Polupredsjednički sustav

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


B. Constant, francuski ustavnopravni i politički teoretičar, je 1815. godine oblikovao ideju državnog poglavara kao demokratskog arbitra između zakonodavne i izvršne vlasti koji raspolaže samostalnim ustavnim ovlastima, što je danas predsjednik republike u polupredsjedničkom sustavu. Njegova je ideja bila razrađivana kroz orleanski, weimarski i degolistički parlamentarizam do suvremenog modela polupredsjedničkog sustava. Svrha je bila da parlamentarni sustav bude što učinkovitiji, a da se poštuje načelo diobe vlasti i predstavnički sustav koji posredstvom naroda ostvaruje svoj suverenitet.

De Gaulle je u svom govoru u Bayeuxu 1946. godine izložio model ustroj¬stva vlasti koji je kasnije oblikovan u Ustavu iz 1958. godine. Državni poglavar mora raspolagati svim pravima odlučivanja.
„On mora osigurati, izvan i iznad igre političkih stranaka; redovito obavljanje funkcija svih državnih vlasti kao i, unatoč svim političkim različitostima, temeljne vječne interese.“

POLUPREDSJEDNIČKI SUSTAV

Polupredsjednički sustav je oblik parlamentarizma poremećene ravnoteže u korist izvršne vlasti. Oblikovao se unutar parlamentarnog sustava.
Obilježja polupredsjedničkog sustava su:
1. vlada proizlazi iz parlamentarne većine i odgovorna je parlamentu,
2. na njezin prijedlog, u slučaju kad joj parlament ili dom izglasa nepovjerenje, državni poglavar može raspustiti parlament odnosno dom,
3. državni poglavar politički je neodgovoran,
4. institut supotpisa je samo iznimka.
„...polupredsjednički sustav obilježava dualizam izvršne vlasti, i to ne samo ustavnopravno već i zbiljsko politički.“

Predsjednik je istovremeno državni poglavar i samostalni organ izvršne vlasti koji obavlja funkcije kao što su obrana, međunarodni odnosi i zaštita ustavnog poretka. U ovakvom obliku državnog uređenja poslove izvršne vlasti koji nisu ustavom izrijekom dani predsjedniku obavlja vlada kao samostalni organ.

„Točnije, čitav sustav može djelovati ako su tri ustavna čimbenika, zakonodavno tijelo, predsjednik republike i vlada, u međusobnoj ravnoteži kao i kod čistog parlamentarnog sustava.“ ...