Odnos društva i ekonomije - privrede u klasičnim i suvremenim sociološkim djelima

Inton - Kreber sintagma o određenju kulture može se primijeniti i na sociologiju: "Koliko sociologa toliko i definicija društva". Opća sociologija, koju čini veći broj socioloških teorija, ima za cilj da pojmovno određuje društvo tj.. istaknuti njegova opća obilježja, kao bi posebne sociologije mogle pojedinačno i grupno proučavati sve ono što čini društvo.

Društvo, kao sve ono što njemu pripada, predstavlja takav tip neodređenosti na koji se ne može gledati kao na predvidive procese. U kretanju društva nema uzročno - posljedične strogosti i ona nisu predvidiva. Društvo je sveukupno bogatstvo odnosa između ljudi, kompleks muđusobnih odnosa ljudi i odnosa prema prirodi. Društvo je istovremeno i djelovanje ljudi i proizvod njihovog djelovanja. Definicije društva koje nam daju sociolozi mogu izgledati više ili manje prigodne, ali ne i sasvim dovoljne:
• društvo je općesložena socijalna cjelina koja se prikazuje u najrazličitijim oblicima društvenog života, posebno u interakciji raznih društvenih pojava, kao što su međusobni odnosi pojava iz oblasti ekonomskog, poličkog, idejnog i psihološkog oblika društvenog života;
• društvo je ogromna višedimenzionalna struktura;
• društvo je sustav formiran na temelju udruživanja pojedinaca;
• društvo predstavlja sveukupnost muđuljudskih odnosa;

U svim definicijama društva, sadržana je ista karakteristika: društvo je cjelina koju odlikuju ljudi i njihovi odnosi, cjelina koja je mnogostruko povezana čvrstim vezama institucija i organizacija, tvorevinama kolektivne prirode. Društvo spada u takve povijesne pojmove čije su osobitosti u tome što se ne daju definirati.

Fridrih Niče to ovako kaže: "Svi pojmovi u kojima se sažima jedan cjelokupan proces ne daju se definirati; definirati može samo ono što nema povijesti."

Pojedinac i društvo su nerazdvojivi kako povijesni tako i strukturno. Društvo se sastoji od pojedinaca, i oni su njegovi jedini nositelji, a pojedinac postoji samo unutar društva. Kada rješava probleme društva, sociologija rješava probleme ljudskih odnosa, učinkovitost grupa, sukobe međeu ljudima. Sociologija istražuje individualni razvoj u društvenom kontekstu koji je širi od onoga u kome taj isti razvoj istražuje psihologija odn. socijalna psihologija.

UVOD
1.1 Društvo 2
2 Odnos društva i ekonomije u klasičnim i suvremenim sociološkim djelima 4
2.1 Ekonomsko - društveni odnosi u kapitalizmu 4
2.2 Industrijska revolucija 5
2.3 Predrevolucionarno razdoblje 8
2.4 Marksistička koncepcija društva i ekonomije 10
2.5 Suvremeno industrijsko društvo 16
ZAKLJUČAK 20
LITERATURA 23