PDV u Republici Srpskoj -ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



Pojam PDV-a

Historiski pregled porjekla PDV-a

Francuski ekonomist Maurice Laure 1954. godine izumio je PDV, ovaj porez je uveden kao opterećenje za velike kompanije, ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja.
Do šezdesetih godina porezi na potrošnju uglavnom su se ubirali kao jednofazni porezi koji su se obračunavali u trgovini na malo ili na veliko, ili su se ubirali kao višefazni, kaskadni porezi obračunati kod svake prodaje nekog dobra ili usluge. Nakon šezdesetih godina počinje širenje poreza na dodanu vrijednost. On sve više postaje suvremen oblik oporezivanja potrošnje, te se do danas njegova primjena proširila na gotovo šezdeset zemalja u svijetu. Porez na dodanu vrijednost prva je uvela Francuska 1958. godine. Zatim je 1964. godine to učinila Finska. Njegovu primjenu brzo su prihvatile ostale zemlje Europske unije, tako da danas sve razvijene zemlje osim Australije i Sjedinjenih Američkih Država, oporezuju svoju potrošnju pomoću poreza na dodanu vrijednost. Takav oblik poreza također se uspješno širi u zemljama u razvoju i u zemljama u tranziciji.
Porez na dodanu vrijednost predstavlja svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali samo na iznos dodane vrijednosti koja se oblikovala u toj fazi, a ne na cjelokupnu vrijednost proizvodnje.
PDV je oblik oporezivanja potrošnje dokazao svoje prednosti u mnogim zemljama svijeta. BiH je potreban takav vid modrenog oporezivanaj prometa, jer je jasan, jednostavan i jer će oporezivati bosansko-hercegovačku privredu na istim načelima, kao što je to u zemljama s kojima su razvijeni trgovački odnosi.

Poreska načela

Promet koji se vrši u BiH a onda i u Republici Srpskoj i koji nije oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost naziva se oporezivi promet. Porezni obveznici su često u zabludi da li je koji obavljaju oporeziv ili ne. Ali prvo je potrebno znati koji je promet oslobiođen plaćanja.

Promet dobara i usluga koji je oslobođen plaćanja PDV-a podjeljen je u dvije kategorije: ...