Proglašenje nestalog lica za umrlo
Isto dejstvo kao faktička smrt proizvodi i sudsko proglašenje nestalog lica za umrlo. Nestalim se smatraju lica o čijem životu odnosno smrti postoji neizvesnost, i po tome se razlikuju od odsutnih lica, čije prebivalište (boravište) nije poznato, ali za koja se pretpostavlja da su u životu. Lice koje se radi ostvarivanja svojih prava (naslednik) poziva na nečiju smrt, mora pokrenuti sudski postupak i ishoditi rešenje kojim se nestalo lice proglašava za umrlo. Za umrlo se može proglasiti lice:
1) o čijem životu za poslednjih 5 godina nije bilo nikakvih vesti, a od čijeg je rođenja proteklo 70 godina;
2) o čijem životu za poslednjih 5 godina nije bilo nikakvih vesti, a okolnosti pod kojima je nestalo čine verovatnim da više nije u životu;
3) koje je nestalo u toku rata u vezi sa ratnim događajima, a o čijem životu nije bilo nikakvih vesti za godinu dana od prestanka neprijateljstva;
4) koje je nestalo u brodolomu, saobraćajnoj nesreći, požaru, poplavi, zemljotresu ili kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o čijem životu nije bilo nikakvih vesti za 6 meseci od dana prestanka opasnosti. U rešenju kojim se, posle sprovedenog postupka, nestalo lice proglašava za umrlo označiće se dan, a po mogućnosti i čas, koji se smatra kao vreme smrti nestalog, a ako se taj dan ne može utvrditi, smatra se da je smrt nastupila prvog dana po proteku rokova posle kojih se može pokrenuti postupak proglašenja za umrlo.
Rešenje o proglašenju nestalog lica za umrlo sadrži oborivu pretpostavku o smrti, tako da ukoliko se dokaže da je lice koje je proglašeno za umrlo i dalje u životu, sud će ranije doneto rešenje ukinuti.
Kada se ukine rešenje o proglašenju lica za umrlo to nema uticaja na prestanak braka, on je konačan, bez obzira da li je „preživeli“ bračni drug u međuvremenu stupio u novi brak ili nije. Raniji brak se ne uspostavlja automatski, ali bivši supružnici po opštim pravilima mogu zaključiti novi brak.
U slučaju naslednika od njihove savesnosti zavisi kako se sa njima postupa. Savesni naslednik vraća ono što se kod njega zateklo i u stanju u kojem se nalazi, on ne duguje naknadu za smanjenu vrednost stvari usled upotrebe, ni naknadu za otuđene i potrošene stvari i plodove. Nesavesni naslednik, koji je znao ili morao znati da je lice proglašeno za umrlo u životu, duguje ne samo ono što se zateklo kod njega, već i naknadu za smanjenje vrednosti stvari usled njihove upotrebe, kao i naknadu za sve otuđene i potrošene stvari, kao i naknadu za propuštene plodove.
Činjenica smrti upisuje se u matične knjige, posle čega izvod iz njih služi kao dokaz da to lice nije u životu.
14. Komorijenti
Komorijenti su lica nastradala u istoj životnoj opasnosti (zemljotresu, brodolomu). Ako se stvarni redosled smrti ne može utvrditi, uzima se da je smrt nastupila istovremeno. Tačno vreme nastupanja smrti bitno je za nasleđivanje, s obzirom da se kao naslednik može pojaviti samo lice koje je nadživelo ostavioca (dekujusa).
15. Lišavanje poslovne sposobnost
Punoletno lice koje je sa 18 godina steklo poslovnu sposobnost, može kasnije biti lišeno poslovne sposobnosti ako postane nesposobno za rasuđivanje ili svojim postupcima ugrožava svoja prava i interese, ili prava i interese drugih lica (usled duševne bolesti, duševne zaostalosti, zloupotrebe alkohola ili opojnih sredstava, staračke iznemoglosti ili drugih razloga).
Stepen lišenja poslovne sposobnosti (potpuno ili delimično) zavisi od toga u kojoj meri je ispoljena nesposobnost za rasuđivanje a ne od razloga iz kojeg je do nje došlo. Ovakva lica stavljaju se pod starateljstvo, pri čemu staralac lica koje je potpuno lišeno poslovne sposobnosti ima dužnosti i prava staraoca maloletnog lica koje nije navršilo 14 godina, a staralac lica koje je delimično lišeno poslovne sposobnosti ima dužnosti i prava staraoca maloletnog lica koje je navršilo 14 godina.
Ugovori i drugi poslovi lica lišenog poslovne sposobnosti nevažeći su, isto pravilo važi i za poslove koji su zaključeni pošto su prestali razlozi za lišenje poslovne sposobnosti ili u toku tzv. „svetlih perioda“, tj. stanja u kojima je ovakvo lice svesno svojih postupaka. Iz razloga pravne sigurnosti ne može se dokazivati njegova sposobnost za rasuđivanje i tako ishoditi valjanost zaključenog pravnog posla, sve dok mu sudskom odlukom ne bude vraćena poslovna sposobnost.
Može se dokazivati da jedno lice koje nije lišeno poslovne sposobnosti bilo nesposobno za rasuđivanje u vreme zaključivanja pravnog posla, i iz tog razloga ishoditi poništenje posla.
16. Parnična sposobnost = poslovna sposobnost
17. Deliktna sposobnost
Deliktna sposobnost u građanskom pravu predstavlja mogućnost da se lično odgovara za prouzrokovanu štetu, nezavisno od toga da li istovremeno postoji i krivična odgovornost. U našem pravu ona se stiče sa navršenih 14 godina, ali se pri tome pravi razlika: maloletnici do navršene sedme godine su apsolutno deliktno nesposobni, a za štetu koju prouzrokuju odgovaraju njihovi roditelji, dok maloletnici između sedme i četrnaeste godine odgovaraju ovojom imovinom ako se dokaže da su u vreme prouzrokovanja štete bili svesni svojih postupaka. Deliktna sposobnost predstavlja pravnu izloženost sankciji, koja je po svojoj prirodi imovinska i sastoji se u obavezi naknade štete.
18. Državljanstvo, prebivalište i boravište
Državljanstvo
Državljanstvo je pripadnost pojedinca, domaćeg državljanina, određenom državnopravnom poretku. Sa jedne strane ogleda se u obavezama koje ima prema njoj, a sa druge strane što su mu dostupna sva prava koja taj pravni poredak poznaje, pri čemu se neka stiču automatski (rođenjem ili dostizanjem određenog uzrasta) a druga pod opštim uslovima jednakim za sve. Lica koja nemaju status domaćih državljana, bilo da su strani državljani ili apartidi (lica bez državljanstva) nazivaju se strancima.
Dostupnost strancima prava se dele u tri grupe:
1) opšta - prava koja su podjednako dostupna domaćim državljanima i strancima na domaćoj teritoriji (npr. pravo svojine na pokretnostima);
2) prava relativno rezervisana za domaće državljane, koja stranci mogu sticati pod određenim uslovima (npr. da su stalno nastanjeni na domaćoj teritoriji);
3) prava koja su isključivo vezana za domaće državljane i koja stranci nikako ne mogu sticati (npr. aktivno biračko pravo).
Prebivalište
Prebivalište je zakonsko sedište fizičkog lica, mesto u kojem je ono u očima zakona stalno prisutno, bez obzira da li trenutno (povremeno) faktički boravi negde drugde. Putem prebivališta pojedinac se pravno vezuje za određeno mesto.
Prema zakonskoj definiciji, prebivalište je mesto u kome se građanin nastanio sa namerom da u njemu stalno živi. Nastanjenje u određenom mestu samo po sebi nije dovoljno, već je potrebna i namera da se u njemu stalno živi, a ona se ispoljava ne samo formalno (kroz prijavu nadležnim vlastima) već i posredno, kroz zasnivanje raznovrsnih životnih odnosa (porodičnih, društvenih, profesionalnih, ekonomskih).
U našem pravu građanin može imati samo jedno prebivalište. Deca dobijaju i slede prebivalište svojih roditelja, sve do punolestva, posle čega se primenjuju opšta pravila. To proizilazi iz činjenice da su deca tamo gde i roditelji, kao i iz propisa koji predviđaju obavezu građana da prijave ne samo sopstveno već i prebivalište svoje maloletne dece.
Boravište
Boravište je mesto u kome građanin privremeno boravi van svog prebivališta.
Lično ime
Lično ime je stalan naziv pojedinca (fizičkog lica), koji služi njegovom razlikovanju od drugih pojedinaca.
U našem pravu lično ime se sastoji od: 1) prezimena (porodičnog imena), kojim se izražava pripadnost određenoj porodičnoj zajednici; 2) imena (ime u užem smislu), kojim se pojedinac individualizuje unutar porodične zajednice.
Lično ime deteta određuju roditelji sporazumno, samo je njihova sloboda ograničena propisom prema kojem „ dete dobija prezime prema prezimenu jednog ili oba roditelja“. U izboru imena (u užem smislu) roditelji su načelno slobodni, s tim što zakon zabranjuje određivanje pogrdnih imena, imena kojim se vređa moral ili su u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine.
Stupanje u brak može ali ne mora imati za posledicu promenu prezimena, što zavisi od sporazuma supružnika, koji u tom pogledu mogu da izaberu jednu od više mogućnosti: 1) da svako zadrži svoje ranije prezime;
2) da za zajedničko uzmu prezime jednog ili drugog od njih;
3) da svako svom prezimenu doda prezime onog drugog;
4) da svako uzme prezime onog drugog i doda svoje. Po prestanku braka supružnik može zadržati prezime koje je nosio u braku ili uzeti ono koje je imao pre stupanja u brak.
Građanin ima pravo da promeni lično ime, u celosti ili samo ime ili samo prezime. Promena ličnog imena neće se odobriti:
1) licu protiv koga se vodi krivični postupak radi izbegavanja zakonom utvrđenih obaveza;
2) promena u pogrdno ime ili prezime, u ime ili prezime kojim se vređa moral ili koje je u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine;
3) promena prezimena maloletnog lica ako bi se novo prezime razlikovalo od prezimena njegovih roditelja ili usvojioca.
Pravo na ime je lične prirode (neimovinsko je i neprenosivo); stiče se upisom u matične knjige; nezastarivo je; deluje prema svim trećim licima; svako je dužan da se služi svojim ličnim imenom.
Matične knjige su javne knjige koje sadrže podatke od značaja za pravni položaj fizičkih lica, ili javne knjige o ličnim stanjima građana. Organizovane su po užim područjima (matičnim područjima) koje određuje skupština opštine za svako naseljeno mesto zasebno, a vodi ih ovlašćeni radnik (matičar). On je dužan da upis izvrši bez odlaganja, da izvršeni upis pročita licu koje prijavljuje činjenicu, odnosno svedocima, i da to potvrdi u knjizi. Upis potpisuje lice koje je prijavilo činjenice, svedoci i matičar.
One imaju snagu javnih isprava i pravo uvida u njih imaju sva pravno zainteresovana lica, a svakom zainteresovanom licu mora se na njegov zahtev izdati izvod, odn. uverenje o podacima koje sadrže.
Prema vrsti činjenica odnosno podataka koji se u njih upisuju, postoje:
1)matična knjiga rođenih;
2) matična knjiga venčanih;
3) matična knjiga umrlih.
lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad
PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>>
SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi
LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
|