PONUDA I TRAŽNJA NOVCA

Tražnja novca, videli smo zavisi od transakcije robama i uslugama u privredi. Država, preduzeća i stanovništvo drže novac da bi njim mogli kupovati robu, opremu, plaćati radnike, usluge i dr. što zavisi od neelastičnosti potreba i stanja na tržištu novca (ponude, tražnje, kamata, inflacije). Jedan deo tražnje novca završava se kao likvidan oblik, što se odnosi na visoko Iikvidna sredsiva kojima sa osigurava stalna tekuća likvidnost.
Nacionaina centralna banka i bankarski sistem osiguravaju ponudu novca. Centralna banka svojim emisionim kanalima i instrumentima monetarne regulacije (eskontna stopa, politika otvorenog tržista, reeskont, rezerve likvidnosti, obavezna rezerva i dr.) određuje masu primarnog i sekundarnog (depozitnog) novca, mada depozitni (sekundarai novac stvara bankarski sistem), upravljanjem rezervama Centralna banka drži pod kontrolom ukupnu ponudu novca.

Ponuda (MS) i tražnja novca (MD) zajednički određuje kamatne stope.



Promene u monetarnoj politici banaka, uz manju ponudu novca MS, pri datoj tražnji (MD) odnosu smanjenjem ponude sa Mo na M, uz datu kamatnu stopu (io) dovodi do veće tražnje novca u visini ER. Pošto korisnici pokušavaju doći do željene količine novca dolazi do rasta kamatne stope sa E na E1, i uspostavljanja nove ravnoteže ponude i tražnje novca (sliku levo). Na slici desno tražnja za novcem se povećala zbog rasta cena (iniflacije), uz datu (konstantnu) proizvodnju. Veća tražnja novca dovodi do porasta tržišnih kamatnih stopa sve dok se tražena količina novca ne vrati na prethodni (ravnotežni) nivo.
Kriva tražnje novca (MD) ie opadajuća, jer uz rast kamatne stope svi subjekti drže manje novca. Uz više kamatne stope (banaka) preduzeća i stanovništvo prenosiće svoja sredstva u oblike sa većim prinosom - bežaće od novca koji im nosi nikakav ili nizak prinos.Time se postiče plasman novca u oblike koji nose veće prinose, ili kamatne stope, UZ bolje uskladivanje prihoda i rashoda, ali i bolje upravljanje aktiivom, pasivom i gotovinom. Često se plasman vrši u obveznice i druge fmansijske instrumente koji nose veći prinos od bankarske kamate.
Kamata je cena za korišćenje novca. One se određuju na tržištu novca. To su tržišta na kojima se daju ili uzimaju kratkoročna sredstva na zajmove.
Ceniralna banka može, zbog opasnosti od inflacije, da smanji ponudu novca (prodajom hartija od vrednosti ili povlačenjem kredita od banaka). Iz prethodne slike se vidi da kretanje krive ponude novca ulevo sa MS na MS1, javlja se razlika tražnje novca u visini ER. Subjekti u privredi u tim uslovima (uza rast kamatne stope) počinju prodavati deo svojih realnih sredstava i zadržavati veće količine novca. Kamatne stope i dalje rastu dok se ne dostigne nova ravnotežna kamata u visini i 1.