Pravna lica
Organizacija koja je nosilac prava i obaveza u građanskopravnim odnosima naziva se pravno lice. Da bi organizacija bila pravno lice neophodno je da je:
1) pravno urediva;
2) pravno dopustiva;
3) da može sticati prava i obaveze.
Kad se ispune sva tri uslova nastaje pravno lice.
Pravna lica mogu postati samo organizacije koje jesu ili bi mogle i trebalo bi da budu pravno uređene. Ako nisu takve ne dobijaju status pravnog lica (npr. kafansko društvo, izletnička družina, grupa penzionera koja se sastaje u parku...). Ali ni sve pravnouredive organizacije nisu pravna lica, npr.: ortakluk, porodična zadruga, suvlasništvo, grupa za vežbe...
Pravna lica mogu postati samo pravnouredive organizacije koje su uređene na pozitivan način: pravno dopuštene. Ako su pravom zabranjene, ne dobijaju status pravnog lica (npr. zločinačko udruženje, politička stranka koja se finansira iz inostranstva...). Ali ni sve pravnodopuštene organizacije nisu pravna lica, npr.: bračna zajednica, porodično domaćinstvo, porodična stambena zgrada...
Od pravnouredivih i pravnodopuštenih organizacija samo one postaju pravna lica, kojima pravni poredak prizna mogućnost da stiču prava i obaveze. Pravni poredak određuje vrste organizacija koje mogu biti pravna lica: preduzeća, zadužbine, fondovi, fakulteti, zadruge, opštine, radnje, udruženja građana, sstambene zgrade u društvenpj svpjini i dr.
Organizacija je pravno lice ako je pravno sposobna odnosno pravno lice je organizacija koja je prano sposobna. Pravna sposobnost organizacije predstavlja sposobnost organizacije da ima svoja prava i obaveze.
Ako je organizacija pravno lice, sama organizacija je imalac prava i obaveza, a nisu to njeni osnivači i učesnici. NJoj, a ne njima, pripadaju prava i obaveze. Pravno lice nastaje, postoji, funkcioniše i prestaje nezavisno od svojih osnivača i učesnika. Organizacija vodi odvojen, samostalan pravni život.
Pravna razdvojenost i samostalnost ispoljava se u sledećem:
1) imovinska i neimovinska prava i obaveze, koja pravni poredak priznaje organizaciji, pripadaju njoj samoj i samo njoj, a nisu ujedno prava i obaveze njenih osnivača i učesnika (npr. zgrada preduzeća nije direktorova...);
2) kada organizacija tuži ili je tužena, stranka u postupku nisu njeni osnivači i učesnici;
3) organizacija odgovara samo za svoje obaveze, samo svojim poveriocima i samo svojom imovinom, a tako isto i njeni osnivači i učesnici;
4) pravne radnje koje učesnici organizacije preduzmu kao delovi organizacije, računaju se samo njoj, a za njih ne proizvode pravna dejstva (npr. ako lekar nestručno leči pacijenta, bolnica mu duguje naknadu štete...);
5) ime, sedište i državljanstvo organizacije ne određuje se po osnivačima i učesnicima;
6) u javnim registrima vode se prava i obaveze na ime organizacije, a ne njenih članova i učesnika;
7) organizacija ne prestaje niti se menja usled smrti, izmene, isključenja i sl. osnivača i učesnika. Prestaje i menja se iz razloga koji se tiču nje same (zbog zabrane rada, neuspešnog poslovanja, ostvarenja cilja i dr.).
Pravna osamostaljenost organizacije u odnosu na osnivače i učesnike ispoljava se kako u spoljnom odnosu – sa trećima, tako i u unutrašnjem – sa učesnicima. U odnosu sa trećima samo je organizacija pravni subjekt. Učesnik se javlja tek kao deo organizacije. Organizacija je pravni subjekt i u odnosu sa učesnicima. Učesnici su u pravnom odnosu sa njom, a ne i međusobno.
Odstupanja
U nekim slučajevima i organizacijama koje su pravna lica nedostaje u spoljnom odnosu, unutrašnjem ili u oba, neki od elemenata pravne razdvojenosti organizacije od osnivača i učesnika. Pošto su kod organizacija koja su pravna lica pravna samostalnost načelo, odstupanja moraju biti posebno predviđena da bi važila. Naročito su značajna odstupanja od isključive odgovornosti pravnog lica svojom imovinom za svoje obaveze. Za obaveze nekih vrsta pravnih lica, ne odgovara samo organizacija svojom imovinom, nego i pojedini ili svi učesnici svojom imovinom (zadruga, komandintno društvo...).
Kod svake vrste pravnog lica moguć je tzv. prodor kroz pravno lice do učesnika. Probijanje pravne ličnosti je situacija kada sud ne uzima da su pravne sfere organizacije i učesnika razdvojene, i uzima sa su učesnik i organizacija jedno, kako bi i učesnika obavezao da svojom imovinom odgovara poveriocima za obaveze organizacije. To je posebno izraženo u situacijama kada članovi organizacije pokušavaju da prigrabe određenu korist radom organizacije.
Funkcije pravnog lica:
1) ostvarivanje trajnijih nadindividualnih ciljeva – čovek može putem organizacije da ostvari one ciljeve za čije postizanje sam ne bi imao mogućnosti; pravno lice je podesnije od drugih pravnih oblika jer je imuno na prolaznost osnivača i učesnika i na promene u svom sastavu i jer je neposrednije i jače vezano za cilj, veza imovine i cilja manje podložna uticaju osnivača i učesnika;
2) lakše odvijanje pravnog prometa – jer je imalac prava i obaveza samo jedan jedini subjekt – organizacija, umesto da mora da ih bude onoliko koliko je osnivača i učesnika organizacije;
3) obezbeđenje namirenja poverilaca (garantna funkcija) – pravno lice za svoje obaveze odgovara celokupnom svojom imovinom; nekada i učesnici svojom imovinom odgovaraju za obaveze pravnog lica; iz imovine pravnog lica namiruju se samo poverioci organizacije, a ne i poverioci osnivača i učesnika; organizacije ne može bez imovine postati pravno lice, odnosno bez izgleda da imovinu održi i obnavlja; prezaduženom pravnom licu zabranjeno je da preduzima nove pravne poslove; prezaduženo, platežno nesposobno i pravno lice koje posluje s gubitkom obavezni su da iniciraju postupak za saniranje ili za stečaj; obaveza pravnog lica da naknadi štetu ne može se sniziti zbog njegovog imovninskog stanja; garantna funkcija postoji u interesu poverilaca organizacije;
4) ograničenje odgovornosti (limitna funkcija) – osnivači i učesnici ne odgovaraju svojom imovinom za obaveze organizacije, već samo do sredstava koja su uneli u imovinu organizacije, a organizacije je odgovorna svojom imovinom za obaveze.
o Elementi pravnog lica;
Svim organizacijama sa statusom pravnog lica zajednički su sledeći elementi:
elementi organizacionog jedinstva: pravilima uređena organizacija, organi, dopušteni cilj i imovina;
elementi identiteta: ime, sedište i državljanstvo;
elementi priznatog pravnog subjektiviteta: pravna, poslovna i deliktna sposobnost.
Organizaciono jedinstvo
Organizaciono jedinstvo znači da su na osnovu pravila uspostavljeni odnosi između ljudi, delatnosti ostvarivanja cilja i sredstava i imovine potrebinh za to.
Pravilima uređena organizacija
Organizacija predstavlja uređenu celinu, jedinstvo elemenata, a organizaciona pravila su norme kojima se celina uređuje, jedinstvo uspostavlja. Zakonodavac postavlja samo opšta organizaciona pravila, opšti okvir organizacije (npr. zakonom o preduzećima, zakonom o zadrugama itd.), a osnivači i učesnici organizacije onda ispunjavaju taj okvir svojim pravilima (npr. aktom o osnivanju, statutom itd.). Svako pravno lice mora imati akt o osnivanju, a statut moraju imati samo one vrste pravnih lica za koje se to propiše. Unutrašnja organizaciona pravila su glavna pravila života organizacije, jer regulišu sve ono što je bitno za njeno uređenje i funkcionisanje.
Organi
Organizacija putem organa stupa u pravne odnose, stiče, prenosi, menja i gasi prava i obaveze. Organi su ona fizička lica koja su ovlašćena da izjavljuju volju pravnog lica (njihove izjave volje računaju se pravnom licu kao njegove). Uslov da bi se radnja računala pravnom licu jeste da je fizičko lice doista ovlašćeno da je preduzme i da je preduzelo u vezi sa delatnošću organizacije, a ne u privatnom svojstvu.
Pravno lice bez organa nije moguće. Ono ne može postojati a da u svom sastavu nema bar jedno fizičko lice, i to u svojstvu organa, pošto pravno lice ne može dugačije da izjavi volju nego preko fizičkog lica.
Unutrašnji organi su ovlašćeni da svojim radnjama izazivaju pravne posledice samo unutar organizacije – prema učesnicima, a spoljni – prema trećima. Organ je inokosan kad je samo jedno fizičko lice ovlašćeno da izjavljuje volju, a ako ih je više, kolegijalan je.
Cilj
Svaka organizacija nastaje i postoji radi ostvarivanja nekog cilja. Cilj je element same organizacije. Osamostaljen je u odnosu na učesnike organizacije. Jednom određen cilj može se izmeniti samo po određenoj proceduri i uslovima.
Da bi organizacija mogla postati pravno lice, cilj mora biti dopušten i određen. Ne sme biti protivan pravu i moralu. Određuje se osnivačkim aktom, a mora se navesti i u statutu i javnom registru. Organi su obavezni da se rukovode ciljem, a zbog odstupanja mogu odgovarati pravnom licu. Pravno lice sme steći samo ona prava i obaveze i presuzeti samo one pravne poslove koji su mu potrebni radi ostvarivanja cilja. Pravno lice odgovara oštećenom samo ako je njegov organ ili drugi učesnik štetu prouzrokovao u vezi sa ciljem. Ostvaren cilj i nemogućnost ostvarea razlog su prestanka pravnog lica.
Sredstva i imovina
Organizacija može postati pravno lice samo ako su pripremljena odgovarajuća sredstva i namenjena joj određena prava. U prirodi stvari je da sredstva i imovina budu proporcionalni cilju organizacije, da bi se on mogao ostvarivati. Imovinom se odgovara za obaveze, iz nje se namiruju poverioci, kod nekih pravnih lica propisana je minimalna vrednost osnivačkih sredstava kao garantni fond za izvršenje obaveza. Neobnavljanje i gubitak sredstava i imovine razlog su za prestanak pravnog lica i za druge mere (sanacija, stečaj, likvidacija).
Pravni subjektivitet
Pravna, poslovna i deliktna sposobnost pravnog lica su elementi njegovog pravnog subjektiviteta, koji se stiče priznavanjem od strane pravnog poretka.
Pravno lice je samo ona organizacija kojoj pravni poredak prizna takav status.
Organizacija koja spada u vrstu podesnu da bude pravno lice, steći će status pravnog lica ako ispuni uslove predviđene za njenu vrstu i ako priznanje pravnog subjektiviteta usledi na način predviđen za njenu vrstu. Načini (sistemi) priznavanja razlikuju se po ulozi države u postupku priznavanja i po osnovu nastanka pravnog lica.
Sistem autopriznanja (imanentnog priznanja) – jedino država stiče pravni subjektivitet samim organizovanjem, bez ičijeg priznanja. Za ostale organizacije država mora da im prizna pravni subjektivitet.
lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad
PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>>
SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi
LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
|