Oprema podsistema računala i terminala

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Oprema podsistema računala i terminala
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.

Od konstrukcije prvog elektroničkoo raCunala do danas prošlo je relativno kratko vrijeme, a utjecaj Sto ga ova oprema ima na društvo i njegov napredak je toliki, da se naše doba naziva informatičkim društvom. Moć i značaj računala višestruko raste njihovim medju-sobnim povezivanjem i omogućavanjem dostupa do njihovih resursa sa udaljenih lokacija putem terminala
Računala su ušla danas u gotovo sva područja ljudske d jelatnosti i teško je naći područje gdje se ne primjenjuju. Nezamjenjiva su u informacijskim sistemima, a osobito mnogo se koriste za:
- masovne obrade podataka
- matematičke obrade (proračuni, simulacijski modeli i si.)
- projektiranje (computer aided design - CAD)
- upravljanje proizvodnjom (computer aided manufacturino - CAM)
- kontrolu i upravljanje procesima (industrijskim, znanstvenim pokusima, distribucija energenata, promet i si.)
- obradu teksta i tiskanje novina, knjiga i drugih publikacija
- nastavu i učenje.
Računala danas čine osnovu masovne obrade podataka i informacijskih sistema i ta područja, koja su bila prva gdje su se računala počela masovno koristiti, danas se bez njih ne mogu zamisliti. U ovim područjima je i danas njihova primjena najmasovnija, a računala sa mrežama svojih terminala koriste se za:
- grupnu obradu podataka primljenih sa terminala (remote job entry - RJE)
- unošenje podataka sa udaljenih lokacija (remote data entry - RDE)
- upite/odgovore
- obrade u stvarnom (realnom) vremenu.
Grupna obrada podataka primljenih sa udaljenih terminala je jedan od prvih načina daljinske obrade podataka. Podaci se unose na medij za obradu na udaljenoj lokaciji. Terminal ih šalje računalu i inicira njihovu grupnu obradu, a kasnije prima rezultate obrade i lokalno ih tiska. Jednostavniji sistemi samo šalju podatke (sistemi za prikupljanje podataka,(data collecting systems) a obrada se inicira u centru.
Lhosenje podataka sa udaljenih lokacija se provodi putem terminala koji su u vezi (on-line) sa računalom, koje prima podatke, privremeno ih pohranjuje i kasnije obradjuje.
Upiti/odgovori. U memorijama računala (u pravilu vanjskim, masovnim) pohranjeni su podaci u datotekama i bazama podataka, a udaljeni terminali imaju mogućnost upita u njih i dobivanja odgovora.
Obrada u realnom vremenu se sve više koristi, jer ima znatne prednosti pred grupnom obradom. Podaci o nekom dogadjaju unose se u trenutku nastanka dogadjaja putem terminala i odmah šalju računalu (on-line), koje ih po primitku obradjuje, a rezultat obrade pohranjuje na vanjskim memorijama i po potrebi vraća terminalu.
Računala se konfiguriraju kao
- samostojna
- grupe računala -distribuirana računala.

PROTOKOLI UPRAVLJANJA RAZMJENOM PODATAKA KOMUNIKACIJSKOM VEZOM

Komuniciranje dva ili više subjekata je podvrgnuto odredjenim pravilima. Ona ovise o mogućnostima subjekata i karakteristikama veze kojom se odvija komunikacija. to su mogućnosti subjekata manje i veza ima više ograničenja, to će pravila biti stroža i bolje definirana. Njihovo nepoštivanje najčešće će prekinuti i onemogućiti komuniciranje. Primjer za to je razgovor dva čovjeka licem u lice, gdje su pravila minimalna i njihovo kršenje u pravilu ne mora izazvati prekid razgovora. Isti razgovor poludupleks radio vezom, neće biti moguć bez poštivanja pravila koja nameće poludupleksni način razmjene informacija.
Subjekti koji komuniciraju podacima su ograničenih mogućnosti (osobito za prilagodjavanje novim situacijama), a i veza postavlja znatna ograničenja. Da bi komunikacija njome bila moguća, potreban je vrlo dobro definiran skup pravila, koja će odrediti situacije koje mogu nastupiti i način postupanja za svaku situaciju. U protivnom će doći do zastoja ili prekida u komuniciranju, jer se računala i terminali neće moći prilagoditi nedefiniranim situacijama (što nije slučaj kod komunikacije dva inteligentna subjekta kao što su ljudi). Skup pravila koja upravljaju razmjenom podataka komunikacijskom vezom naziva se protokol razmjene podataka ili protokol prijenosa podataka. Protokoli su prilagodjeni karakteristikama opreme koja komunicira i za različite tipove opreme su različiti. U novije vrijeme učinjeni su značajni napori za standardizaciju protokola koji bi trebali biti široko primjenljivi.
Razvoj
Protokoli upravljanja razmjenom podataka komunikacijskom vezom služe sigurnom ispravnom prijenosu podataka izmedju informatičke opreme informacijskim kanalom širine jednog bita. Posao oko njihove standardizacije počinje u vrijeme kada nastaju i Šire se mreže terminala, početkom šezdesetih godina. Prvo je standardiziran skup znakova za upravljanje prijenosom (ISO 7—bitni kod), a 1962. Medjunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) započela je posao oko standardizacije znakovno orijentiranih protokola, nazvanih skupnim nazivom Basic Mode (osnovni način) (standard usvojen 1975.g.), ali poznatijih pod imenom Binary Svnchronous (binarni sinhroni) ili BSC.
Brz razvoj tehnologije koja podržava komunikaciju podacima i naglo povećanje količine podataka koji su se prenosili na veće udaljenosti zbog velikog interesa korisnika za korištenje terminala, uvjetovali su da je postupak standardizacije trajao vrlo duga U tom razdoblju proizvo-djači opreme pod pritiskom tržišta razvijali su vlastite standarde, anticipirajući budući zajednički standard. Za svaki tip terminala razvijao se poseban protokol. Pojedini proizvodjači razvili su na desetke protokola, pa ni terminali istog proizvodjača nisu bili medjusobno kompatibilni, ako nisu bili istog tipa, a kamoli različitih. Kada je i usvojen zajednički standard, on je bio još ^uvijek dovoljno širok da razlike ostanu. Masovno su se pojavljivali proizvodjači tzv. kompatibilne opreme koji su proizvodili terminale. Problem kompatibilnosti riješen je emulacijom protokola. Njihovi' terminali, iako različiti po svojstvima i sklopovskim konfiguracijama, na komunikacijskoj vezi se ponašaju u potpunosti poput terminala koje emuliraju, tako da ih računalo ne razlikuje od 'Vlastitih" ("originalnih"). S padom cijene 'Inteligencije" opreme naglo je raslo tržište termina 1 a-emulatora. Emulacija se rješava programski ili mikroprogramski i pojedini terminali emuliraju više različitih "originalnih" terminala (npr. jednostavnim učitavanjem programa za emula-ciju s diskete), često i različitih proizvodjača. Ovakvi terminali mogu imati daleko veće mogućnosti od "originalnih" čiji protokol emuliraju samo radi mogućnosti komuniciranja. Tako inteligentan terminalski podsistem sa znatnom moći procesiranja koji sam obradjuje podatke u relativno znatnom opsegu, može emulirati protokol jednostavnog neinteligentnog terminala, koji mu služi da koristi resurse računala na koje je vezan samo kad su njegova procesna moć i kapacitet nedovoljni (za razliku od "originalnog" terminala, koji bez veze sa resursima računala uopće ne može raditi). Već u toku standardizacije BSC protokola, prije konačnog usvajanja standarda uočeni su njihovi nedostaci i ograničenja. Oni omogućuju samo poludupleksnu razmjenu podataka. Struktura podataka je fiksna i kruta (znakovi ili bajtovi), a transparentan prijenos koristi se samo izuzetna Upravljanje razmjenom podataka ima nedostataka, a provjera ispravnosti prenesenih podataka nije uvijek na visokoj razini. Standard ostavlja u mnogim aspektima mogućnost alternativa (nije jednoznačan).
Novorazvijeni protokoli, poznati pod nazivom HDLC (High Level Data Link Control procedures, postupci visoke razine upravljanja razmjenom podataka vezom) otklanjaiu velik dia nedostataka i ograničenja BSC protokola. Ove protokole, čiji su standardi medjunarodno usvoji (prvi ISO standard o HDLC usvojen je 1976.0.) prihvatili su svi veliki proizvodjači informatičke opreme. Preporukama CCITT-a oni su medjunarodno prihvaćeni i kao protokoli razmjene] podataka u javnim mrežama za prijenos podataka s komutacijom paketa. Medjutim, niti HDLC standard se ne može koristiti kao osnova kompatibilnosti medju terminalima.
Komunikacijske faze
U komunikaciji podacima postoji nekoliko faza. To su:
1. uspostavljanje spoja putem prijenosne mreže
2. uspostavljanje veze za prijenos podataka
3. prijenos informacija
4. završetak (završna faza)
5. odspajanje
Protokolima razmjene podataka vezom odredjeni su postupci za faze 2 do 4 i eventualno 5.
Uspostavljanje spoja putem prijenosne mreže provodi se komutacijom. Za javne mreži ono je u nadležnosti telekomunikacijske administracije (PTT). Za privatne i zakupljene vodove, sa kojima je ostvaren stalan spoj, ova faza se ne ostvaruje pri uspostavljanju svakog razgovora, već se ostvaruje jednom za sve buduće razgovore.
Uspostavljanje veze za prijenos podataka (data link) ostvaruje se nakon što je uspostavljen spoj izmedju stanica koje žele komunicirati. Veza se uspostavlja na tri načina:
- takmičenjem (contention)
- prozivanjem (polling)
- odabiranjem (selecting).
Nadredjena stanica (master station) uspostavlja vezu i upravlja njome, a podredjena stanica (slave station) odgovara na njene zahtjeve.
Prijenos informacija počinje nakon što je podredjena stanica prihvatila zahtjev za uspostavljanje veze. U ovoj fazi razmjenjuju se podaci.
Završna faza nastupa kada su poslani svi podaci ili jedna od stanica nije u stanju nastaviti kc nikaciju.
Odspajanje se provodi nakon završenog prijenosa, ako je korištena komutirana mreža kao sredstvi za prijenos.
"
Osnovne karakteristike protokola za prijenos podataka
Osnovne funkcije koje omogućuju protokolu upravljanje razmjenom podataka su:
- ograničavanje informacija da bi se mogao identificirati osnovni element komuniciranja (OEK)* i preuzeti iz komunikacijskog kanala
- provjera cjelovitosti i ispravnosti prijenosa informacija
- adresiranje koje odredjuje izvor i odredište informacije
- mehanizam upravljanja koji omogućuje razmjenu statusnih informacija potrebnih za razmjenu OEK-a i njihovih skupina.
Protokolu je inherentan mehanizam povratne veze, što znači da komunikacija ne može biti jednosmjerna, već mora biti dvosmjerna.
skupa:
Skup pravila koja ravnaju razmjenom podataka logički se mogu podijeliti u dva pod-
- sintaksna pravila (pasivni element)
- pravila razmjene (aktivni element).
Prvim skupom odredjuje se način formiranja OEK-a i njihov redoslijed, a drugim sekvencije njihove razmjene.
Osnovna svojstva protokola su:
- sinhronizacija
- transparentnost
- metoda provjere ispravnosti
- arhitektura podataka
- arhitektura upravljanja '
- modulo
- način prijenosa
- način uspostavljanja veze
- način spajanja na vezu.
Način izvedbe protokola Sinhronizacija ima dvije osnovne funkcije:
- ograničavanje OEK-a
- postavljanje u takt pošiljaoca i primaoca infomacija.
Može biti na razini bita ili znaka, odnosno okteta.
Upravljačkim znakovima (jednoznačno određenim kombinacijama bitova) koji se nazivaju sinhronizacijski znaci (SYN - upravljački znak). Po vezi se šalje više ovih znakova (najmanje dva) neposredno ispred ostalih bitova OEK-a. Ponekad se zahtijeva da se ovi znakovi ponavljaju i unutar OEK-a u pravilnim vremenskim intervalima (obično jedna sekunda), da bi se održala sinhroniza-
i
Zastavicama (flags), jednoznačno odredjenim kombinacijama bitova, dužine osam bitova, koje prethode ostalim bitovima OEK-a.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
10:18 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Povijest računala - hr Maja 0 1,949 08-03-2012 02:49 PM
zadnja poruka: Maja
  Hladjenje kod racunala Vesnica 0 2,685 14-06-2010 10:31 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: