Položaj Antarktika u međunarodnim odnosima

Antarktika - 7. kontinent, najkasnije je otkriveni kontinent zbog svog izuzetno izoliranog položaja, a to je i razlog što je otkrivena tek u 19. stoljeću, na pragu modernog doba. Kad spomenemo Antarktiku, odmah se misli na veliku gomilu snijega i leda oko koje plove ledene sante bregovi i gdje pušu hladni vjetrovi koji smrzavaju kosti. Otkriće Antarktike bila je jedna od posljednjih karika u sastavljanju slagalice nama još uvijek nedokučivog planeta Zemlje. Ime Antarktika potječe od grčkih riječi anti - protiv i arktos - medvjed, a ime je dobila zbog suprotnog položaja na Zemlji od Arktika iznad kojeg je zviježđe Velikog i Malog medvjeda. Površina Antarktike je 14.107.637 km2 s ledenim pragom i svim susjednim otocima, a samo područje Antarktike zauzima 13.176.727 km2. Na površinu manjih otoka otpada 75.573 km2 (South Georgia 3.755 km2, South Shetland 4.662 km2). Antarktika se smjestila na vrhu južne hemisfere i okružena je sa sva tri oceana, Atlantskim, Tihim i Indijskim te Rossovim i Weddellovim morima koja su se usjekla u sam kontinent. Takav geografski položaj omogućio je Antarktici da se nađe izvan važnih istraživačkih i trgovačkih puteva te da do 19. stoljeća ostane "Terra Australis Incognita", odnosno Nepoznata južna zemlja.

Antarktika je najhladnije područje na Zemlji, a pol hladnoće je "Vostok" – ruska istraživačka stanica gdje je izmjerena dosad najniža temperatura, -91,5oC! Antarktika sa zaleđenim plićacima zaprema čak 28,6x106 km3 i time je poslije Azije, prema obujmu, najrasprostranjenija cjelina u krutom agregatnom stanju. Antarktika je 98 % prekrivena ledom i snijegom, od toga 90 % ledenjačkog leda, te se tu nalazi 90 % od ukupnog leda na Zemlji i 70 % zaliha slatkovodne vode suvremenog svijeta. Najveća izmjerena debljina leda je 4.335 m i to na poziciji 85oS/110oW. Takav ogromni ledeni kontinent uzrokuje oko sebe široko polje ledenih santi koje plivaju čak do 50o. Antarktika nije jedinstvena kopnena cjelina, nego se sastoji od dva kopna - veće na istoku i manje na zapadu, a između njih je tektonski rov "Schmid-Graben" dubok oko 1500 metara. Istočno kopno je geološki starije i to je najveća visoravan na svijetu, a ostatak je pramase Gondwane. Zapadni dio je geološki sličan Andama Južne Amerike i gorju Novog Zelanda.

Antarktika je nekadašnje "srce" južnog prakontinenta Gondwane, a ostaci izumrlih golosjemenjača "Glossopteris" koji su pronađeni na svim južnim kontinentima dokazuje da su bili spojeni. U zapadnom dijelu, u masivu Winson, u planinskom lancu Ellensworth nalazi se najviši vrh Antarktike visok 5.139 metara, dok se u istočnom nalazi dolinski Lambertov ledenjak - najdublji ledenjak na Zemlji. Oko Antarktike plove strujama nošeni ledeni blokovi u obliku santi dugi od 30 do 180 km. Specifična pojava su ledenjaci na plićaku (engl. shelf-ice) kao zaleđenost na samoj razini mora.

UVOD
1 Osvajanja Antarktike 4
2 Pravni položaj Antarktike 6
2.1 Ugovor o Antarktici 8
ZAKLJUČAK 10
LITERATURA 11