Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
Oblast rashoda u budžetskom sistemu je nerazadvojiva od oblasti budžetskih(javnih) prihoda,te je kao takva u svakoj zemlji regulisana zakonom.Po samoj svojoj prirodi načina raspolaganja istim,ove oblasti su predmet brojnih spekulacija-ko ima pravo na prikupljanje prihoda,a ko na raspodelu i dr.Ne postoji država koja može opstati bez svojih prihoda,niti njeni stanovnici bez ravnomerno raspoređenih rashoda.Ove potrebe rešavaju političke,ekonomske, socijalne i pravne strukture na način koji bi trebao da bude svima u interesu.
Uređivanje budžetskih(javnih) prihoda i rashoda uređuje se Ustavom i zakonom.Budžetski rashodi se finansiraju iz budžeta

ržave,republike,kantona,grada ili opštine. Rashodi za koje se sredstva obezbeđuju u budžetu se mogu finansirati neposredno iz budžeta, preko budžetskih fondova i posebnih računa u skladu sa posebnim zakonima.
Za budžetske rashode za koje ne postoje dovoljna sredstva u budžetu donosi se poseban zakon-Zakon o javnom zaduživanju ili država za manje budžetske jedinice(opštine) donosi poseban zakon koji odrđuje posebne uslove i merila za dopunska sredstva.
POJAM,SUŠTINA I KARAKTERISTIKE BUDŽETSKIH RASHODA
Budžetski(javni)rashodi su istorijski vezani za državu i njene funkcije.Povećana uloga države je zahtevala i povećanje troškova u budžetu,što je izazvalo sve veće interesovanje ekonomskih,a posebno finansijskih teoretičara za ova pitanja.Budžetski rashodi su neodvojivo vezani za funkcije države i javljaju se kao njihov pratilac.
U literaturi postoje različite definicije javnih rashoda,ali se najprikladnijom smatra ona po kojoj su oni izdaci države i drugih javno-pravnih subjekata za podmirenje kolektivih potreba u javnom interesu društva.Dakle,budžetski rashodi prestavljaju upotrebu,odnosno trošenje za kolektivne potrebe finansijskih sredstava koja su ostvarena ubiranjem javnih prihoda.
Pored termina budžetski i jasvni rashodi,upotrebljava se i termin državni rashodi. Terminom državni se naglašava uloga države u trošenju prikupljanih srestava za izvršavanje njenih funkcija.
Budžetski rashodi su,kao što je istaknuto usko poezani sa javnim prihodima,jer su javni prihodi izvor finansiranja društvenih potreba preko budžetskih rashoda.Oni služe za podmirenje potreba određene države.Te potrebe mogu biti raličite po obimu i strukturi.Najčešće potrebe koje se podmiruju preko javnih rashoda mogu se svrstati u tri grupe. To su:
A)opšte potrebe
-potrebe državne administracije
-untrašnja i spoljna bezbednost(finansiranje vojske i policije)
B)zajedničke potrebe
-obrazovanje
-kultura
-nauka
-socijalno osiguranje i sl.
C)potrebe ekonomske prirode države
-državne intervencije u poljoprivredi
-državne intervencije u spoljnoekonmskim odnosima
-investicije u infrastrukturi
U skladu sa navedenim,spoznaje se činjenica da sve teorije i definicije polaze od dve osnovne teze:prva je da,javni rashodi slže za podmirenje javnih potreba,a druga da,u savremenim uslovima,budžetski rashodi su po pravilu iraženi u novcu.Ove dve teze ujedno i predstavljaju osnovne karakterisitike budžetskih rashoda.Zbog čega su ovo dve bitne karakteristike pojasniće se u nastavku ovog rada.
Prva karakteristika budžetskih rashoda jeste bitna,jer ona pokazuje osnovni cilj budžetskih rashoda,a to je zadovoljenje javnih potreba,što dalje dovodi do osnovnog momenta razgraničenja jvnih rashoda od rashoda privatnih lica.Dok se rashodi privatnih lica vrše u cilju zadovoljenja ličnih potreba,odnosno potreba pojedinaca,javni rashodi predstavljaju trošenje radi zadovoljavanja opštih(javnih)potreba.