Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Dinamični proces u okviru kojeg se jednoćelijski ljudski zigot razvija u odraslog čoveka od 100 biliona ćelija je verovatno najfascinantniji fenomen prirode. Naučno je dokazano da se mnoge od rutinskih funkcija koje ljudski organizam obavlja uspostavljaju za vreme trudnoće - često mnogo pre samog rođenja. Na period razvoja pre rođenja se sve više gleda kao na vreme pripreme, za koje nastajuće ljudsko biće stiče sve one strukture i usavršava sve one mnogobrojne sposobnosti koje su neophodne za preživljavanje nakon rođenja. Ljudska trudnoća po pravilu traje otprilike 38 nedelja, računajući pri tome vremenski period od trenutka oplodnje, odnosno začeća, pa do rođenja.
Prvih 8 nedelja nakon oplodnje, nastajuće ljudsko biće se naziva embrion, što znači "iznutra rastuće". U tom periodu, koji se naziva embrionalni period, dolazi do formiranja najvećeg dela sistema ljudskog organizma. Po završetku tih prvih 8 nedelja, pa sve do kraja trudnoće, "nastajuće ljudsko biće se naziva fetus", što znači "nerođeno potomstvo". U tom periodu, koji se naziva fetalni period, telo izrasta i sistemi počinju da funkcionišu.
Ključne reči : prenatalni period, začeće, prenatalni razvoj, dete, plod, porođaj ...
...Potrebno je istaći da je za buduće roditeljstvo neophodna emocionalna priprema supružnika. Emocionalna stabilnost budućih roditelja utiče na to kako će se trudnica osećati, ali uticaja će imati i na psihički razvoj bebe. Proučavanje prenatalnog perioda je značajno zbog novih saznanja vezanih za tu oblast kao i zbog mogućnosti otkrivanja uzroka anomalija koje se javljaju u ovom periodu. Poznato je da na rast ploda utiču nasledna osnova, nivo hranljivih materija, kao i dopremanje ovih materija do posteljice, stanje krvotoka majke, mogućnost fetusa da iskoristi ove materije. Dakle, ako neki od ovih uslova nije ispunjen možemo imati uvid u moguće posledice po razvoj ploda. Tokom perioda trudnoće, trudnica je sklona lakom oboljevanju, njen organizam se teško brani od zaraza i bolesti jer mu je otpornost znamo smanjena. Takođe, plod može biti oštećen uticajem naslednih elemenata, ali je i osetljiv na promene unutar majčinog organizma. Patološke manifestacije imaju veoma teške posledice, a nazivamo ih embriopatije i fetopatije.
Zbog svega ovoga treba savetovati trudnicama da izbegavaju nedovoljno ispitane hemijske materije i da ne uzimaju bilo kakve lekove, a naročito u prva tri meseca trudnoće. Plod je podložan oštećenjima ako majka ne unosi dovoljno vitamina, takode neki hormonski poremećaji mogu negativno da se odraze na embrion, a još češće na fetus...
S A D R Ž A J
1 UVOD 4
2 FIZIOLOŠKA STRANA ZAČEĆA 5
2.1 Zavisnost nasleđa od oba roditelja 6
2.2 Uticaj nasleđa na psihički razvoj 6
2.2.1 Nativizam 6
2.2.2 Empirizam 6
2.2.3 Komplementaran odnos nasleđa i sredine 7
2.3 Od čega zavisi pol deteta 7
3 PRENATALNI RAZVOJ 7
3.1 Intrauterini razvoj ploda i njegove osobenosti 8
3.2 Periodi prenatalnog razvoja 8
3.2.1 Faza ovuma 8
3.2.2 Embrionalni period 8
3.2.3 Faza fetusa 9
3.3 Metode ispitivanja prenatalnog perioda 9
4 SENZOMOTORNA OSETLJIVOST I MOGUĆNOST FORMIRANJA USLOVNOG REFLEKSA 11
4.1 Mogućnost „učenja" u prenatalnom periodu 12
5 POREMEĆAJI U TOKU RAZVOJA PLODA 12
5.1 Embriopatije 12
5.2 Fetopatije 13
6 POVOLJNI I NEPOVOLJNI ČINIOCI PRENATALNOG RAZVOJA DETETA 13
7 PSIHIČKI RAZVOJ TRUDNICE 13
8 POROĐAJ 14
9 ZAKLJUČAK 15
10 LITERATURA 16