Poslovna etika i licne vrijednosti

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.

Etika je nauka o moralu; (filozofija morala), koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopšte zasnovanost i izvor morala. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom. Ona je normativna nauka, a norme odlučuju o specifičnom karakteru etike i tako je razlikuju od drugih nauka.
Riječ etika dolazi od grčke riječi hqoz (ethos) i u najranijim je vremenima (u tekstovima Homera i Hezioda) označavala način kako je neko živo biće naviklo živjeti u svojoj životnoj sredini. Dakle, način života kakav se nalazi ili preuzima i usvaja iz svoje okoline.
Etika traži umske načine orijentisanja i principe ljudskog djelovanja. Upravo je ona ta koja pokušava dati odgovore na pitanja: kako živjeti, kako se vladati, kako djelovati? Ta pitanja traže odgovore prema ljudskom etosu, temeljnim ćudorednim principima, vrijednostima i normama, te prema pravilima morala. Iako se danas često upotrebljavaju kao sinonimi, pojmovi etika i moral se razlikuju. Latinska je riječ moral (lat. mos, moris) Ciceronov prijevod grčke riječi ethos i znači običaj i karakter.
Moral možemo definisati kao sveukupnost važećih moralnih normi, procjena i institucija, dok je na drugoj strani, etika filozofsko istraživanje i promišljanje morala. Etika je, dakle, filozofija morala.

MORAL

Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. Moral određuje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvataju te principe kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulišući međuljudske odnose. Moralna pravila nisu apsolutno važeća, već se razlikuju i vremenski i prostorno. Utoliko je pojam morala blizak pojmu etosa.
Za razliku od pozitivnih zakona, moralna pravila - kada su prekršena - ne donose političke ili ekonomske sankcije. Kao sankcije nemoralnog ponašanja javljaju se grižnja savjest, prijekor ili bojkot okoline.
U filozofskom značenju, pojam morala (ili moralne filozofije) istoznačan je s praktičkom filozofskom disciplinom etikom. Glavne su teme moralne filozofije ili etike dobro, ispravno djelovanje, ćudoredan život.
Iz pojmovne razlike termina etika i moral slijedi da etička promišljanja nisu nužno moralna, ali i obratno, moralna promišljanja ne moraju uvijek biti etička. Dakle, ako se bavimo etikom, to ne znači da automatski djelujemo moralno, nego da reflektiramo o moralnome iz kritičke perspektive filozofa. U svakom slučaju, cilj je etike da umski utemelji koncepciju dobroga ljudskoga djelovanja i dobroga življenja.

MORALNI ASPEKT

U najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice, određuje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvataju te principe kao dolične i podvrgavaju im se na taj način regulišući međuljudske odnose! Moral određuje šta je dobro, a šta nije! MORAL JE ONO ŠTO ČOVJEKA ČINI ČOVJEKOM!

MORALNA SVIJEST

Moralna svijest predstavlja veoma važnu opštu pokretačku snagu čoveka i dolazi do izražaja u veoma velikom broju aktivnosti i djelatnosti ljudi. Ona je u isto vrijeme i najizrazitiji rezultat procesa socijalizacije.
Društvene moralne norme značajno utiču na ponašanje ljudi. Pod njihovim uticajem oni izgrađuju vlastiti moralni sistem i razvijaju kao određene moralne principe koji postaju regulator njihovih ocjena, reagovanja i akcija.
Čovjek je tokom života podložan različitim uticajima. Pokušava se uticati na njegov način mišljenja, osećanja i djelovanja. Takođe, svaki pojedinac tokom socijalne interakcije pokušava djelovati na druge kako bi njihovo mišljenje, osjećanje i ponašanje prilagodio svom.