Otkopavanje uglja u podzemnoj eksploataciji od davnina je predstavljalo jedan od glavnih problema kod projektovanja podzemnih rudnika (jama), kako sa tehnološkog aspekta tako i sa organizacije radova na dobijanju.
U novije vrijeme sve više je potreba za podzemnu eksploataciju zbog izrazitih dubina rudnih ležišta, reljefa terena i ostalih parametara koji zahtijevaju podzemno otkopavanje rude.
Raznovrsnost ležišta uglja podrazumijeva i niz tehničkih rješenja vezanih za dobijanje uglja , kao i ostalih mineralnih sirovina koje mogu da se eksploatišu ovom granom rudarstva. Razvijanje tehničkih riješenja u novije vrijeme u mnogome je pomoglo da se rudarstvo, kao privredna grana održi na zavidnom nivou sa tendencijom brzog razvoja.
Sva rješenja koja se primjenjuju na dobijanju i pored njihove tehničke i tehnološke opremljenosti, nisu sama po sebi namijenjena za sve tipove ležišta i projektovane metode otkopavanja, takođe i sam njihov izbor podrazumljeva dobro poznavanje rudarsko – geoloških uslova u samom ležištu, kao i sami zahtjevi tržišta za povećanim kapacitetima.
U RMU Banovići, jama "Omazići" od 1959 god. primjenjuje se „Radinska“ širokočelna otkopna metoda sa zarušavanjem krovine. Za ovaj tip ležišta, odbrana je kao najprihvatljivija s obzirom na uvjete ležišta i na debljinu ugljenog sloja koji se kreće i do 15 m. S obzirom na iskusta sa mehanizovanim širokočelnim dobijanjem koja su se odvijala u 70-tim godinama, ova metoda dala je pozitivne rezultate, a na bazi toga da mehanizovane širokočelne metode sa samohodnom podgradom nisu bile u potpunosti prilagođene ovim tipovima ležišta. Za to vrijeme, možda i jeste bila najprihvatlljivija, ali sa povećanom potražnjom za mineralnom sirovinim, dolazi do toga da ova metoda okopavanja sa svojim ciklusima i dosta složenom organizacijom rada ne može u potpunosti da odgovori zahtjevima tržišta.
Sadržaj:
REZIME; - 2 -
SUMARY; - 2 -
1. UVOD - 3 -
2 OSNOVNE KARAKTERISTIKE LEŽIŠTA - 5 -
2.1.1 Geološke karakteristike ležišta - 5 -
2.1.2. Hidrogeološke karakteristike ležišta - 6 -
2.1.3. Tektonika ležišta - 6 -
2.1.4. Geomehanička svojstva radne sredine - 6 -
2.1.5. Rezerve i kvalitet uglja - 8 -
2.1.6. Specifični eksploatacioni uslovi - 9 -
2.1.7. Gasonosnost ugljenog sloja - 9 -
2.1.8. Samozapaljivost uglja i pojave jamskih požara - 10 -
2.1.9. Eksplozivnost i zapaljivost ugljene prašine - 11 -
2.10 Prikaz postojećeg stanja radova u jami - 11 -
2.10.1 Otvaranje i razrada jame - 11 -
2.10.2 Primjenjene metode otkopavanja - 13 -
3 KLASIČNO ŠIROKOČELNO OTKOPAVANJE - 13 -
3.1.1 Tehnologija rada - 13 -
3.1.2 Formiranje širokog čela u početnoj fazi (kšč.) - 14 -
3.1.3 Dobivanje uglja - 15 -
4 PROIZVODNJA UGLJA NA ŠIROKIM ČELIMA - 23 -
4.1.1. Organizacija rada - 24 -
4.1.2. Produktivnost rada otkopnog polja - 25 -
5 ANALIZA SADAŠNJEG STANJA RADA NA ŠIROKOM ČELU - 28 -
6 DOSADAŠNJA ISKUSTVA PRIMJENE OPREME ZA MEHANIZOVANO OTKOPAVANJE - 31 -
6.1.1 Probni rad sa podgradom “DOWTY” - 31 -
6.1.2. Probni rad sa podgradom "STEPHANOISE" 2 ES 240 18/28 - 32 -
6.1.3. Probni rad sa podgradom SOW 15/26 PZ - 32 -
6.1.4. Uporedni pokazatelji „RADINSKE” i mehanizovane širokočelne metode otkopavanja - 33 -
7 LOKACIJA OP Z5 PREDVIĐENOG ZA OTKOPAVANJE - 35 -
7.1.1. Dimenzije otkopnog polja - 35 -
7.1.2. Otvaranje i priprema otkopnog polja Z5 - 36 -
8 OPREMA I ORGANIZACIJA RADA NA MEHANIZOVANOM ŠIROKOM ČELU PREDVIĐENOM ZA OP. Z5 - 38 -
8.1.1. Karakteristike opreme na mehanizovanom širokom čelu - 38 -
8.1.2. Tehnološki proces rada na mehanizovanom širokom čelu - 39 -
9 ZAKLJUČAK - 40 -
10 LITERATURA - 41 -
PREGLED KORIŠTENIH OZNAKA I SIMBOLA. - 42 -