Pojam građanskopravnog odnosa
24. Pojam i sadržina subjektivnog prava
Subjektivna građanska prava su ovlašćenja, pravne vlasti priznati objektivnim pravnim subjektima (fizičkim i pravnim licima) u cilju zadovoljenja njihovih interesa.
• Objektivno pravo – propisi, pravila
• Subjektivno pravo - ovlašćenje
• Subjektivno pravo ima osnov u objektivnom pravu
• Subjektivno pravo mora imati nosioca
• Jedna stranka ima ovlašćenje, druga ima obavezu
• Momentom povrede prava nastaje pravo na zahtev
• Zahtev je mogućnost da se subjektivno pravo ostvari prinudnim putem
• Lica se ne mogu odreći nekih subjektivnih prava, npr. kod zaštite ličnosti
• Neka subjektivna prava postoje i bez zahteva (kad istekne rok zastarelosti)
• Obaveza – činjenje i propuštanje
• Obaveze proizilaze iz subjektivnih prava
• Pored glavne obaveze postoje i sporedne obaveze, koje mogu nastati i pre i posle zaključivanja pravnog posla
• Obaveze manjeg inteziteta – nema prinude za ispunjenje, njihovo neispunjenje je vezano za gubitak povoljnog statusa u pravnom poslu
25. Apsolutna i relativna prava
Apsolutna prava se definišu kao prava koja deluju prema svim trećim licima, koja nisu pojedinačno određena, pri čemu je njihova obaveza uvek negativna. NJihova suština je u tome što imaju objekt u jednom specifičnom smislu, podrazumevajući pod tim pravono dobro koje se na osnovu prava neposredno uživa, a trećima se nameće određeno ponašanje u cilju omogućavanja te neposredne vlasti. Zato se ono sastoji u pasivnost, u odnosu na onu vlast koju na tom dobru ima titular prava (ne smeju ga onemogućavati ni ometati u uživanju datog pravnog dobra), i u odnosu na samo dobro (ne smeju ga uživati).
Pravna vlast koja čini sadržinu apsolutnog prava, njen kvalitet i obim, zavisi od vrste dobra na koje se odnosi, drugim rečima od prirode objekta. Postoje 4 vrste ovih pravnih dobara, pa po tome i 4 vrste apsolutnih prava:
1) stvarna prava – koja za svoj objekt imaju telesne stvari (pokretne i nepokretne);
2) intelektualna prava ili prava autorstva (umna i industrijska svojina) – koja za objekte imaju intelektualna dobra, odnosno proizvode ljudskog duha;
3) prava ličnost – koja za objekte imaju lična dobra (telesni integritet, čast, sloboda);
4) jedan ograničen broj porodičnih prava – koja za svoj objekt imaju samu čovekovu ličnost (npr. pravo na vaspitanje deteta i primenu vaspitnih mera prema njemu).
Relativna (obligaciona) prava, koja se još zovu potraživanja, odlikuju se time što deluju prema tačno određenom licu odnosno strani, a to znači da je konkretno određen ne samo njihov aktivni subjekt, imalac prava (poverilac), već i obavezno lice, pasivni subjekt (dužnik).
Obligaciono pravo (potraživanje) i obaveza koja mu odgovara čine obligacioni odnos, koji se još zove i dugovinski odnos.
Između relativnih prava i obaveza koje im odgovaraju postoji odnos korelacije: titular (imalac) obligacionog prava može zahtevati od dužnika određeno ponašanje i suština prava je baš u tom ponašanju, a izvršenje obaveze isto je što i vršenje (ostvarivanje) prava. Izvršenjem obaveze pravo prestaje.
Ponašanje na koje je dužnik obavezan može po svojoj sadržini biti različito i glasiti:
• na neko davanje, tj. na predaju neke stvari;
• na isplatu sume novca;
• na činjenje;
• na nečinjenje, uzdržavanje od nečega što bi inače smeo činiti.
Prema raspordu prava i obaveza obligacioni odnosi se dele na:
1) jednostrane – jednostrano obavezne;
2) dvostrane – dvostrano obavezne.
U prvom slučaju jedno lice (strana) pojavljuje se samo u funkciji poverioca a druga samo u funkciji dužnika.
U drugom slučaju, svaka strana se pojavljuje i u funkciji poverioca i u funkciji dužnika.
Najčešće se kako u ulozi poverioca tako i u ulozi dužnika nalazi po jedno lice pa se zbog toga obligacioni odnos obično i definiše kao odnos između dva lica, ali konkretnije je definisati ga kao odnos između dve strane, poverilačke i dužničke, pošto se kako na aktivnoj tako i na pasivnoj strani može naći i po više lica. Izuzetno, to može biti i odnos između više strana.
Obligacioni odnosi u kojima ima više poverilaca ili više dužnika mogu biti organizovani kao:
1) zajedničke (podeljene) obligacije;
2) solidarne obligacije.
• U prvom slučaju, postoji više obligacionih odnosa proisteklih iz istog činjeničnog stanja, ali međusobno u stvari nezavisnih (podeljeni dugovinski odnosi). Ako postoji više poverilaca naspram jednog dužnika (aktivno podeljeno odnosno zajedničke obligacije), svaki poverilac može od dužnika zahtevati samo svoj deo i snosi rizik njegove insolventnosti (za ono što dužnik ne plati ne mogu se goniti sapoverioci koji su naplatili). Ako postoji više dužnika naspram jednog poverioca (pasivne podeljene odnosno zajedničke obligacije), poverilac od pojedinog dužnika može zahtevati samo deo koji otpada na njega i snosi rizik njegove insolventnosti (za ono što jedan ne može da plati ne mogu se goniti sadužnici, već posledice definitivno snosi poverilac).
• Opšta karakteristika solidarnih obligacija je mnogo čvršća veza između više sadužnika, odnosno sapoverilaca, a mogu se pojaviti kao pasivne i kao aktivne solidarne obligacije. Ako naspram jednog dužnika ima više poverilaca (aktivne solidarne obligacije), svaki od njih ima pravo zahtevati ispunjenje cele obaveze i namirenjem prema njemu obaveza prestaje i prema ostalim poveriocima (dužnik se oslobađa u potpunosti), a posle toga se oni međusobno obračunavaju u skladu sa odnosima koji postoje između njih. Poverilac koji je naplatio celo potraživanje zadržava samo deo koji mu pripada a ostalo je dužan predati ostalim poveriocima, s tim što rizik njegove insolventnosti snose sapoverioci. Ako naspram jednog poverioca stoji više dužnika (pasivne solidarne obligacije), poverilac može zahtevati ispunjenje cele obaveze od jednog i to bilo kog dužnika, a ako taj ne može da plati, isplatu može zahtevati od nekog drugog, po svom izboru, i tako redom sve do potpunog namirenja, a dužnik koji je obavezu izmirio oslobađa sve dužnike prema poveriocu, ali ne snosi isplatu i u celini: on naime ima pravo zahtevati od svakog sadužnika da mu naknadi deo koji otpada na njega (a ako ovaj to nije u stanju, njegov deo se srazmerno raspoređuje na ostale sadužnike).
Pasivna solidarnost je od velika koristi za poverioca , pa se zato ustanovljava kada se ovome hoće dati više sigurnosti za naplatu.
26. Lična prava
Pojam i naziv
Lična prava su subjektivna prava na ličnim dobrima: pravo na život, fizički integritet, zdravlje, psihički integritet, dostojanstvo, čast, ugled, privatni život, lik, glas, tajnu sferu, identitet, ime, lične podatke i dr. Omogućuju imaocu da svoje lično dobro ostvari, uživjući ga i raspolažući njime.
Objektivno lično pravo čini ukupnost normi koje odnose povodom ličnih dobara uređuju tako što imaocima ličnih dobara priznaju subjektivna prava na njima, a svim ostalim licima nameću obavezu da ta dobra ne povređuju, i za slučaj povrede imaocu priznaju zahteve prema povrediocu.
Objekti ličnih prava
1) Lična dobra – Lična su ona dobra koja su najneposrednije i neraskidivo povezana sa licem – sa čovekom ili organizacijom. Objekti ličnih prava su dve vrste ličnih dobara:
dobra koja su elementi, sastavni delovi lica (njegov život, telo, osećanja, privatni život, glas, dostojanstvo, čast i sl.);
dobra koja su emanacije, opredmećeni izrazi lica (fotografije na kojima je ono prikazano, tonski snimak njegovih reči, podaci o njemu,njegovi lični zapisi – dnevnici, pisma; i dr.).
2) Lična dobra, umna (nematerijalna) dobra i stvari – Nematerijalna (umna) dobra isto su opredmećeni izrazi lica, ali samo oni koji su rezultat stvaralačkog uma – opredmećene stvaralačke ideje. Pisma privatne sadržine, lični dnevnici, fotografije koje pokazuju lice idt., predstavljaju ne samo lična dobra, nego i stvari. Ali, stvari su samo oni opredmećeni izrazi lica koji su materijalne prirode, na kojima je moguća čovekova vlast i na koja se mogu steći stvarna prava.
3) Otvoreni broj ličnih prava – zakon nabraja na kojim tvorevinama uma jedino postoje intelektualna prava.
Vrste ličnih prava
- Opšte lično pravo i posebna lična prava -
Posebnim ličnim pravima nazivaju se ona subjektivna prava na ličnim dobrima čija je sadržina uređena normama. Imaoca (fizičko ili pravno lice) štiti u ukupnosti njegovih ličnih dobara: generalnom klauzulom jamči nepovredivost ličnosti (sveukupnosti ličnih dobara, integriteta ličnosti), janči nepovredivost ličnih prava uopšte, nenavodeći nikakve izuzetke. Ta generalna garantija nepovredivosti ličnih dobara uopšte, naziva se opšte lično pravo. Iz njega se izvodi zaštita za svako lično dobro, kojem je potrebno. Funkcija opšteg ličnog prava je da dopuni zaštitu koju pružaju posebna lična prava. Na osnovu njega:
• priznaje se lično pravo i na onom dobru na kojem nije već nekom normom posebno predviđeno, a
• već predviđena lična prava upotpunjuju se zaštitom i od onih vrsta povrede koje nisu normom navedene, kao i od onih, do tada nepoznatih vrsta povreda.
Opšte lično pravo ne znači da na svakom ličnom dobru postoji lično pravo, niti da je svaka povreda nekog ličnog dobra povreda ličnog prava. Mnoga lična dobra i mnoge povrede ličnih dobara spadaju u tzv. pravnoslobodan prostor, na njima ili ne mogu ili ne treba imaocu da budu priznata lična prava.
Sadržina ličnih prava
I. Ličnopravna ovlašćenja
Osnovna ovlašćenja su:
lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad
PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>>
SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi
LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
|