Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Art nuvo kao nosilac pokreeta Art nouveau: Art nuvo je poslednji umetnički univerzalni pravac koji je uspeo da unese sopstveni umetnički pečat u sve oblasti modernog života, stvorio je modu i stil života na kraju 19. i početkom 20. veka iako je u različitim zemljama nastupao pod različitim imenima. Art nuvo je pravac koji se odrazio pre svega u visokoj umetnosti arhitekture, slikarstva i skulpture međutim, takođe je ostavila jasan pečat i u dekorativnoj i primenjenoj umetnosti.
U različitim zemljama ovaj pravac je poprimio različita imena. U Austriji bio je poznat kao Bečka Art nuvo (nem. Winer Secession), u Nemačkoj kao Jugendstil (nem. Jugendstil, po avangardnom časopisu "Jugend") u Francuskoj i Belgiji kao Art Nuvo (fr. Art Noveau) u anglosakonskim zemljama kao Moderni stil ili Liberti (engl. Modern Style или Liberty), u Kataloniji (Španija) kao katalonski modernizam (katal. Modernisme català), u Italiji su ovaj pravac zvali Cvetni stil (ital. Stile floreale), a u Rusiji Svet umetnosti (rus. Мир искусства). Ovaj umetnički pravac se razvija u Evropi i SAD polovinom 19. veka i potpuno se razvio 1900. godine. Nastao je kada se naglo razvija privreda i kao reakcija protiv privredne civilizacije, koja želi povratak na zanatsku proizvodnju i smatra je kao lek protiv privrednog kiča. Art nuvo pokreće industrijski dizajn.
Za glavne znakove Art nuvoa smatra se ornamentika, a daje se prednost površini, i primenjuju se neobične boje te se estetski koriste različiti materijali. Secesni ornament izjašnjava poseban kvalitet secesnog osećanja i teži ka izravnanosti u osećanju. Secesna linija je valovito razvijana krivulja koja izaziva osećenje pokreta u površini u kojoj je monotonija sprečena upotrebom neobičnih boja. Ona traži neobične boje i slaže ih po principima harmonije i kontrasta. Art nuvo se okreće ravno ka prirodnim formama u ornamentu kao što su list, cvet, ljudska i životinjska tela...
Arhitektura u Art nuvou
Arhitektura Art nuvoa je pravac koji se javlja oko 1880.godine u Engleskoj. Uticao je na ranu modernu, delo Bauhausa (saradnja umetnosti i industrije) i pripremio je tlo za funkcionalizam. Od 1914. godine se ugasila i neki arhitekti su prešli i izgradili se u primeni moderne. Glavne oznake art nuvo objekata su:
• linija i kriva
• biljni ornamenti
• dekorativnost
• prostorna prividna bestežinskost
• prozirnost
• izražajni skeletni sistem konstrukcija
Često graditelji Art nuvoa i art nuvoa nisu bili arhitekti već slikari pa ipak se Art nuvo odlikuje novim shvatanjima o prostoru u kojima se negiraju i odbijaju elemente eklektične arhitekture, historizujućih stilova i upravljaju se zakonima konstrukcije i upotrebljavaju nove građevinske konstrukcije čelika, gvožđa, betona i stakla.
Važniji predstavnici Art Nuvoa su: Henri van de Velde (Henry van de Velde), Antoni Gaudi (Antoni Gaudí), Edvard Munk, Gustav Klimt, Ferdinand Hodler, Oto Vagner (Otto Wagner), Jozef Mehofer, Alfons Muha, Luis Saliven, Viljam Le Baron Dženi, Hendrik Berlage, Viktor Horta, Ektor Žimar, Jan Kotera (Jan Kotěra), Rihard Raimeršmit (Richard Riemerschmid), Elijel Sarinen (Eliel Saarinen), Fjidor Osipovič Šehtel (Fjodor Osipovič Šechtě), Frenk Lojd Rajt (Frank Lloyd Wright) i drugi...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Arhitektura u Art nuvou 4
1.2 Art nuvo u srpskoj arhitekturi 4
1.2.1 Najpoznatije srpske arhitekte Art nuvoa 7
1.3 Art nuvo u Vojvodini 10
1.4 Pokret Art nuvo 11
1.5 Karakteristike Art nuvo stila 14
1.6 Simbolika u Art nuvou 19
ZAKLJUČAK 23
LITERATURA 25