRAVO (OBLIGATIO) – pravni odnos po kojemu je dužnik (DEBITOR) obvezan na neku činidbu prema vjerovniku (CREDITOR), te mu za neispunjenje odgovara svojom imovinom.


A) ACTIO IN REM – sudski postupak u vezi zaštite stvarnog prava koji ide za time da se utvrdi da netko ima pravo na određenu stvar.
- tuženi se pojavljuje samo kao slučajni protivnik (bilo koja osoba koja ometa ovlaštenika stvarnog prava u njegovom pravu iskorištavanja stvari o kojoj se radi)
Stvarno pravo je: a) APSOLUTNO – djeluje prema svakome (ERGA OMNES)

b) NEGATIVNO – sadrži negativan zahtjev da bilo koja osoba ne smeta ovlaštenika u vršenju njegovog stvarnog prava
B) ACTIO IN PERSONAM – sudski postupak u vezi zaštite obveznog prava.

- upravljen je prema točno određenoj osobi – dužniku (DEBITORU)

Obvezno pravo je: a) RELATIVNO – djeluje prema određenoj osobi, tj. između osoba

(INTER PARTES)

b) POZITIVNO – od te osobe se očekuje da izvrši neku činidbu


STVARI

1) a) TJELESNE (RES CORPORALES) – one koje se mogu osjetilima utvrditi (dotaći)

b) NETJELESNE (RES INCORPORALES) – one koje se sastoje od prava (apstraktni pojam) – do njih se može doći logičkim zaključivanjem


2) a) RES MANCIPI – stvari koje se na drugoga prenose samo formalističkim, svečanim pravnim aktima (mancipacija i in iure cessija):
- italska zemljišta (nekad AGER ROMANUS)

- robovi, volovi, konji, mazge, magarci

- četiri stare poljske služnosti (ITER, VIA, ACTUS I

AQUAEDUCTUS)

b) RES NEC MANCIPI – ostale stvari nad kojima je vlasništvo prenošeno neformalno, predajom iz ruke u ruku (tradicija)


3) a) RES IN PATRIMONIO – sve stvari koje mogu biti predmet privatne imovine pojedinog građanina
b) RES EXTRA PATRIMONIUM – stvari koje u određenom momentu nisu uključene u nečiju imovinu:
- RES DERELICTAE – napuštena stvar

- RES NULLIUS – ničija stvar

(obije se stječu na originaran način)


4) a) RES IN COMMERCIO – stvari u pravnom prometu

b) RES EXTRA COMMERCIUM – stvari izvan pravnog prometa

1. RES EXTRA COMMERCIUM HUMANI IURIS (stvari izvan pravnog prometa po ljudskom pravu)
A) RES COMMUNES OMNIUM – stvari koje po svojoj prirodi ne mogu biti predmet vlasništva pojedinca jer služe potrebama svih ljudi: (a) zrak (AËR), (b) tekuća voda (AQUA PROFLUENS), © more (MARE), (d) LITORA MARIS), a štiti ih pretor
B) RES PUBLICAE – stvari koje su u vlasništvu rimske države


2. RES EXTRA COMMERCIUM DIVINI IURIS (stvari izvan pravnog prometa po božanskom pravu)
A) RES SACRAE – stvari posvećene bogovima (hramovi)

B) RES RELIGIOSAE – stvari posvećene podzemnim bogovima, kultu pokojnika (grobovi)
C) RES SANCTAE – stvari pod posebnom zaštitom bogova

(gradski zidovi i vrata)


5) a) POKRETNE (RES MOBILES) – mogu se bez gubitka ili oštećenja svojih bitnih svojstava premjestiti s jednog na drugo mjesto
b) NEPOKRETNE (RES IMMOBILES) – ne mogu se bez gubitka ili oštećenja svojih bitnih svojstava premjestiti s jednog na drugo mjesto


6) a) ZAMJENJIVE (RES QUAE NUMERO, PONDERE, MENSURAM CONSISTANT) – stvari koje su određene brojem, mjerom, težinom (GENUS)
b) NEZAMJENJIVE – određene su individualno (SPECIES)


-ako zamjenjiva stvar propadne, dužnik se ne oslobađa obveze

-ako nezamjenjiva stvar propadne, dužnik se islobađa obveze zbog nemogućnosti činidbe

REGULA: AD IMPOSSIBILA NEMO TENETUR – Nitko nije obvezan na nemoguću činidbu.


7) a) RES QUAE USU CONSUMUNTUR – stvari koje se troše jednokratnom upotrebom (npr. vino)

b) REQ QUAE USU NON CONSUMUNTUR – stvari koje se ne troše jednokratnom upotrebom

(npr. prsten)


8) a) DJELJIVE (RES DIVISAE, DIVISIBILES) – stvari koje se mogu rastaviti na više djelova ili pojedinačnih stvari

b) NEDJELJIVE (RES INDIVISAE, INDIVISIBILES) – stvari koje se ne mogu rastaviti na više djelova ili pojedinačnih stvari


9) a) JEDNOSTAVNE – stvari koje se prema općem gledanju smatraju jednom cjelinom (greda, kamen)
b) SLOŽENE - stvari koje se sastoje iz više djelova (kuća, brod)

c) KOMPLEKSNE – stvari koje tek gospodarski ili pravno gledano čine cjelinu (stado ovaca, nasljedstvo)


10) PLODOVI (FRUCTUS) – oni djelovi stvari koji odvajanjem postaju samostalne stvari a) PENDENTES – oni koji su povezani s osnovnom stvari
b) SEPARATI – oni koji su se odvojili

- PERCEPTI – oni koji su ubrani

- PERCIPIENDI – oni koji tek treba da su proizvedeni ili iskorišteni

(neubrani, a trebalo ih je ubrati, ali su eventualno propali)

c) EXTANTES – oni koji još postoje d) CONSUMPTI


11) a) GLAVNE (npr. FUNDUS – poljoprivredno zemljište)

b) PERTINENCIJE – pripadak (npr. INSTRUMENTUM FUNDI – poljoprivredni alat)


REGULE:

ACCESSORIUM SEQUITUR PRINCIPALE – Pravilo po kojem pripadak ili pertinencija slijedi glavnu stvar ako protivno nije ugovoreno.
ACCESSIO CEDIT PRINCIPALI – Pertinencija dijeli pravnu sudbinu glavne stvari. GENUS PERIRE NON CENSETUR – Ne propadaj stvari određene po rodu (generične). SPECIES PERIT EI CUI DEBETUR – Individualno određena stvar propada na štetu vjerovnika.


POSSESSIO (posjed)

-faktično držanje neke stvari koje ima svoj odraz u pravu (pravni sustav pruža zaštitu posjedniku)

-DETENTIO (detencija) – puko držanje stvari (npr. za nekog trećega) – (sadrži samo CORPUS bez

ANIMUSA v. dalje)

-RETENTIO (retencija) – zadržavanje stvari (v. kod založnog prava)


-dva bitna elementa posjeda:

1) CORPUS – faktično držanje stvari

2) ANIMUS (POSSIDENDI) – namjera da se stvar zadrži za sebe

-u klasično doba pretor je štitio posjed posebnim hitnim pravnim sredstvima – INTERDIKTI bez obzira na to da li je posjednik imao pravo na posjed ili ne, tako se štite i osobe koje ne posjeduju za sebe, već za nekog
drugog:

1) PREKARIST – osoba koja je dobila stvar na besplatno korištenje do opoziva

2) SEKVESTAR – osoba kojoj su stvar povjerile stranke na čuvanje za vrijeme spora

3) ZALOŽNI VJEROVNIK – osoba koja drži stvar u zalogu do namirenja tražbine

Oni su posjednici iako imaju samo CORPUS bez ANIMUSA, tzv. NATURALIS POSSESSIO


-vrste posjeda:

1) POSSESSIO NATURALIS – obično, faktično držanje stvari (CORPUS) bez namjere da se ona zadrži za sebe (ANIMUS POSSIDENDI) – danas se takvo držanje naziva DETENCIJA – detentori su one osobe koje stvar drže u tuđe ime obično na osnovi nekog obveznopravnog posla – ne uživaju posjedovnu zaštitu.
2) POSSESSIO CIVILIS – zasniva se na pravnom razlogu (EX IUSTA CAUSA, EX IUSTUS TITULUS) – dovodi do stjecanja vlasništva TRADICIJOM i UZUKAPIJOM (dosjelošću) – POSSESSIO AD USUCAPIONEM
3) POSSESSIO AD INTERDICTA – posjed zaštićen pretorskim interdiktima koji sadrži oba bitna elementa: CORPUS i ANIMUS POSSIDENDI
- na interdiktnu zaštitu svi imaju pravo:

a) POSJEDNIK – VLASNIK

b) BONAE FIDEI POSSESSOR – posjednik koji je u dobroj vjeri stekao stvar od nevlasnika
c) MALAE FIDEI POSSESSOR – (npr. kradljivac) osoba koja je protupravno stekla stvar (u zloj vjeri) – ali samo protiv trećih (ne i protiv onoga od kojega je protupravno stekla stvar)
4) a) POSSESSIO VITIOSA – posjed stečen nasilno (VI), potajno (CLAM), ili na zamolbu do opoziva (PRECARIO)
b) POSSESSIO NON VITIOSA – posjed kod kojeg nema gore navedenih nedostataka u stjecanju
5) POSSESSIO IUSTA – POSSESSIO INIUSTA

6) a) POSSESSIO BONAE FIDEI – slučaj stjecanja posjeda od neovlaštene osobe ako je stjecatelj pri tome bio u oprostivoj zabludi (ne kad je u zabludu upao iz nepažnje)
b) POSSESSIO MALAE FIDEI – slučaj kada je stjecalac znao za nedostatke u pravima ili ovlaštenjima druge stranke ili je to mogao uz odgovarajuću pažnju, saznati.

- stjecanje posjeda:

1) ORIGINARNO

2) DERIVATIVNO – posljedica dogovora novog posjednika s dotadašnjim posjednikom: A) TRADITIO (predaja):
a) TRADITIO LONGA MANU – preuzimanje kupljenog zemljišta time što ga je prodavatelj pokazao s obližnjeg mjesta (CORPUS + ANIMUS)
b) SIMBOLIČKA TRADICIJA – različiti posredni načini (npr. preuzimanjem dijela stvari) – (CORPUS + ANIMUS)
c) TRADITIO BREVI MANU – dogovorom prodavatelja i kupca da kupljenu stvar koju je otprije držao kupac, on zadrži i ubuduće kao svoju. (u početku je DETENTOR, pa ima CORPUS, a ugovorom stječe ANIMUS)
B) CONSTITUTUM POSSESSIORUM – stjecanje posjeda običnim dogovorom, bez ikakve tradicije. (samo ANIMUS)


- posjed (POSSESSIO) je uz vrijeme (TEMPUS) jedna od pretpostavki dosjelosti.


REGULA:

MELIOR EST CONDITIO POSSIDENTIS – Bolji je položaj posjednika.


GUBITAK POSJEDA

-povezan s gubitkom jednog od konstituivnih elemenata posjeda (faktične vlasti ili posjednovne volje)

-pravilo da posjednik zadržava posjed i samom voljom (SOLO ANIMO) iako na stvari nije bio dugo fizički prisutan (slučaj zimskih i ljetnih pašnjaka)
- pukom voljom se ne može steći posjed

-posjed se gubi ako je stvar koja je predmet posjeda UNIŠTENA, UKRADENA, SILOM OTETA ILI IZGUBLJENA (a ne i SLUČAJNO ZAGUBLJENA)


ZAŠTITA POSJEDA

-iako posijed sam po sebi nije pravo, uživa pravnu zaštitu – posjedovni sporovi i postupak teže za uspostavom mirnog stanja, bez prizivanja prava na posijed.
-posjedovnu zaštitu pruža PRETOR svojim INTERDIKTIMA (hitnim pravnim sredstvima – nalozima, naređenjima) bez obzira da li je posjednik imao pravo na posijed ili ne – ako je pretor dao interdiktnu zaštitu nevlasniku, vlasnik je nakon toga mogao tužiti posjednika u vlasničkoj parnici (REI VINDICATIO)

-podjela INTERDIKATA;

1) INTERDICTA RETINENDAE POSSESSIONIS – PROHIBITORNI interdikti – služe za zaštitu posjeda od smetnji.
-učinci; zabrana daljnjeg smtanja, davanje garancija da do toga više neće doći, eventualna naknada štete.
-Upotreba im je ograničena na rok od 1 godine s time da se protek vremena ne računa od dana do dana, već prema mogućnosti stranke da traži pravnu zaštitu od pretora – TEMPUS UTILE
a) INTERDICTUM UTI POSSIDETIS – štiti posjed nad NEKRETNINAMA

-izdaje se na zahtjev jedne stranke, ali je upućen objema strankama – INTERDICTUM DUPLEX
-zaštićuje postojeće posjedovno stanje uz pretpostavku da nije nastalo na viciozan način (VI, CLAM, PRECARIO)
-štiti se posljednji posjednik (onaj koji je držao stvar u času izdavanja interdikta)

-ako je posjed nastao viciozno, ovaj interdikt nije više imao PROHIBITORNI, već RESTITUTORNI karakter. (posljednji posjednik bio je dužan vratiti stvar svom protivniku – EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS – prigovor u slučaju viciozno stečenog posjeda)
b) INTERDICTUM UTRUBI – štiti posjed nad POKRETNINAMA

-zaštitu je uživao posjednik koji je stvar, oko koje je izbio spor, držao duže vrijeme u protekloj godini dana (računajući unatrag od časa izdavanja interdikta)
-INTERDICTUM DUPLEX i sadrži EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS


2) INTERDICTA RECUPERANDAE POSSESSIONIS – RESTITUTORNI interdikti – služe za vraćanje oduzetog posijeda. INTERDICTA SIMPLICIA – samo je protiv jedne stranke uperen zahtjev da silom oduzeti posijed stvari vrati svome protivniku
a) INTERDICTUM DE VI – koristi se kada je posjednik lišen posjeda na nasilan način (ali ne oružanom silom), ali samo unutar 1 godine i uz pretpostavku nevicioznog posijeda u odnosu prema protivniku (sadrži EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS)
- nakon proteka 1 godine, izbačeni je od pretora dobivao redovitu zaštitu putem actio

IN FACTUM

b) INTERDICTUM DE VI ARMATA – koristi se kada je dotadašnji posjednik bio izbačen iz posjeda oružjem ili od gomile ljudi (robova)
- ne sadrži EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS (mogao se koristiti i protiv vlasnika koji je nasilno došao po svoje stvari)
- posljedica; bezuvjetna obveza vraćanja stvari dotadašnjem posjedniku

- nije vremenski ograničen

VLASNIŠTVO

-PLENA IN RE POTESTAS – pravo koje djeluje na sve

-DOMINIUM, PROPRIETAS - daje ovlašteniku najpunija i isključiva prava korištenja i raspolaganja stvarima


-vlasnička pravna ovlaštenja;

1) USUS – korištenje stvari na uobičajen način

2) FRUCTUS – ubiranje plodova od stvari

3) ABUSUS – raspolaganje stvarju (pa i otuđenje i uništenje – najšire i najvažnije pravo vlasnika)


-u klasično doba postoji samo 1 tip vlasništva dok su ostalo stvarna prava na tuđoj stvari

-vlasništvo – zbir ovlaštenja (USUS, FRUCTUS, ABUSUS)


-tipovi vlasništva;

1) DOMINIUM EX IURE QUIRITIUM – KVIRITSKO VLASNIŠTVO;

-može ga imati samo rimski građanin SUI IURIS, te iznimno Latin ili peregrin s IUS COMMERCII

-nad svim pokretninama i italskim zemljištima (FUNDI ITALICI)

-prijenos vlasništva se odvijao putem posebnog, formalističkog pravnog posla MANCIPATIO i IN IURE CESSIO
-potpuni (apsolutni) prijenos vlasništva


2) IN BONIS ESSE – BONITARNO VLASNIŠTVO;

-vlasništvo po pretorskom pravu koje je pripadalo istim osobama i stvarima kao i kviritsko vl., a do kojeg je došlo zbog nekog nedostatka prilikom prijenosa vlasništva (neformalna predaja – TRADITIO za RES MANCIPI  POSSESSIO CIVILIS – dolazi samo do prijenosa posjeda)
-POSSESSIO AD USUCAPIONEM – protekom vremena dosjelosti takvo bonitarno vlasništvo

prelazi u kviritsko


-Sredstva zaštite bonitarnog vlasništva;

a) EXCEPTIO – prigovor usmjeren protiv kviritskog vlasnika koji vlasničkom tužbom (REI VINDICATIO) zahtjeva vraćanje stvari
b) ACTIO – stjecatelj može tražiti vraćanje stvari od trećega ako mu je taj oduzeo prije isteka roka dosjelosti
- relativni oblik prijenosa vlasništva


3) VLASNIŠTVO NAD PROVINCIJALNIM ZEMLJIŠTIMA

-provincijalna zemljišta – AGER PUBLICUS – nema ni kviritskog ni bonitarnog vlasništva

-pojedinci koji se njima služe godišnje plaćaju iznos novca:

a) STIPENDIUM za senatske provincije – PR


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
25-08-2009 07:37 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Gotovi seminarski radovi PRAVO Maja 0 7,850 11-03-2012 09:33 PM
zadnja poruka: Maja
  Skripta - Histologija i anatomija erik_bananamen 0 2,471 26-05-2011 12:25 AM
zadnja poruka: erik_bananamen
  Osobine aluminijuma - skripta Dzemala 0 1,888 01-03-2011 12:15 AM
zadnja poruka: Dzemala
  Pravo konkurencije - ekonomija Vesnica 0 1,299 12-05-2010 09:21 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Pravo konkurencije - poslovno pravo Vesnica 0 1,841 11-05-2010 09:21 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: