Položaj žene u društvu,porodici i obrazovanju1 -ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Žene u BiH nisu ravnopravne sa muškarcima u ostvarivanju prava učešća u političkom i javnom životu. Ranije iskustvo govori da žene nisu imale snažniji politički utjecaj čak ni u komunističkom periodu, te da njihovo prisustvo u političkim tijelima nije imalo veći politički značaj. Ovo i danas nastavlja prizvoditi posljedice, uključujući ograničene mogućnosti političke participacije žena kao i participaciju kroz puko prisustvo bez političkog utjecaja. Diskriminaciju žena u političkom i javnom životu karakterizira raskorak između normativnog i stvarnog stanja, podzastupljenost žena u političkim izbornim organima i državnim institucijama, te nejednaka raspodjela društvene moći između muškaraca i žena. Ovu diskriminaciju treba posmatrati i razumjeti u kontekstu BiH društva u kojem dominiraju: patrijarhalno kulturno naslijeđe, komunistička prošlost te poslijeratni tranzicijski procesi kroz koje prolazi BiH.

Položaj žene u porodici, društvu

Žena je zadobila veliku samostalnost u društvu, prije svega, svojim aktivitetom i ulogom koju je prvo ostvarila u porodici i kasnije u društvu. Istina, tu ulogu je potpomogao društveni razvoj, prije svega, privredno – ekonomski rast, mogućnost egzistencije izvan porodice i njenog posjeda, pa do značajne pozicije žene kao privrednog, političkog i općedruštvenog potencijala.
Gubljenjem tradicionalnih funkcija porodice, žena nije samo nosilac ljudske reprodukcije, već ravnopravan partner i u porodici i u društvu.Nerijetko i danas, a u povijesti pogotovo, žene su isključivane iz nasljedstva, zanimanja, visokog staleža i položaja moći u društvu.Zato se s pravom konstatuje da je prva podjela rada u društvu nastala na spolu ili na rodu, a koja se u savremenim uslovima razvila do neslućenih razmjera i mogućnosti.U teorijskim raspravama, ali i u praktičnom funkcioniranju industrijskog sistema i danas posoji podjela na muške i ženske poslove i zanimanja.
Ta karakteristika od najranijih vremena do današnjeg dana objašnjava se sa dva stajališta.
Prema prvom, podjela rada prema polovima i neravnopravnosti među njima je određena biološkim i genetskim razlikama između muškarca i žene.
Drugo stajalište polazi od toga da je podjela rada društveno uslovljena, ona je povezana sa tradicijom i ulogom koju je sebi muškarac prisvojio i time zadobio prevagu i moć u porodici i u društvu uopće, i da tu poziciju želi zadržati na različite načine...