Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informacionih sistema.
Pod osnovnim strukturama podataka se podrazumevaju one strukture podataka koje proizilaze iz osnovnih poslova kojima se banka bavi, odnosno koji se u njenoj funkciji realizuju. To su, uglavnom, klase podataka koje proizilaze iz osnovnih poslova i radnih zadataka koje banka obavlja u procesu svog funkcionisanja i delovanja.
Osnovne strukture, odnosno klase podataka proizilaze iz: akta poslovne politike, plana i analize kamatnih stopa i tarifa naknada, depozita uzetih kredita, hartija od vrednosti, izveštaja o stepenu kreditne zaduženosti, adekvatnosti kapitala, sredstava fondova, deoničke (akcionarske) knjige, priliva i odliva sredstava, plasmana sredstava, multiplikatora, komisionih sredstava i plasmana, registara komintenata datih kredita privredi, instrumenata obezbeđenja plaćanja, likvidnosti - boniteta banke, priliva i odliva deviznih sredstava, deviznih računa (evidencija o posebnim poslovima sa inostranstvom), ino računa, računa stranih lica, ino garancija, ino kredita, izveštaja o datim kreditima i garancijama, deviznih instrumenata obezbeđenja plaćanja datih kredita građanima, dinarske i devizne štednje, prometa blagajne, izveštaja o menjačkim poslovima, evidencija amonentnih pošiljki, gotovine i plemenitih metala, računa kontnog plana i izveštaja iz knjigovodtstva.
Akta poslovne politike
Akta poslovne politike regulišu poslovna opredelenja banke za određeni period za ostvarenje njenih poslova. Akta mogu biti: opšta akta za formiranje principa organizacije, poslovne politike i strategije, odluka o osnivanju banke, statut, akta koja definišu kriterijume i merila za ostvarenje poslovne politike banke, mere i akcije godišnjeg plana za ostvarenje srednjoročnog plana, uslovi za prikupljanje i usmeravanje sredstava građana, politika kamatnih stopa, tarifa i naknada, odluke i zaključci poslovodstva.
Plan i analiza
Planovi predstavljaju skup relevantnih pokazatelja "planskih podataka" o razvoju banke i njenih osnivača - akcionara za određeni period. Sačinjavaju se za sve resurse, odnosno sve procese rada u banci i zasnivaju se na analizama i ocenama kretanja pojava u prethodnom planskom periodu i predviđanjima pojava u narednom periodu.
Analiza predstavlja postupak kojim se vrši raščlanjivanje neke celine (koja je predmet analize) na njene sastavne delove, da bi saznali njenu razvojnu tendenciju i njen uticaj na ostvarene rezultate. Pored metoda raščlanjivanja koristi se i metod upoređivanja kvantitativnih odnosa koji omogućava određena saznanja neophodna za donošenje odluke i preduzimanje mera u cilju ostvarenja što boljih rezultata u poslovanju.
Najznačajnije analize, u principu, mogu biti:
• analiza izvora prikupljenih i pribavljenih sredstava,
• analiza broja i strukture osnivača, deponenata, depozitara i sl.
• analiza mera kreditno-monetarne politike i ostalih resursa,
• analiza potreba i stanja sonovnih sredstava banke i sl.
Kamatne stope i tarife naknada
Kamatne stope predstavljaju brojčani - procentualni iznos cene kapitala za određeni vremenski period (obično godinu dana, a u novije vreme na mesečnom nivou).
Organizacioni deo koji se bavi ovim poslovima stvara sledeće klase podataka: aktivne kamatne stope i pasivne kamatne stope. Struktura podataka kod ovih klasa podataka je: vrsta kamatne stope, način iskazivanja (na godišnjem ili mesečnom nivou), visina kamatne stope i vreme važenja kamatne stope.
Depoziti
Depoziti predstavljaju određen iznos sredstava položen na račun kod banke, a radi ostvarivanja određenog interesa (kamate, kreditnog prava i dr.).
Poslovi vezani za depozite stvaraju sledeće klase podataka: depozit bez namene, depozit sa namenom, dinarski depoziti i devizni depoziti. Osnovna struktura podataka je: naziv komintenta koji je ugovorio depozit, matični broj komintenta, mesto i adresa komintenta, partija na kojoj se vodi komintent, račun na koji je uplaćen depozit, iznos depozita, datum uplate, kamatna stopa, rok dospeća, račun na koji se depozit uplaćuje i dr.
Uzeti krediti
Uzeti krediti predstavljaju ona novčana sredstva koja su neophodna za održavanje tekuće likvidnosti banke, odnosno kratkoročno zadovoljenje potreba komintenta za plasmanima. Uzeti krediti od Narodne banke imaju i drugu funkciju pored održavanja likvidnosti, a to je ekonomičnost jer su oni po pravilu dosta jeftiniji od onih na tržištu novca.
Uzeti krediti stvaraju sledeće klase podataka: krediti iz primarne emisije i krediti DFO. Osnovna struktura podataka je: matičNi broj kreditora, broj žiro računa, partija, iznos, kamata, rok dospeća i instrumenti plaćanja.
Hartije od vrednosti
Hartije od vrednosti su instrumenti plaćanja u obliku strogo formalnih pismenih isprava kojima se izdavalac obavezuje da ispuni - izvrši obavezu imovinskog karaktera upisanu na samoj hartiji, imaocu hartije ili licu naznačenom na hartiji.
Ovde se formiraju sledeće kategorije podataka: ček, menica, blagajnički zapis i obveznica. Osnovna struktura podataka je: broj računa, datum (izdavanja, prijema, naplate, indosiranja, preuzimanja, protesta, dospeća i upisa), matični broj izdavaoca, iznos, broj HOV, kamata, naknada, broj knjige rimesa, korisnik, matični broj trasanta, matični broj remitenta, matični broj avaliste, namena plaćanja, mesto izdavanja i valuta.
Adekvatnost kapitala
Adekvatnost kapitala predstavlja odnos neto kapitala i neto rizične aktive. Sastoji se od:
• osnivačkog kapitala,
• rezervnog fonda,
• ostalih fondova,
• dugoročnih rezervisanja,
• neraspoređene dobiti iz ranijih godina,
• dobiti iz tekućeg poslovanja,
• neto kapitala,
• ulaganja u banke i DFO,
• nepokrivenih gubitaka iz prethodnih godina,
• razgraničene negativne kursne razlike,
• rezervacija za potecijalne gubitke,
• gubitaka iz tekućeg poslovanja,
• neto rizične aktive.
Sve ovo predstavlja ukupnu ponderisanu aktivu umnoženu za potrebe rezervacije po potencijalnim gubicima, ulaganje u druge banke i DFO, gubitak iz ranijih godina i razgraničene negativne kursne razlike.
Sredstva fondova
Sredstva fondova predstavljaju najkvalitetniji i najskuplji kapital banke. Ona se formiraju i uvećavaju putem akcionarskog kapitala u fondu osnivača, odnosno iz dobiti banke u fond rezervi.
Osnovne kategorije podataka su: sredstva fonda osnivača - trajni kapital i sredstva fonda rezervi. Struktura podataka je: račun fonda, iznos sredstava, revalprizaciona grupa, datum uplate u fond i dr.
Knjiga akcija
Knjiga akcija sadrži obavezno podatke o emisiji koji se unose iz akata banke i dozvole za emisiju SIV-a, i to: datum odluke o emisiji, ukupan iznos na koji je raspisana emisija akcija, ukupan broj akcija i vrednost svake akcije, broj prodatih akcija i period u kome je izvršena prodaja.
Knjiga akcija sadrži sledeću strukturu podataka: redni broj akcije u knjizi akcija, alfa oznaku serije, serijski broj akcije, redni broj emisije, broj emisije kojoj pripada akcija, vrstu akcije, broj akcija koje zbirna akcija sadrži u sebi, datum upisa akcije, datum uplate akcije, datum prodaje akcije prvom vlasniku, prodata u poslovnoj jedinici banke, matični broj vlasnika i dr.
Sve promene oko akcije se dalje vode oko promene vlasnika. Imenik akcionara je prateća evidencija u koju se evidentiraju upravljačke akcije. Prioritetne akcije se predaju iz ruke u ruku. Prema podacima iz deoničke knjige se vrši obračun dividende po svakoj uplaćenoj deonici.
Dividenda se isplaćuje vlasniku po prioritetnim akcijama donosiocu, a po redovnim akcijama vlasniku akcije koji donese kupon akcije na realizaciju u banku.
Priliv i odliv dinarskih sredstava
Priliv i odliv dinarskih sredstava se prati i preko osnovnog računa banke - žiro računa. Čine ga sledeće grupe podataka: žiro račun 620, žiro račun 621, žiro račun 623, račun obavezne rezerve, računi izdvojenih sredstava, komisioni račun (748) i stanje obaveznog upisa blagajničkih zapisa. Svaka od napred navedenih kategorija sadrži sledeću strukturu podataka: broj računa, broj partije, iznos, datum i sl.
Preko računa 500, 501 i 503 kod ZOP-a se iskazuje stanje depozitnog novca (i promet) svih deponenata (ili delova njihobog računa) koji obavljaju poslovanje preko banke. Struktura podataka za račune depozitnog novca je: matični broj komintenta, naziv komintenta, mesto, broj žiro računa, šifra delatnosti, šifra oblika udruživanja, šifra teritorije - opštine, stanje računa i datum.
Plasmani sredstava
Izveštaj o plasmanu sredstava nastaje u procesu kreditiranja svih komintenata (privrede i građana). Iskazuju se kroz sledeće izveštaje:
Izveštaj o kratkoročnim plasmanima sadrži sledeće podatke:
• dinarski plasmani gde spadaju,
• kratkoročni krediti za selektivne namene,
• kratkoročni krediti za ostale namene,
• hartije od vrednosti,
• potraživanja iz međubankarskog poslovanja,